Bitef

scenski prostor, bez predmeta, ispynjen bićima (evoluirajući u svetlosnu zaparu). Cudni zvučni efekti (stara muzika, krici kitova, hučanje mora) haraju scenom. Njihovom telesnom vibracijom, prostornom energijom pokreta, replikama izgovorenim šapatom iíi urlikom, direktor scene pokušava da otkrije »nevidljivo u vidljivom«. U atmosferi kreketania i ceremonije, tragedija Fedre, njena incestuozna Ijubav prema svam pastorku, oplemenjuje, oslobada. U senkama ave noâ uznemirene Erosom i smrću, ističe se lik Fedre, koji turnači Leni Pintea Homeag zemaljske, senzualne, impozantne. Neuobičajeni Tezej koga igra llie Gheroghe jeste neurotičan, tiranin, licemeran, ophrvan balom, potišten greškom. Hipolit, koga igra Angel Rababoc, krhak je i slab do iznemoglosti. Fédra - halucinantna predstava, spoj stvarnosti i sna, poezije i nadrealističkog uzbuđenja. Izuzetan umetnički događaj sezone koja se završila obeležavajući bečkom premijerom istorijski datum rumunskog pozorišta. ■ Istina, 14. avgust 1993. godine, Ludmila Patlanjoglu.

REČNIK Fédra - Kćerka mezimica viadora Krita nastanjenog u Knososu. Roditelji su joj bili Minos i Pasifaia. Imala je brata Deukaliona, sestru Ariiadnu i poluorata Minotaure, koji je bio nezakoniti plod veze izmedu njene majke i Taura, koga su poslali bogovi. U jednoj od mnogih svojih »civilizacijskih« ekspedicija, Tezej je stigao na Krit, prodro u Lavirint i übio Minotaura. Za Tezejev izlazak iz Lavirinta zaslužna je Arijadna, zaljubljena u grčkog heroja. Tezej će se oženiti Arijadnom, ali ce je napustiti u toku svadbene noći. Kasnije ce mlaaa Arijadnina sestra Fédra postati Tezejeva žena. Njena deçà sa Tezejem bila su Akamant i Demofont. Fédra je poslednja Tezejeva zakonita žena. Tezei - Tradicija ga smatra jednim od najslavnijihjunaka antieke Grčke. Rodio se u Trezenu, u Atici i postao kralj Atine, kao i njegov otac. Radnja Euripidovog delà dogada se u Trozenu, gde je Tezej u izbeglištvu da bi ispaštao zbog kazne pošto Je prolivena krv. U Senekinom delu radnja se odvija upravo u Atini. U potonjim izvorima, Tezeju će se

pripisati božansko poreklo, kao Posejdonovog sina, što je preuzeto od Seneke. Tezejeve legendarne kazne su brojne kao i Ijubavne avanture. Jedna od njih je njegova bitka protiv Amazonki. Hipolit - Amazonke su bile pobeđene u bid koju je vodio Tezej. Njihovu kraljicu Antiopu, devicu, Tezej je prisilio da se uda za njega. Iz te veze rodiće se Hipolit. Kasnije će se Tezej zaljubiti u Fedru i, da bi »rešio« dilemu, übiće Antiopu, u cernu ga je verovatno savetovala Fédra; Hipolit će od majke naslediti strast za lovom i obožavati Artemidu, boginju čednosti i lova. U tvrđavi je Hipolitov udtelj bio njegov deda po ocu i legenda kaže da je mladi princ bio upoznat sa eleusinskim misterijama u toku jednog hodočašća po Atici. Afrodita - Homer, koji joj je posvetio himnu, naziva je još i Kipris ili Kitera, po imenu ostrva gde se s velikim poštovanjem održava kult ove boginje, pobednice ljubavi. ipák, tri boginje nisu se mogle obuzdati zbog Afroditinih cari, i to; Atena, Artemida i Histija. Hesiod u Teogoniji opisuje rodenje Afrodite iz »božanske pene«, koju su pratili Eros i Dor još od trenutka rođenja. Eros - Bog ljubavi, ali nepoznat u Homerovo doba. A kasnije će »napraviti karijeru« u Hesiodovim delima, orfejskim pesnicima, Aristofanu. U, Euripidovom delu javlja se kao silovit i štetan bog, ali i kao dobroćudan, sklon uživanjima i obdaren srećom. Seneka preuzima ovu dvojnu, antagonističku prirodu Erosa. Artemida - »Bučna boginja sa zlatnim strelama (...) Ona voli luk koji übija zveri u plgninama, / I laute, i kolo, i poklike - zaglušujuće / Sume što mlruju pod senom (...) (Homer) Zaštitnicu lovaca Seneka iu Edipu) naziva »boginjom stida« i očigledno podseća na njeno ime iz rimske mitologije: Dijana. Po tradiciji, ona je imuna na cari boginje Afrodite. Hekata - Boginja Meseca, sa magijskim moćima; trostruka Hekata: predstavlja se sa tri tela, od kojih je svako gledaio u drugom pravcu, predstavljajući Artemidu, Selenu i Hekatu. Po Hesiodu, Ijudi su joj prinosili zrtve da bi zatražili njenu zaštitu, a ona je imala moć da »zaštiti imovinu«, da ih zaštiti od zemljotresa. Zaštitnica vračara, kojima je dolazila u pomoć u noama punog Meseca. Posejdon - Bog zaštitnik morskog beskraja, Tezejev mitski otac. U rimskoj mitologiji - Neptun. Eleusina - Tvrđava u Atici, gde se čuvaju mistenje boginje Keres, misterije sa kojima je i Hipolit bio