Bitef

rendje, festivale i gostovanja Njegovi saradnici potidi iz raznih zemalja i redovno daju predstave u Evropi, na Dalekom i Bliskom istoku, u Sevemoj i Julnoj Amerid. Iskustvo sa seobama i pucovanjima imalo je sušcinsku ulogu u radu i filozofiji grupe. Od danskog Ministarstva kulture Nordisk Teaterlaboratorium dobija dotacije kao iscraživački institut, a od grada Holstebroa kao regionalno pozorište. Od samog počecka Odm Teatret se usredsredivao na obučavanje glumaca i stvaranje predstava koje se cesto pripremaju i po dve godine. Do sada su uradene 23 predstave prikazane u 41 zemlji na pec kontinenata Omitofilene (1965), Kaspariana (1967), Ferai (1969), My Father’s House (1972), The Book of Dances (1974), ComelAnd the Day Will Be Ours (1976), The Million (1978), Anabasis (1979), Brecht’s Ashes (1980), The Oedipus Story (1983), The Gospel According to Oxyrhyncus (1985), Judith (1987), Talabot (1989), Rooms in the Emperor’s Palace (1988), Memoria (1989), The Castle ofHolstebv (1990), Itsi Bitsi (1991), Kaosmos (1993), White as Jasmine (Ì996), Ode to Progress (1997), Inside the Skeleton of the Whale (1997), Doha Musica’s Butterflies (1997) i Mythos (1998). TREĆE POZORIŠTE Ideja о „crampi“ razradena je sedamdesetih godina u pokušaju da se otkriju razne primene pozorišca u razlidrim socijalnih i kultumim kontekstima Od cada je to imalo značajnu ulogu u delovanju Odin Teacrec. Trampa je „plaćanje u robi“. To je vrhunac procesa uspostavIjanja odnosa između dve grupe - pozorišne grupe i zajednice koje razmenjuju svoje „kulcure“. Pozorišna grupa se predstavlja obukom, radom na ulid, improvizaeijama, predstavama, a zajednica - domadn uzvraća svojim igrama, muzikom, pesmama, usmenom književnošću, tradicionalnim, pa čak i verskim svečanostima Ideja о crampi bila je i osnovaza Međunarodni susrec о trećem pozorišcu, koji je Euđenio Barba organizovao u Beogradu 1976. godine za BITEF - Teacar naeija, uz podršku UNESKO-a i Međunarodnog pozorišnog instituta Taj susrec je, osim toga što je bio festival, pređstavljao i razmenu metoda rada i profesionalnih vizija raznih pozorišnih grupa Treće pozorište nije pozorišni scil nid savez grupa, još manje pokrec ili međunarodno udmženje. To nije estetika nici skup cehnika, pa ni jedan od omh „novih“ trendova koje povezujemo sa 1970-im. Sve grupe koje nazivamo trećim pozorišcem paté od nekog oblika dtskriminacije, bila ona lidia, kultuma, profesionalna, ekonomska ili policička Kricičari, istoričari pozorišta i politicati mogu ih posmacraci sa zanimanjem i scrašću ili ih pocpuno ignorisaci: Treće pozorišce, bez obzira na to, nastavlja da postoji. Ono je stalni sastavni deo pozorišne ekologije. Mada je naziv smišljen nedavno, stanje koje on označava daleko je od nedavnog.

DVA FUTA ZA GLEDAOCA Krug umetnika okuplja se u basti u Danskoj. Vedrò jutro. Cekaju letnju noe da zaigra sunce na zalasku. Prijacelj sa drugog kontinenta upravo im se pridružuje. Sanjajuä otvorenih oäju, sa njim kreću na hodočašće u predele Andersenovih bajki. U Hvropi, ili bar u njihovoj zemlji, vlada mir. Ili je to možda samo u njihovom vrm. U tom ograniéenom prostoru, vreme stoji i utekućuje se. Leto je, a ipak pada sneg, koji se boji cmim. Njihove uobraziIje jezde mračnim snom: brod koji vozi muškarce i žene u lancima. Umetnici osećaju težinu nevidljivih lanata. Jesu li i oni porobljeni? Hodočašće se bliži kraju i sanjad otvorenih oäju shvataju da je njihov letnji dan trajao dtav život. Očekuje ih postelja podnka bez snova Kakav život živimo, kad prestajemo da sanjamo? I koju to tragediju ili farsu pleše sunce? *** Hans Kristijan Andersen (Hans Christian Andersen, 1805 1875) u svom dnevniku je zapisao kako je sanjao da ga je kralj pozvao da putuje njegovim brodom. Andersen je, savzadihan, pojurio u luku, ali kraljevska lada je već bila razvila jedra Pozvan je da se ukrca na drugi brod, ali ga surovo bacaju u brodsku utrobu, gde shvata da je deo covata robova Deda Hansa Kristijana Andersena bio je lud, a njegov otac, obućar izoštrenog senzibiliteta, umro je kad mu je sin još bio dece. Majka, pralja, pila je da bi se ugrejala perud rublje u rea. Smatrali su je nešto malo boljom od alkoholičarke i prosticuke. Unirla je u domu za sirotinju od delirium tremensa Andersen se držao podal-