Bilten Bitefa

Ld

Cilj ovog ŠiyenjJa slobode bio bi pyripyvemonje putn sa vefeyvendum, naznodne odluko osnovnim pravimc kao Što su yaspodela imovine ı shačaj pbyoduko+Je,o obrasovcnjM, odbyant bopbt pyrottv sagadjtvonja. OM ne Zeli vefopnonhdum kakov bostoji u Švajcarskoj kojt se bavi specrfičnim odeljet~ma: bilo bi to fetalno dokle god anonje o Thdividuclnam p+ritanjima ostaje nepytstupačmo zbog pojačane spoocijaliacolJe. 411 oh 1stovyemeno odbacuje Tzbozve kakvi se domas odpžavaju u demokratskim zemLjoma acpada, u Pojima se intomnesı ljudi poveravaju političkim pa»ytijama koje bizaju svoje sopstuche kondidate ı politiku. Makon što su dato 5UO TEDOYHG obeđonJa, pobtiJe, bo Beuysovom mišljonju. ostaju Čuvari Intezesa onth koJi boseduju ekonomaku mođ. Zakoh je taj koji definiše konocpt dpežave, i ako mođ države tpzeba ıIstithsk+ da protstoče od 17uđd1, Bevwus smatra da onda iu, Trcbc dO ustaTove Ronstitucijiu + osnovna prava gradjma, a ne nekc politička eltta. Treba dc ec UDYOUOLJGO SGakORINIG. LO Je tačno, 217 fo mc treba dao ČIni Klasa državnih ČInovMiG već delogati koji đe mo“ dc se Tzbace 13 konmeoelavije u svako doba. Bevys Je oshovao Onooniscaoı lu meobivačc koja posiva gradjane da prestani, da uč.m touJu nc lokalnim, provinerjJalnim ı fedevralnim Taboprma. Osmaoona ıdeJa hJihovoo pzogyroma Je slededa: "Masimo sebe Oromisacijom heobivočae Jep smo odluči: da wihkada b1Iše he izsmsbsmemo neku osobu koja dcdje mekoliko doma pre Izbora ba O. O OrbO tODIM SQ MOLD.= som "Kopller dola:1" LIT meku altanı glupost. Pe ZelLmo VIŽe da altyazı ma bilc koJeg vodju bes vwtiaaja, hođemo da alasomo sa osnovne sakome.” Što se tiče praktižnog vadc sm studentima. Bewys Je tu bez {luzija. On smatva Ga su studemti bespomično pyromenljivt. lo kyaoju semostva on su ubedjeni bovoluotLonarž, « posle raspusta Vračaju se ma stovo. Ont sw mogli dc ukažu nc kontvadZkorje stretema, alt ont dizvektno ne tme od njogaž I sbog toga omi ne uvidjaju bDctrebu sa stypljivom kohtva-oraommizsacıJom. Ako neko hoće de ubed# DUDITZKU da Je pbaplamentavna dvpžava suprotna prirodnom zakonu + o r- tzeba da nastane, Oh mo”2z da prodje kvosz ofdeijelne konalo. Ovo zahteva samostalno telo dlaszYŽna + do DI == ono ofoymrLlo, meko tzebc da obavlja posao Infomismdja 1 opogonazsovanja. Otud se fonkozja infor tammjae bremost 15 Ahademije mc uliceu- 1 ČiItOoW umetnički, DosGa takodje. Ma velikoj vetospoektivi 'Happenings 6 Piuzus" u Kelwu 1970. faostao _ođekivont Beujsov "dogadjaj", a sa uzvrat on Je TLastakao povkku hoja Je DOZIDOha bojkot izbova. Jep po nJegovim večima "Mova ____ kavaRteyitstika Jone taložbe jeste informacija”, Medavnmo jo vosvao umetnrke da bojkotuju Kuhstmabko Tzaložbe koje hedemokvatskit monopolirše mal bvoj — FPoned toga, Beuujs je u stomom delvy Dissevdopfa otvopLo mali biro preko kojea nastojr da stuMD?T M Vežu prvenstveno sa ekonomski ugroženim "malim čovekom”: pensiohe?Pimc, šegbtima, vadnicetmc, Čimovnticima. Tu se vode diskusije o bolitičk oj mogućnosti Lnaivldunineg somoopzvedeljenja> upravo kao ŠPO Je Sokzvat Imao običaj da prasnee svoje sugrcdje ma ulicama 1 da ih pita: "Šta mislite o somosasznonju?”, Beuus kaže do političari, bilo desni 111 lovi, memaju bovevehjJe nazoda,a da se čitava njihova aktivnost svodi na podđošavmije sopstvenih pretensija da kohstItUTŠ jednu elitu vodja, + he to de tadno odpžo siyuaolju u kojod monjimc vlada veđimom, Ot nastoje da sadobiju pove»enje bivače govomveći im: Blasajte sa nas mitslidemo ma vas". Supyotho tome Bevys hođo sc svakoj tnalividut da "učičnu cdgovomost sa sudbimu države”. Sloboda nije statičmo stohje Vveđ ovoluoežomi, DYTHOCID. Trenutck sahteva da se ovo ___ isnı mpežom In formcorJa kojJa đe najpre PItI OgYGnrčenc na Zopadmu Bvvopu ode Je, po Beuusovom mišljenju seđomje na DyaVObI NM demokratiju najjače. Postavši T aam učrifelj, Beuyae ao bre suaga Tnteresuje sa obrasovamje,„ prya stva koju on ovde ističe Jeste do se ljudi postepeno oslobadjaju mužde vade. ali dc 8M DOtČDVMHO nepripromljenm sa imtelektualnu _produhtionost koja de postati DbLEHG 24 opstonak. Opatenak Je briteonje _ učenja: col mi moramo postati produkt-)W1Jt mieliocl. Bew.,ysovo tvzdjenmje je !STTGUO svzt akademija” Snači đe s9GKO moYvc: da uči, ali ne obcvesno u gigantshim T otud monhopolističkim InstituoerjJoma.

ž.... 5 QĆeeevVeoosoeoe otet eOs[( eee to eee Be eg Bogo [s o • oo a o •0o 0 05 og es (so gos. (06 O e (ope (O (oo o o (God (tf ot | o. .