Bitef

godine. Prvo gostovanje u Rusiju bilo je krajem 1904. U Petrogradu i Moskvi Isidora oéarava mnoge baletomane, reformátoré baleta, igraée, mada ona odlučno odbija konzervativnu, rusku, baletsku estetiku. Pri sledeéem nemačkom gostovanju Kreg fungira kao njen menadžer, za uzvrat ona finansijski podupire njegove umetničke aktivnosti. Proučavajući njen odnos prema vizionarskom i egocentirénom Kregu, kao i njene teoretske premise u pogledu ženske igre, dolazimo do zaključka da, po današnjim kriterijumima, Isidora nije spadala u emancipovane žene. Slično Bess Mensendieck, osnivačicom ženske gimnastike, ona daje ženi tradicionalno značenje, jer je gura u njenu ulogu majke i estetskog ideala. Igra je za Isidora ne samo izraz samoostvarenja već, kako je zapisala u »Igri buduénosti«, nácin realizacije prirodnog materinstva i lepog izgleda. Mada u njenom pristupu igri srećemo i emancipatorsku enegriju, kad je, pre svega, reč o pokretima koji oslobađaju žensko telő krutih kontura. lako se njen odnos prema Kregu zasnivao na klasičnoj šemi muško-ženskih klišea, njen nekonvencionalni život, koji je rezultat njenih smelih životnih odluka anticipira ženu buduénosti. Posle teškog porođaja kada je rodila Deirdre, septembra 1906., Isidora duže poboljeva, a pošto ne može da nastupa, rastu i dugovi. U proleée 1907. ona ponovo počinje da igra i odlazi na turneje po Nemaékoj i Holandiji. Posle perioda razdvojenog života, ona iste godine raskida sa Kregora braénu vezu, mada i dalje ostaje s njim u kontaktu. Posle raskida sa Kregom, čemu je najviše doprinela besparica, koja je skoro uništila psihu i energiju Dankanove, ona 1907. ponovo odlazi u Rusiju. Januara 1908. godine ona upoznaje Stanislavskog. Njegov zahtev za autentiénim emotivnim doživljajem glumca na sceni nailazi na njenu vatrenu podršku ... U trideset prvih godina njenog života, naročito u poslednjoj deceniji, koju je pro vela u Evropi, a i kasnije dolazi do izraza posebna napetost njene sudbine, u kojoj se smenjuju dani slave sa periodima materijalne bede, naporne turneje sa idealizovanim Ijubavnim romansama [pored ostalog, sa Parisom Singerom i Sergejem Jesenjinom], tragična smrt njeno dvoje dece Deirdre i Patrika, kao i smrt još dvoje dece u najmladem uzrastu. Alkoholizam, socijalni angažman, osnivanje škola, High Society-Life, tragična smrt. Njeno ogromno samopouzdanje, vera u život i umetnost uvek su pobeđivali nedaée i poraze. Sa američkom lakomislenošću, proklamuje Isidora svoje principe igre i telesnosti, emancipacije i pedagogije, ona se afektivno suprotstavlja materijalizmu vremena, gradanskom, industrijskom društvu. Njena alternativa je povratak prirodi, pri čemu prirodu doživljava kao moénu kosmicku energiju, koja pokreée i vodi prirodu i Ijude... □ Klaudija Ješka, Tanz actuell.

ISIDORA/PHOTO BRAN ISLA V NIKOLIĆ

CITCf26