Bilten Bitefa

–ZBeuys predstavlja Pevolt prolasnih čovekovih aspivacija; oh odbija da ighopišŠe pitonje odakle primalac prima infommaciju + gde oma tde. On to potvrdjuje idejama gonezaoerje mladih 1judi koji su impovtovali Zen putem wdevamovwnhd kulture, koji odbaevju da otkriju nešto u sebi samima. I kada obrasovanje koje sa dobtli nastoji da vedukuje samootkyivonmje na mintmum. oni se okhyeću dvocoma – sintetičkom Samootkyivanju, althama koJe stvamaju organi tela. Jedonm odgovoznom učitelj moza po Beuysovom mišljunju uvek da ukaže da se slobodđa nikad ne postiže pseudo ıiskusBi0rLma # oblasti podsvesti, veđ putem 'Mapreghute mtslt". Po shvatonju domnažnjeg dyuštva, svaki ohaj koji smatra misao priumarnmtm poljem TZakustva mova se wužhO YasVit7L u oopstyaktnog naučnog misltooca. Beuys tvozpdi upro?o auprotno: sadatak misli je da ufint stoarr jasnim. Oasmova postojeđe tdeje O Wii vensTtetu Je frlozofija, sposobnost da se najrazl:čittji fenomemt auveđu ha logčne, apstraktne, cbične Tmenitelje,. alı apstraktni sakonodavoer ~ekustava, utonu. u svoJe sopstveme pyvobleme zaboravili su da Čovek mije samo momalnmo, logično biđe. Tu se sad pojavljuje umetnost. Osmova obrasovomja mozva da bude kreativnom: astvayvonjJe staohja uma sensoralmo pevoTptibilnog kroz ličmu akoetlju. Osoba koJa 8aybšt atudije Titozojije obino he postaje fiTOZO07, Međ, Pooirmc, Tnženjer +11L UČILtolJ, Tato, tako učenje o krYactivnosti neće proizvesti orginalı "talent" sa uma?nIČkc tažište — koje Beuys Ihače smatva krajnje efemeynim fonomemom - nego đe postcti biolog 111 agronom sa poverenjem u svoje sopstvene obuke. Žak + ako se ove odluke pokažu kao sasvim heoptodoksne 111 potpvwnmo poozečme, poljeđdimao đe prestati da bude somo fumkocotomalnti supčamik u sveobubhvatnom sistema. Pozittivistička 1deja objektrvnog dokasa nije slabost, alt njeno nastojanje da bude Jedint praktični hHhačim Je provazidjeno 1 oma postaje Jjedm od mogućih načimc. Umetnost kao fTisitčk+i moaontrfestovana krectivnost- Jednakc Je životu. Javljc se pmigovor da sve ovo dovodi do privmemehog haosa: otuda opŠtI hemi» koJji se u praks+ ırapotima na Kunstckadđemte, a u teort17t u mass modijima. Haos u Nema čkog, bravo ma emociju, slobodom vasvoj pojedimaca kao glam cotilj društvo,onaz– hiacm koo konov duše, sema več "duša": sve je to dovelo do sukoba sa funkotonalHostiImo naolje Ti u besklasnoj Utopiji. Ono što ih usnemiyava kod Bevwjec Jao što on prelazıi pmeko wjihove nostcelolje sa pprošlošđu 111 buđućnošću Jednostavhim DOSravLjmjem pitonja: "a Šta gsgda”?. Memo aumje de je odlučujući fakto» u Beuwysovom uspehu, bila nJegova ogroma mo“ kao učitelja, hjecova sposobnost dc meumomo 1 nmepokolebljivo vasprayijo o prob emima mladih. Iamecćju besbrojni" veči koje Je 1syc"ao o suD8i 1 obvrasovmdJn, ČIM se da su ovo najk:zaktoyLstičnije "Portđajem veliki značaj ČinjenrLoetT dc se hešto fizičko pretvavc Mu ps+hiŽŠk+Ć DYoOGduMRt. Zbog toga uvek tezom studente da me somo misle, vod ı de dalje projoktuju svoje mišijenje. Treba do se shveti do je mišljenje skulptura u sebi, + de se dobije savstc fontastičnc skulptura kada se gouoz+. To ima doba» efekat na njihovu upotzebu Ježika, etudentr Jeđnostovnmo mozoju da nauče da govope. Vrlo Je važno da čovečanstvo trcba polako da uči da govoi, dc 7sidje 1 svoje nemosti, a to se najvrŠe odnosi na, čoveka sa uldee. 004. moraju de uoče da u osmovi poseduju Oo0%0mo snanje, a da ı oftelJelno obrasovomje ohemoguđava da bvočiste svoja osećGnja + misli u već“. Što se savpšavc time da ne momu vaditi sajedno sa drugim tjudskim biđima witaz konoeptualnog polja. Govo» je svakako skulptura je» se 3asmtiya ma organu koji jo skulptovolnt objekat. Foiglotis je fontastični komad skulptupe. Sve se ovo nanovo demonstyiva. ATlT je tzagam za Jačom TistčRom suše nom nego Što Je aovop. U svahičnim talasima postoji fizička vealnost koja se može otkyiti fisickim smedstpima putem pokreta. Želim da se to pvotemme do vam:na. fiaičkog organa, ı sato uzimam matevijel, modelujem nešto 1 bacom to HG Sto. Me mora do bude savpšeho.” Koda se fFistčhki iavaz tndividualnoo samooppvedeljenja uzme kao osnova obrasoyanjn, onda se moraju iavHć: polirtičke homsekvenmco 7 Beuvs ih {avlači. U ODOSTO1JI sc donačnjim FRSATA sistemom kojem tvoženjje nadomešta vadost, a odluke paptije demokratiju, Beuyjs tvpđi da se prvi Člon ustave njeczove zomlje mora ahUatiitT OZDIlIJHO: 99a snaga protarlası 18 LJjudf...” U imteyojuu sa ViLIZ Bromtom on je sahtevno slobodu znfoymactrda koja stoji wu ustou, alt kojo bo njegovom mišljenju he ZOoStojt M mass mediptma,aato Što oni Jedva đosvoljavaju vadikalnoj nepabtiJskoj oposterjJi da bilo Šta kaže.

teo. ette0eo po ooeego ec ele geo o o o:9 6 | ol0 6 o alo oo geo o00s( o s[( geo !( g( 00 e ( 00 Ž([ f( oI( ode o gq!( eo GG o| Be...