Bitef

22-25. SEPTEMBAR 38. BITEF NA FILMU 14 / MUZEJ JUGOSLOVENSKE KINOTEKE SRPSKO NARODNO POZORIŠTE, NOVI SAD /

Sto godina je prošlo od Velikog rata ill kako ga neki zovu: prakatastrofe dvadesetog veka. Sečanja, diskusije, optužbe, pravdanja, članci, študije, knjige, drame, filmovi... i Bitef, ali ne zbog priče o Velikom ratu, več zbog priče o prošlosti u obliku sadašnjosti. Tokom gledanja predstava izabranih za ovogodišnji Bitef, nameču se naslov i tema Bitefa na filmu. Netrpeljivost. S druge Strane, gledamo li filmove odabrane za ovaj program, možemo izvesti zaključak da je u osnovi svega zavist. 0 zavisti postoji i priča u praliteraturi našeg dela sveta, Bibliji. Na samom početku bili su Kain 1 Avelj, a za njima je krenula armija zavidnih i stigla do nas. A na početku sedme umetnosti je nezaobilazni D. V. Grifit i njegova intolerancija, netrpeljivost, prikazana kroz istoriju, i u njenom jezgru prapočetak svega: zavist. Slušam i čitam o sečanjima na Prvi, Drugi i sve druge ratove i sečam se...

1975. U to vreme sam radiia u Pestu. Te godine je prikazivan i film Diskretni šarm buržoazije. Naš gost je bio Serž Silberman, producent značajnih francuskih filmova, kao i večine Bunjuelovih. Bio je Jevrejin, roden u Lodu, preživeo je nemački konc-logor. Šokirao me je izjavom: „Ljudi su se uznemirili, odavno nije bilo rata.“ Pomislila sam: posle Drugog svetskog rata, u Evropi više niko neče ratovati. Tada su mi devedesete u Jugoslaviji bile nezamislive. Kao i Serž Silberman, iz Loda je i Agnješka Arnold, autorka dokumentarca Susedi, koji se bavi pregonom Jevreja u Jedvabnu, severoistočno od Varšave. Taj dogadaj se pamti po izuzetnoj surovosti i po torne što su, za vreme nemačke okupacije, odgovorni za njega bili Poljaci, „susedi“ Jevreja. Dogadaj je literarno obradio poznati poljski pisac Tadeuš Slobodanek u drami Naš razred, koja se igra na glavnom programu ovogodišnjeg Bitefa. Predstava dolazi iz Litvanije, gde kao i u Poljskoj, postoji neslavna istorija pogroma Jevreja. Biče zanimljivo uporediti dokumentarne i literarne verzije istog dogadaja u poljsko-litvanskoj obradi.

0 istoj temi kao Grifit, Slobođanek i Agnješka Arnold, razmišljali su i De Sika, Viskonti i Zafranović u svojim filmovima Vrt Finci Kontinija, Sum rak bogova i Okupacija u dvadeset šest slika. Prostost je sada, naslov je ovogodišnjeg Bitefa, a aktuelnost te teze podupire veliki broj filmskih 1 pozorišnih umetnika koji se u svojim delima bavi prošlošću. Takode, to što dela inspirisana dogadajima iz prošlosti, tematizuju netrpeljivost i zavist, istoriju čovečanstva prikazuje kao istoriju nasilja. Vera Konjović

69

Bitef na filmu

48 Bitef 14