Bilten Bitefa

— 2= Odatle ehtusijasom koji se graniči sa fomatismom Sa kojim Je najavljen da Wme_wost nije Više octlj sa sebe. Mešto novo može „i u svet jedimo kroz čovekovu inaivtdualnu samomant festae+ju u životu. a Čovek tveba da bude svestom ove Činjenice. Ovo Je u potbywmoj SMDYOtnce*7 sa sooiolooijom koja dedukuje svoj pogled ma svet 18 pitanja koja dyMšŠtVo sebi postavlja, bes TLkakvth avhimetidijonmsakih tačaka upuđivaonja izvan društva. 7 Beuysa je ova tačka wpućdivonja sloboda: sloboda se može postići Jedimo Kyrea~– ti{vnošću. a Ovu Rreatiomost om maziva umetnošđu. Ia toga sleđ+ da jo umetnost svako aktivnost Zoja oslobadja čoveka prethodne uslovijenost+ koju predstavlja?žu društvo ~ njegove +deJje. "Sve se {ajednačoeva sa mom" kaže Beuus, 'Slobocs Je jednaka soamođdoeteyminacıJi, koja je jednaka hmeativnosti, koja Je jednaka urotnosti, koda Je jednaka čovek. To je potvrda 1a:sdnačenju: P"Mumethost je jednako. čoveku, Ščovek je Jednak vumetnost". Hođu da *o tako bude shvaćeno, a ja sam rasvim osbiljon. To Jo formaila ma koju mislim k-Ja kašem da se svako ljudsko biđe vwmotnlk, žato Je” govonom O "tački slobode" oja postoji u svakoj imdividut". Ova tačka slobode 1s2t u m{šijenju he u okolini". Iz datih činjentoa ništa novo me može do se pojavi „bitic bi to somo brežvahavanje okoline. Mešto novo možo dc se pojavt odnekud dyuMgo. Me mogu stVovrlti Ništa hOVO 183 1Istopljske Vege. Uvek nanovo pokušavom da objasmim de ono Bto je novo dolast 1 čovekove misli. me is okoline, me i8 OomOog što je vonijoe stvobehno,„ veđ {a sasvim dyuge oblasti, Čovek unosi nošto Istinski hNODO u ljudski: svet. To Je ono Što pokušavom veći ı tada maravnho bivam temejanm". Na ovom mestu dospevomo do Pilatovskog pitohja 20.veka: "Što je to sloboda?" Beuys može smestc da Je definiše: "Sloboda je sposobnost pojedinmacc da st)ovr move usboke. Uazoke koji su potpi:o Wo97%.. Bez uwtočišta u stavim uazooTra T bez veči: "Uvek smo savisnmti od efekata uzzoka koji isvivru 15 Istomije,koji su bili delo nekog posebnog boga.,111 prin"a T7lt kralja.” Poruka je u tome dc Čovek, vyrilinomr svoje kreativnosti 1 snagom sUOJe misli može dc wede druge uszoke koji deteminišu dalji tok istorije. Me v Jim n7 Jedom drugi mogući hačim ma koji se može ostvariti budućnost ako stalno YPesulf#1vG 12 stapth usvoka. Ma taj hačin Istorija mo=Že somo da se 1Istyoši + na kva ju da se desintegruše. Istoyija 1 budućnost mogu oggtatiIznati samo Ha OshHOVU postojonija mogućnosti čovekovog wvodJenJa novih uzo»vka. Čovek mova da shvati da Je wvek tako bilo. Prva bupšoaska vevolucija bila Je opravdana, a Tato tGAD sbvatom opravdamost 1T {istorijsku fumkciju mapkerzma,„ sato Što Je mapkstsam bic Tatimski kreativan soluetja koJa Je imala svoju sopstvenu, ogyranlčenu VUpeđMOSV, alt mapksizsam se Piše ne može prihvatiti u celini (n toto) je mu se moraju dodat“ move Tdeje koje će qa očuvati 321.4m 1 vostućim. Albo mabksisam pyob~zde svoje gyromice – RkoJe su 1880.bile potpuno move Tdeje, alt su kasnije postale grantce,„ ako Ih prevastdje dođovonjem novih wavoka ~ to Je način da se StVOPTI budućnost, a ısto tako + hačih da se bude cvolueronarcn.To Je način na koji Ja shvatam slobodu: kreativnost, donošenje mečeg potbuno movog u svetu putem LJUGako mrsal+”. Stobođa je kpeativna mogućnost da se wWedu novi uzzoct M tok Tatopije: to je Takva koja potpaijuje Beuysovu eksploziju. Ma gotovo nepbyimetan, Jep heočekivom način, Beuys se mmcazuJe Z filozofakoj kyritzoei. On nastupa sa iavesnom HalUno; žestvnom ı žšato ima mogo ljud+ kojt ga napužtaru. Od Hegela čitava filosofija je bila kritika rvethodnmih filozofa. Klemkegaavd, Maza T Preud svaki na svoj mačem rasava nedođiymuti Megelijemnski satom. U 20. veku njihove ideje sa dalje Wa5tovljene, ali nikada nisu apsovbovane kvoas broces Intenzsivme filozofske kritika. Otuda Mastaje pavradoksalna situacija da Je naš vek, kojt Je kao n+ Jadmm Drethoont tmansfovmisem naučnim otkvićima, ostao potbuno uslovljen 19.ovekovnim Sr:0aqtonaima u objašnjavanju samog Čoveka. Beuvuys uaTma tr” oshoVme: Škole: egaistenerJaliacm, marka—raam ı psihoanaliszu, 1 sjedinjuje Th u filozofski koneept, Što je bilo tabu od sveđdnjeg veka. On tv: II IZ | 0 odašiijoč u prihvatljivom svetu priveo“ - - 5+ČRa po privodi", dyvuom mnečima, koje Beus ıisto tako koristi start problem: ponovo su na tapeti”".

LLJULJLI II II II IL II II II II II i

ž

ele eo e (je o 0 0e ef •— o e e o eo0000đ• 00600 0600 9 o0 o O 0f •*•* O 006 0 et e eo 6 0 000 0 6 0 66 3