Bilten Bitefa

eee! M( e aoBGeoO([ O o0ee og osgo0 o ooo oo 0 o 0 geo gee Beo o oa eo o ooo ooo e o oo es oo o ee o ( ee ooo e o oo ooo GO

STUDIO IMTERNMAT OMAL Septemba» 1971 atp. 65 — 70 Geovo Jappe: BUKVAR JOSEPHA BRUYSA

Joseph Beuus odbtja da bude svpstah u prozoke. Beuys smatma sebe učiteljem koji traga za načinom da se utiče ma ljudsk: nasoj. Joseph Beuys Je vodjen 1921. u Kleveu u Donjoj Rajnt, Pre vata je atudiyao prizodne hauke,posebno biologiju. Medjutim, sve momJe ı manje ga Je zadovoljava La iskljuČa 0 pozttiVistiČKa Tateroretacıja prizođe. Kao vatni DIlot prežtyDeo je nesveću u snažnoj oluji na Keimu, a pyeživeo je vwpopkos svim sakonima mogciudWostT... Mema swmdje da Je ovo bilo ključno iskustto, alı svakako me u XIX-c-5e-_ kovnom shvatanju umetnosti kao Tntevpretaoelje autobtogyrafitje. Beuys je postao svestan togc da se Iskustvo smpti, ocoentvalhe posledice egaistenetrje, ne može maučničRi sposnati. Posle vata otišao Je ma Kunmstakademre ı Dusseldovpfu gde je studivrao skulpturu (profeso» mu Je bio Boall Matezve, koji Je kasnije postao poshnat po svojim brohzoanim vratima ma kelnskoj Rkatedvalı). Posle akademije Beuys se povukao ma deset godima u sklonište u Louezp hhinelond gde Je iveo puput pustinjaka, u dyuštvu lisica TI sečeva (ga0o đe postati KkonačMT amblem žaota u hJegovom vadu). 1961. poszvam Je ma Kuhsakademte da Fao profeso” skulptupne masledi: Buslda Matavea. 1964. pyivukao je pažnju 1ı usnsmiPLo moge ljude, medju njima TI predsednika Fedevalne hepublike, haoppentyngom u Aaahenu koji osim naslova "20.2ulı 198944." nije TImco Pičeg u Det sa Ldejorc o germonsko”m otpoyvu Hitlezu. Publika je počela uveliko da ea sapaša posle obim>zh izložbi wjegovrh vadovc u Monehemgladbacehu 1 Bindhove: 19688.. nakom dopypthosa Čet ZTm Dooumentima poste skondala na Kumstakadec::te kada su nJegove kolege bpyofesort proglas+1+ hjego»e Ideje neprthvatljioim + heodcovornim. Osmavanje Hemačke studentske papttje, (koju Beuus smatra svojom najsnačajhijom skulptupPom,odnoseć# se prema većini članova kao prema životinjama), 1Iajava da su vwmethost + SIVUOV +dentični, stanovište da je sa studentkinju oPbrazovno mogo važnije da podžže svoju decu nego da postane umetnik, ovakve stUavı Ivitiyale su UstanovM boOgo~> fTovu Što Je bilo memoguđe pređi proko Člnfjemrceeo da ste Više T Vv1Bo studoenato dolazi Beuyjeu, «4 da Je. sve više IT Više wmetrnka Rojti rađe u Istom Drabcu . Beuvys Je sada najpoznatiJiL memački umetnik nc Tatemocotonalhoj umetničkoj soeeni posmatiJI u Tnostromstvu hego Što je to ı Jedan avmomgavanti Memački UM SHTR Tkad bio sa vremc ZIUVOta. Od vremena Impvectomista, Isasrvamje mepriJateljstva me predstavlja MIŠtEG Xe UO 202 umetntke. Pa Tpak, DbTle gu tO Ssomo slika 1117 sKkulptura.OpDtiČNa Torma OC hHovoj IHterpretaciji sveta, koje su vmnodjalc. Zoopija taa njih Často WODŠtE Wije bila verbalno formmulisomc, 111 mije Pbilc osbiljno shvaćena. Jedina st, koja se uzimala u obzi» ı kojoj se sudđilo bilo Je samo umetničko delo.Beuyscue sobe ıgpvnJone gomiloma filea, bakavmam aeviIma 111 akerJe wu kojima se ništa no dešava 13usaeb vmemenma u kojem nepomičnt Bouujs + nepomična gledalae postaju 1%strumehnt nevi01jiVog odnosa – sve se ODO SMOČIIo sa odobravanjem ı11 odbac- njem kao Što se to destlo 1 sa drugim umetničkim abtvonjima 15 1960—tih god.na. Publika je većinom bila više uzbudjena 7 više iyvt.tiyana Beuysovim mego drugžm envizonmentima ı happemingIma, zbog toga Što vaspadomje obJekata malik ma fosile, asketeka nedov»Šenost Intezpretaoelje ı deomatiČno pomandkanje aNeijJes vplo Jasno pokazuju da su ove stvar, samo vidtjttt svpšetak nečeg drugog. Čitava Beuysova aktivnost sastoji se od wpudivonjo. Ideja o wmetnosti kao 'madu Tlı vidijtvom dogadjaju» mije više bila adekvoetna. Ljudi su bili uzneminen”, htelr su da dosnaju Šta 1le31+ 1sa sveca toga, na Šta se upudivonje odnosi, ~ __ tada Je otkvivana wwwevsalnost Beuusovrh asbzvacıja. Mafonts tevvbles suv#iŽ su đeso Taranjali ın društva: sada se avongayvda žalila Sto društvo odbija __ t dalje bude šoktvano ı Što ono u svom mapetku ave usima u sVOJ patronaž. PT ao» kako se publika deli u dva protivnička tabora, he zbog wnetnzkovog vada ved zbog hJegove tcoplje,» bilo Je nešto mouo u ZsToyIJUA umetnost. .. Za Beuyac imeftnost VTIŠe Te ZRači ZIVO sr_DOolrČno,„ ona sHcealL Pivot dine! tno.U prošlost“ se moglo veđy:"Ž4ot se promeno T Bato se T umetnost NOPG promeni". Sad je hoprotiy umetnost Tmatvumehat sa manjonje 2ž4Oota.

eePoe!/AsfseVečeoeoo0lo s s • 0 00 o 9 s o olje e QOob6 o jea s oesoe[ ef o 006000 ooo Bo og ese o e e Go oeM[oom[ o ( olo0o e.“ e (A o eh oce !lo sze o a o Co 9