Bilten Bitefa

ega aosBoOVtoeVee(G•egoBEB o sr eM(eoeceee o ego 06 gt[( (do (s Gen gooe( eo g o oh o s(s o 000 s ol oo lo0 o go090e o gos (et eo Bo 0 o

GEPRI SCHUM — VIDEOPILMOVI

Magnoviji temmološ"i vazvoj stvoyio Je hovo smedst+bo Rhomanzkao+ja Jednako posto“. đem sistemu televizrjskih premosa. Video kaseta Je u osnovi basiyana a dob»yo DO snatom ststemu veg+atrovamja zvuka. Na maometsku taku poved hoyma0nog akustiČnog primanja sada se swimaju ~ visuelne Informacije. Video koseta može se HRIJUČItCI U“ svaki televisaijski oparat. Video progyam može se prenositi preko televisije na

LStT hačim kao Što se prenosi normalan televia1jshk+ procyam.

Sa video sistemom pronadjeno Je novo sredstio vađc: jeđnako onim trađdeonalnim Po Što su slikavstvo,„ skulptura, fotogvafija. RFasličito od filmskog sistema, M OWO” slučaju ne postoje procesi vasvijonja 11. avučnih aoplrikaorJa Vadeo snimanja (91GSOo TL sUuČRO) može bit? vasvijcmo 1 ponovljeno odmah posle snimanja. Ova mogućnost stalne kontrole je osmovna premisao umetnika u nJecovom zađu. Moguće je konbkyoli=at7 sliku + zvuk preko monitora u Vbmeme snimchja, u v»oeme trajanja veolisaoije jednc“broJekta. Šta više, vegistrovama slika može biti Tako skinuta a takodje + a29uk. Mogućnost divektne kontrole, kovekolje {14 ponaviamda snimka omogućuju umetniku

da se služi ovim movim sredetvđdm na {eti način kao u slvhkavetvu 114 skRMLDtuMŽZ. Pastiitčito od vonmijih obltkc snimonja kađo su film 11 televis+Jeki brogyami O UME tnosti bžXlt samo dokumemtacelja 11 iTnformaot+jc o umetničkom aktivnostima, danas umetntor mogu smatrati video vedove kao vlastita dela u svema po svemi PGVRO delima slikovstva 111 skulptuve.

TIstovmememo video-kasete otkyle su majbolji sfstem komunikacije a to je mogućnost TV prozektovanhja. TV aparat je u stvari deo našeg svakođnevnog ombijenta bilo u privatnom ŽIVOtM bilo dvuštvenom. Mesuprot filmskog sistema mema potvebe sa BatCmijitvanjem sale niti. speoijalisovane ličnosti sa uključivanje proJjehkeija.

Prva ialožba u Fvvopi video-pyvometgo byripremljena s“ vadovima wmnetn{ke bes frimskog kavakteza, bila je u donuaru 1970 u BolohJji u orgonisaciji kyYitičara Bavlla KGlvesta, BEmilioma, Trinmta. Tom prilikom sedomaojest vahgaranzh italijomskih wmetnzke imalo je ma vaspolagahju video aparaturu za vealisovanje svojih projekata koneipivcnih u duhu tv medijuma: Anselmo, Boettt, Calzolari, Ceroli, Cimtol+{, Colombo. de Domintets, Fabzro, Kownellis, Mattiacet, Ma»vio ı Mavisa Mevo, Patella„ Penonme, Pistoletto, Simometti, Zoro. „Skovo godinu vanmžje u aprilu 1969. Maefonalna meča Nemačke prenela Je isložbu TV Londđ at. 72a OVU projekozJu, opganrsovahe od stran: gaterLje Geryry Sohum osam eksponata Land Arta, evvopskih i američkih, vealisovalı 5u umetnička dela speelijalno pripremljenih sa televigsijsk+ prehos. SV“ oV7T. vadovi

bili su snimljeni na traei od 16 m + satim preneti na Vldao sistem. Učesnćož OVOJ dogadjaja bili su: Poesam, Dibbets, PFlamagan, Heisey, Lono, De Maya, Oppenhetm, Smithson. Svim projektima bilo je zajednižko to da su imal krajnje veđukovanu Padnju aahvaljujući formalnim sredstvima televiatdske tehnologije. Radovi su se odviJali u jedinstvenoj kvadđratuyvi komeve. IM.Su traženi posnati efekti multaD1Ltolmranth komerc 111 vashih tehničkih mantpulaoerja. Može se veći da vw vasliči tim DYCjektima presehtovanim u Land Aptu bili su eleminisani 89{ problemi forme ı filmskog jezika. U ovome može se naseti anttotpocija "'komceptualne umetnosti" 214. videž? ekhstremu vezultat Minimalne wmethostt, jem su formalni problemi, vedukovani svedeni na minimum. Ovo je jedna ođ osnovnih raalika u vadovima umetnika sa film-: skim 111 tv medijumdm + od iskustava sa strome filmadžija koji su se slu3il+ fiimom kao svedstvom umetničkim.

Posebno jasni prime» wpotrebe od stronme umetnika ovog novog sredstva su Umetni. dela: KovekoeijJa perpsvektive Jon Dibbetsa, Muka koja sahvata olovo Biohavd Sevva.

+ Stvaromje umethosti Bruce Mauman. Majvećim delom ovim umetnerma TV 117. film s; SOmo Jedno od mogih sredstava sa realizaoclju njihovih konoeepata. .

U Osnovi orgonraac+ije koju vod“. Videogalevija SCHUM nalaze se kvit+ihe date od ac mg SCHUMA + Renata Bapill{ia, mogt wnetnzret imađe priluku da bokažu 111 proitavedu ı Teo bredmete na Vehecijahskom bienalu wutav +taltjahnskog paviljona. U ambijonšu kor: on– tinja "delo + ponešanje" biđe video Taložba koja đe predstaviti bideo vadove m. gih imtemaoetonalnih umetnika. Pavolelo sa ovom +aložbom biđe ovgonisovama b4deo 1bozatomija. TV svedstvo biđe divektno uključeno u snimanje procesa dogadjaja

t;..... DOL TI T0fi7/ Tr e vero eve o ve a a do „east aa ve