Bitef

SUROVI VRH

а

ballet rambert • i enden • velika britanija 9 cruel garden • predstava inspirisana životom i detom federica garcie lerce • koncipirao: lind say кешр • koreografija; Christopher bruce • režija: Christopher bruce ! lind say кешр 9 muïika i aranžman; caries miranda » seviljane uvežbao; celestino coronada • dekor: ralph koltaì uz asistenciju sue blane ♦ kostim: lindsay kemp • ir rada kostima: gilt hebden # masks: romaine victor perin • osvetljenje pestavili; lindsay kemp i John änderten • specijalni savetnik lindsay kempa: celestino coronada • učestvuju: španija: michael ho (mesec), ansambl (cigani), john chesworth (inkvizitor), yair vardi (bik), Christopher bruce (pesnik), nelson fernandez (sveti arhanđel), daniela loretz (majkà), Catharine becque, ann dickie, diane walker (tugovalke), ansambl (obožavanje), maria rocca (sopstvenica ei café de chinitas), lucy bürge, gianfranco paoluzi, mark wraith (igrači u kafeu), Christopher bruce, nelson fernandez, yair vardi, sally owen (lutani), Catharine becque, ann dickie, diane walker, michael ho, mark wraith (deca), john chesworth, nelson fernandez, marcel veillard, Stephen wraith, thomas yang, jkky maas (crna garda) • amerika: popodnevna setnja bustera keatona • scenario: garcia lores 9 lica; Christopher bruce (buster keaton), thomas yang (cmac), Stephen ward (ćovek sa leptirima u bradi), ann dickie (američka dama), sally owen (devojka), nelson fernandez, mark wraith, Stephen ward, marces veillard, jkky maas, sally owen, lucy bürge, Catharine becque, daniela loretz, rebecca ham (bluz) • španija, 19. avgust 1936: učestvuju: Christopher bruce, john chesworth, yair ward!, thomas yang, nelson fernandez, gianfranco paoluzi, mark wraith, Stephen ward, jkky maas, marcel velitlard • muzičari; john aue, john zaradin (gitara), stevan barnard, mark glentworth, john harrod, richard parmigiani (udaraljke), Christopher o'neal (oboa, engleska horna), anthony hinnigan (celo), maria rocca (vokal) • osnivač: marie rambert • upravnik: john chesworth • pomoćnik upravnika: Christopher bruce • administrator; prudence skene • muzički rukovodilac: chartes dard ел • rukovodìoci proba: piers beaumont, aimé de tignière • predstava se prikazuje bez pauze • gostovanje ballet rambert u jugoslaviji ostvareno je u saradnji sa brltanskìm savetom •

BALLET RAMBERT

Balet Rambert smatra se najstarijom baietskom trupom u Velikoj Britaniji, ali svojim duhom i svežinom, ona je jedna od najmladih. Osnovala ju je Maria Rambert, 1926. Grupa je übrzo stekla ugled kiasičnih izvođača i odnegovala je najveće igrače i koreografe ove zemlje, kao što su: Frederick Ashton, Antony Tudor, Walter Gore, Andree Howard, Norman Morris i Christopher Bruce, koji se takođe

übraja u koreografe, a uz njega nastupaju Alicia Markova, Sally Gilmour, Lucette Aidous i John Gilpin. Godine 1966. Norman Morrice (tadašnji režiser ove grupe, a danas režiser Royal haleta), u dogovoru sa Marie Rambert, odlučio je da smanji broj igrača. Posto je interesovanje za klasične predstave, kao što su »Žizela« i »Don Kihot« na primer, bilo u opadanju, sa ostalim odabranim solistima posvetio se proučavanju tehnike modernog baleta i stvaranju novog repertoara sa savremenim stremljenjima. I tako, ona prva baletska grupa u Britaniji balet Rambert sada je postala prva britanska grupa modernog baleta. Ovaj preobražaj urodio je potpunim uspehom. Ugledni koreografi iz Amerike Glen Tetley i Ann Sokolow, solisti ranga Cristophera Brucea i Zoltana Imre, mladi talenti kao što su Cliff Keuter, Lous Falco i Sara Sugihara, ostvarili su dela koja su visoko ocenili i štampa i gledaoci. Naroòito Bruce, koji je izbio na prvo mesto u evropskom baletu, i to u svojstvu igraòa i koreografa, i bio prvi čovek kome je Evening Standard Awards odao prìznanje za veliki doprinos britanskom baletu.

LINDSAY KEMP

»Želeo sam da pozorištu vratim slavu Folies Bergéresa i uzbudijivost cirkusa. Ja stvarno žeiim da public! zastane dah.« [Lindsay Kemp] Lindsay Kemp tvrdi da je potomak Williama Kempa, Šekspirovog klovna. Kao i njegov predak, on se od ranog detinjstva prihvatio uloge zabavljača da bi preživeo. Pošto je na Akademijì za lepe umetnosti u Bradfordu završio kurs slikanja i crtanja, prešao je u školu Marie Rambert, gde je studirao balet zajedno sa Sigurdom Leederom i Charlesom Weidmanom. Studirao je takode i pantomimu kod Marcela Marceaua. Mimo se može reći da se bavio svim scenskim umetnostima: filmom, dramom, mjuziklom, varijeteom, kabareom i striptizom. Svoju svestranost preneo je i na sopstvenu grupu, koju je osnovao 1962. Godinama je Lindsay Kemp tražio složeni i jedinstveni oblik pozorišta, motivisan emocijama. Njegovo deio zasniva se na pokretima, koji treba da istaknu lepotu tišine, koristeći povremeno muziku da bi se razbilo svuda prisutno ćutanje. Rad njegove grupe zasniva se na stalnim vežbama a ujedinjuje ih isti životni stil i uzajamni uticaji. Na osnovu igre, pantomime i dramske umetnosti postavio