Borba, 26. 02. 1991., S. 7
DR RADOVAN KARADŽIĆ, LIDER SDS ZA BIH, GOVORI ZA „BORBU“
smo mu d
Radovan Karadžić, lider SDS za posnu i Hercegovinu, je veoma komunikativan čovek. Među novinarima u Sarajevu važi za političara kojeg uvek možete pozvati telefonom i uzeti izjavu. Čak i na one vruće teme koje traže opreznost i promišljanje. Posle kraćeg traženja termina, pristao je na intervju za „Borbu“. Razgovor smo vodili posle sednice Predsedništva SFRJ u Sarajevu i počeli ga pitanjem: kako gleda na ideju da se buduća jugoslovenska državna zajednica or-
· ganizuje kao asimetrična federaci-
ja? Tim pre što je Alija Izetbegović izneo ovu ideju na sednici Predsedništva SFRJ, bez konsultacije sa liderima preostalih dveju dominantnih stranaka u Republici.
— Sad su stvari mnogo jasnije, i ono što mene iskreno raduje jeste konsenzus da se neće primeniti sila ni u kakvom obliku u određivanju političke budućnosti zemlje. Ako su članovi proširenog Predsedništva zaista tako i mislili, onda je to najveći napredak koji je na sarajevskom samitu postignut. U ovom trenutku je najvažnije izbeći građanski rat. Postalo je jasno da Hrvatska i Slovenija sa svojim teritorijama žele da se izdvoje iz Jugoslavije. Još uvek, međutim, gajim intimno nadu da dobar deo hrvatskog naroda želi da ostane u saveznoj državi, zajedno sa ostalim jugoslovenskim narodima.
U budućoj jugoslovenskoj zajednici ja vidim dve, odnosno tri države. Hrvatsku i Sloveniju kao konfederalne i nezavisne države i ostatak Jugoslavije kao novu državnu zajednicu. Ja sam ovih dana uveo novi politički termin
_ „иза Jugoslavija“, koja je ustvari
prava Jugoslavija. Ova sadašnja je, izgleda, prenapuhana. I Srbi i Slovenci i Hrvati nespokojni su od
"1918. godine. Sad smo u prilici da
napravimo pravednu raspodelu teritorija i razgraničenje i da omo-
. gućimo narodima da stvore drža-
ve kakve žele, a onda ostvariti dobrosusedske odnose među njima.
\ Oni koji se izdvoje trebalo bi da
PA
računaju na pomoć ostatka Jugoslavije. Mislim u sferi odbrane bar
. četiri-pet godina dok ne ustanove
svoje armije. Recimo, Sloveniju nipošto ne treba da prepustimo nje-
| nim eventualno grabežljivim suse- 1 ie u. Švedska i Norveška 1905. gođine.
dima, Isto tako važi i ža Hrvatsku. 0 Da li delite naše mišljenje da su razne politike, pa i ove danas, među našim narodima stvarale dublje jazove od onih koji realno postoje? Komunisti jesu napravili pustoš na ovim našim prostorima. Mada, objektivno je teško premostiti sve naše mentalitete i stvoriti državu koja bi funkcionisala. Danas je jasno da se ovakva Jugoslavija više ne može održati.
0 Sarajevski samit nije odgovorio na pitanje da li će buduća asimetrična federacija imati svojstvo državne zajednice. Da li verujete da je moguće stvoriti državu tako mešovitih i komplikovanih odnosa, ili se išlo za tim da svi republički lideri dobiju „igračku“ koju žele?
— Mislim da nisu mogući bastardni, već samo čisti oblici države. Neće biti moguće napraviti stepenastu federaciju. Moguće je sa jedne strane imati dve nezavisne države i, sa druge, novu federalnu zajednicu. Međutim, mora se rešiti pitanje granica između federalne zajednice i dveju nezavisnih drža-
| ali mandat 0 Ra do velikog napretka srpsk
va. Sadašnje granice nisu postavljene ni demografski, niti sa pristankom naroda. Te granice se jednostavno moraju revidirati, a najpametnije je primeniti etnički
princip. Mislim da treba očekivati
da će nas čitav svet u tome razumeti. Istorijski princip jednostavno ne bi bilo moguće primeniti, jer bi Se svako držao istorijske etape koja mu najviše odgovara. Uz to, etnički princip je jedino mogući način da se mirno povuku nove granice među republikama. To je istorijski proces koji nije moguće zaustaviti, pa, stoga, mislim da političari nisu dobili, kako rekoste, igračke koje su želeli.
0 Da li zaista mislite da je u sadašnjim prilikama koje vladaju u Jugoslaviji moguće povući etničke granice na štetu ove ili one republike? ;
— Mislim da jeste, ako se poštuje volja naroda, koja se može izraziti na referendumu. U Kninskoj krajini je sproveden takav referendum i tamo je već sad moguсе povući te granice. Ali, treba biti svestan da ne može svako srpsko
JUGOSLAVIJA
Marković je uništio i zdrava preduzeća
0 U poslednje vreme žestoko kritikujete ekonomsku politiku Ante
Markovića?
= То je katastrofalna, voluntaristička i nasilna politika koja monetarističkim merama dovodi do daljeg propadanja svih vrednih privrednih subjekata. Kad bi inflaciju bilo moguće ukinuti na šalteru, onda bi to radile i Nemačka i SAD. Marković je privredu doveo do veštačke besparice, pa sad propadaju i zdrava preduzeća, koja imaju i dobre programe i kvalitetnu proizvodnju, ali nemaju platiše. Njegova politika prema agraru i kriminalan uvoz roba bez saveznih poreza, upropaštava zemlju, slabi armiju, slabi odbrambenu moć zemlje. Svi oni koji su bili očarani gospodinom Markovićem, biće najviše razočarani i mislim da će on biti političar u Jugoslaviji koji će biti najviše zapamćen po zlu.
0 Ne čini li Vam se da su njegov reformski program pojele republi-
ke?
— Nema govora. On je jednostavno imao loš program koji podrazumeva monetaristički pristup, koji ne uvažava ekonomske zakonitosti, i koji konačno nije dao rezultate. Jer jedan dobar program ne bi mogle
da pojedu republike.
везветоемстнвљ та ава гирАтилРи пита ту латини пате зри еони етен лави таштине 0: заиста.
selo da uđe u ovaj ostatak jugoslovenske države, niti bi bilo realno da svako hrvatsko selo uđe u sastav hrvatske države. Trebalo bi to uraditi onako kako su to uradile
To bi mogle uraditi Jugoslavija i Hrvatska, da povuku jednu razumnu granicu. Ne mora se kukati baš nad svakim potokom, a šest meseci ostaviti vremena da se izvrše nagodbe oko imovine.
e Da li ekonomske i socijalne okolnosti daju Jugoslaviji dovoljno vremena za miran rastanak, recimo po najnovijem modelu asimetrične federacije?
— Mislim da će nas ta socijalna
kretanja, koja su na yidiku, nate-
rati da što pre rešavamo ove probleme. Socijalne i nacionalne suprotnosti još uvek nisu tolike, da mora da se lije krv. Ali stanje je objektivno teško i mora brzo da se radi, pa je čak nedelja dana razmaka između dveju sednica Predsedništva SFRJ prevelika pauza. Predsedništvo bi se moralo sastajati dva puta nedeljno, a stručne službe bi morale raditi bez prestanka. 0 Alija Izetbegović je na Predsedništvu govorio u svoje ime, o asimetričnoj federaciji, bez konsultacije sa SDS i HDZ za BiH. Kako vi gledate na položaj BiH u mogućoj aismetričnoj federaciji?
·se vidi. Mene raduje da je kod 498 dalo”
— Izetbegović je rekao da BiH ostaje u Jugoslaviji, a kako će se ti odnosi među narodima u toj budućoj Jugoslaviji urediti ostaje da
pođiha "Izetbegovića ргеомја mišljenje da BiH nije moguće izdvojiti iz Jugoslavije. Ja i moja stranka, i narod koji zastupamo, nalazimo se u mnogo boljem položaju, jer imamo stanje koje želimo. Imamo federaciju ı BiH jeste federalna jednica u federalnoj državi. BiH poštuje federalne zakone i federalni ustav i mi ne želimo da se to menja. To je moguće promeniti samo uz saglasnost srpskog naroda. Mi tu saglasnost nećemo nikome dati, pa je sad svakome jasno da BiH nije moguće izdvojiti iz Jugoslavije. Naime, sve teritorije na kojima žive Srbi, smatraju se teritorije savezne države.
e Kako danas ocenjujete političke prilike u BiH. Politička atmosfera je krajnje zgusnuta, ljudi žive u ozbiljnom strahu od događanja u Jugoslaviji?
— Srpsko-hrvatski odnosi su malo zategnuti zbog zbivanja u Hrvatskoj. Ali Srbi i Hrvati u Republici nisu toliko izmešani, da bi :o dovelo do nekih nevolja. U pozraničnim opštinama Srbi su nesipokojni, jer kod članova HDZ u Hrvatskoj ima dosta oružja.
0 Vi često potencirate ocenu
da su odnosi između Srba i Muslimana u BiH u izuzetnom napretku. U kojoj meri je to politička fraza ili je to precizna ocena stanja? — To je velika realnost. Pre osnivanja SDS za BiH bilo je mnogo manipulisanja sa muslimanskim narodom i privida da će Muslimani i Hrvati krojiti sudbinu Srbima. Ni tada veći deo Muslimana nije bio za to. Međutim, danas je preovladao stav kod Muslimana da, oni neće sa Hrvatskom, nego da su oni svoji na svome i da se dobro osećaju u Jugoslaviji. To je O5nova na kojoj je došlo do velikog napretka srpsko-muslimanskih odnosa. Sve ređe se danas vide šahovnice i zastave SDA povezane. Ranije je toga bilo. Ukratko, Muslimani danas nisu naivni, kao što su bili 1941.
e Pred vama je deklaracija o suverenosti BiH. Vi ste se oštro izjasnili protiv te deklaracije. Muslimani su izgleda za deklaraciju?
— Niko, dok postoji savezna država nije u pravom smislu reči suveren. Republike su suverene, jedna prema drugoj, recimo Srbija i BiH, ali ni jedna nije u odnoši na saveznu državu. U sadašnjem Ustavu BiH nema ništa što ne garantuje ravnopravan položaj ove Republike sa ostalim delovima savezne države. Zato je i čudno da se sad javlja deklaracija o suverenosti, koju treba posmatrati u kontekstu sličnih „dokumenata Slovenije ili Makednije. To bi stvorilo preduslove da se BiH jednog dana razdruži od Jugoslavije i to srpski narod neće dopustiti. Mi ćemo u Skupštini BiH razgovarati otome, možemo naći zajednički jezik oko nekih dokumenata koji garantuju ravnopravan položaj Republike i drugih delova zemlje, ali nikako dokument koji bi omogućio razdruživanje BiH od Jugoslavije. e Vi među četiri srpska lidera (Rašković, Milošević, Drašković) slovite možda za najtaktičnijeg i najfleksibilnijeg, političara. Da li se slažete sa ovakvom ocenom?
— Mi smo amateri, možda daroviti, neki čak briljatno daroviti. Jedino je Slobodan Milošević pravi državnik, koji može da vodi državu i to je srpski narod dobro
. znanje hrvatskoj i
N isam Miloš ic ] Š ||
Molio sam gospodina Slobodana Miloševića da и зизте па šković, Milošević i ja poslušnic o-muslimanskih odnosa
a sa ostalim jugoslovenskim političarima zastupa interese Srba iz BiH i za to i smo srpskog naroda Đ Ante Marković će biti zapamćen po zlu 0 Došlo je
osetio. Mi ostali smo, da kažem, lideri koje je vreme izbacilo na površinu. To nije za poređenje. Recimo, Jovo Rašković je jedinstven u svom nastupu.
e Da li je to što se događa trenutno oko Raškovića rascep među Srbima u Hrvatskoj?
— Nemam potpun uvid, ali se nadam da su to sukobi ne političke već personalne prirode. Mislim da oko onih najvažnijih pitanja i generalnog pravca naše domicilne stranke nema ni sukoba ni dvojbi.
e Deo javnosti Vas i Raškovića optužuje da ste poslušnici Slobodana Miloševića?
— To je stari manir, poznat iz vremena inkvizicije, podvođenja pod porok. Moram da odam prislovenačkoj štampi da nas veoma uspešno potkazuje Zapadu. Miloševića su u početku potkazivali kao antikomunsitu, pa kad su shvatili da to aa Zapadu daje kontra efekte, počeli su da ga potkazuju kao boljševika. Što se tiče poslušništva, mislim da smo Milošević, Rašković i ja poslušnici srpskog naroda. Moj prvi susret sa Miloševićem usledio je tek tri meseca nakon formiranja naše stranke. Nisam hteo da se pojavim u Srbiji, dok ne postenam zvanični predstavnik srpskog naroda u BiH. Nakon toga naši kontakti su koncilijarne prirode. Međusobno se informišemo i nikad nismo čuli nijedan savet, nalog, ili izražavanje neke želje gospodina Miloševića. Čuli smo isključivo njegove napore da razumije zbivanje u BiH, posebno zbivanja među Srbima. Jedino sam ja molio gospodina Miloševića da u susretima sa ostalim jugoslovenskim političarima zastupa stanovišta Srba u BiH, jer mi, zbog prirode BiH, nemamo svog predstavnika. Mada gospodin Izetbegović se trudi da se u njegovim stavovima vide i stavovi srpskog naroda u BiH. U tom smislu mi smo dali gospodinu Miloševiću mandat da zastupa Srbe iz BiH ukoliko dođe do raspada Jugoslavije. Ako se Jugoslavija očuva, onda dajemo mandat Izetbegoviću. e Slažete li se da, ipak, postoji unisonost politika među Srbima u BiH, Hrvatskoj i u državi Srbiji? Mi smo, poslušnici srpskog naroda. To nikome.ne pada na pamet, već nas potkazuju inkviziciji da smo Miloševićevi poslušnici. Gospodin Milošević nema nikakvih personalnih želja, on operacionalizuje srpske nacionalne interese u pogledu državnog, a sad i političkog jedinstva.
e Dosta političke prašine u BiH «stvorilo je formiranje Srpskog nacionalnog veća?
— To je samo dokaz da ga je trebalo formirati. Kod nas lako može da dođe do sloma političkog sistema, a srpski narod ne može da ostane bez političkih struktura koje bi zastupale njegove interese. Srbi traže garanciju da ne dođe do pogroma i genocida.
0 U političkim krugovima u BiH tvrdi se da se plašite ekspanzije SPO i Vuka Draškovića u BiH?
— Mi nemamo takvog straha, jer nije Vuk Drašković u ekspanziji nego mi. Mi ni jednoj stranci u Srbiji ne želimo da propadne. Mi želimo i Srpskom pokretu obnove da se oporavi. U BiH mi sa razumnijim delom SPO dobro sarađuje-
mo. Đoko KESIĆ
UTORAK, 26. FEBRUAR 1991. GODINE
7
KAKO INTELEKTUALCI I POLITIČKE STRANKE U SRBIJI VIDE GRANICE SRPSKE DRŽAVE U SLUČAJU RASPADA JUGOSLAVIJE У
Krug oko ratnih uspomena
Jugoslavija bez republika ili Srbija do Karlobaga, Karlovca i Virovitice (sa ili bez
Makedonije) 0 Budimir Košutić: Za federaciju — zbog jama između Hrvata i'
Srba
Mogu li svi Srbi, ili barem velika većina njih, u impozantnom postotku rasejanih van matice, u bliskoj budućnosti pod jednu državnu kapu — pitanje je koje je, za samo nekoliko leta, od proskribovane ideje srpskih akademika preraslo u formu državnog i svenacionalnog slogana. Još koliko 1986. godine, sa-
. dašnji šef poslaničke grupe SPS
u Narodnoj skupštini Srbije, Zoran Sokolović za Memorandum SANU izjavio je da je „reč o idcejama i porukama koje s pozicija srpskog nacionalizma predstav-
'ljaju poziv na političku akciju za
rušenje našeg sistema i razbijanje Jugoslavije“. Danas su neki od tih koji su tada „delovali s pozicija srpskog nacionalizma“, u istim partijskim (i poslaničkim) klupama sa tadašnjim „ustavobraniteljima“ sistema Ustava koji je „sasekao krila Srbiji“.
Među mislećim i političkim Srbima danas je u opticaju uglavnom, pitanje — u kojim će zajedničkim granicama buduća Jugoslavija ili Srbija štititi interese srpskog. naroda, jer se ona prva pitalica — podrazumeva.
U novom parlamentu je (kao i u vanparlamentarnoj opoziciji, uostalom) konsenzus nesporan, sa samo jednom zadrškom jedni su za hitnu akciju na nacionalno-prostornom planu („da nas vreme ne pretekne“), a drugi bi da sačekaju da se lagano razreše sve nedoumice na saveznoj (trenutno) „3—2—2 liniji“.
Od trenutka kada su novopazovački „nestašni momci“ iz Srpske narodne obnove, na Badnje veče, lane prvi put „bacili na sto“ kartu „Kraljevine Srbije“ (naravno, u mnogo širim granicama od današnjih), predvodnici novorođenih srpskih stranaka, prosto su se utrkivali ko će dalje i šire. Po raznim pravima, od justicie, preko istorije i etničkih načela, do podsećanja na međunarodne obaveze i ratne uspomene.
Ono što je novopečeni radikalni vojvoda Vojislav Šešelj, posle razlaza sa kumom Vukom po pitanju uvrede Svetog Save
na (ne)umetnički način, krstic imenom svog lista („Velika Srbi ja“) i po važećoj jugoslovensko mapi, omeđio srpskim graniča rima — danas je, opet uz neštc sažimanja na račun Makedonije ili „Južne Srbije”, postala celina srpskog nacionalnog prostora „ako ne bude dogovora o fede. rativnom uređenju Jugoslavije” Dakle, „dve srpske države — Sr. bija i Crna Gora, srpska Bosna i
GDE SU GRANICE SRBIJE: Dobrica Ćosić, Zoran Sokolović i dr Vojislav Šešelj
Hercegovina, srpska Lika srpska Banija, srpski Kordun, srpska Baranja, ili, jednostavnije, do linije Karlobag — Капо: vac — Virovitica“.
lako je partija koja je osvojila 192 mesta u Narodnoj skupištini katastrofalno porazila svojc protivnike zahvaljujući rezervisanoj varijanti za ostvarenje nacionalnog programa („za savre: menu federaciju ravnopravnih prađana i federalnih jedinica, kao uređenje koje ima prednost nad centralističkim, koje ne daje jemstvo za nacionalnu ravnop-·ravnost i konfederacijom koja nigde opstati nije mogla“) — federativnom imperativu socijalisti sve više pridodaju i odgovor na pitanje „šta ako“. A on glasi: Granice među republikama sa: mo su administrativne.
U tom smislu, osnivanje Ministarstva za veze sa Srbima izvan Srbije postaje neka vrsta najmanjeg zajedničkog sadržioca za sve one zahteve tipa „Svesrpski narodni sabor“ i „Veće nacionalnog spasa“, ali i način nczvanične koordinacije aktivnosti koje, „u ime srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i Srpskoj Krajini“, čine tamošnja Srpska nacionalna vijeća. Opet, za slučaj da ne bude dogovora, a jedini dogovor u interesu srpskog naroda — to ne spori ni Narodna skupština — jestc federativna platforma iz zajedničkog refecrata predsednika srpske i crnogorske države na samitu u Sarajevu.
U prilog sličnoj tezi idu i zalaganja najvećeg dela srpskc intcligencije. Dobrica Ćosić, na primer, u knjizi „Srpsko pitanje“ (nije bio voljan da o tome govori i za „Borbu“) smatra da su istorijski i etnički zasnovani razlozi
za federaciju „po svojoj suštini demokratski i savremenoj civilizaciji adekvatni, pa se oni sa /razumnog nacionalnog i političkog stanovišta ne mogu da osporavaju”. Ali, smatra on, „spasavanje Jugoslavije nedemokratskim metodama i sredstvima u ime jugoslovenskog patriotizma, kao i njeno spasavanje političkim ucenama i ekonomskim
pritiscima. spoljnih činilaca u
ime evropskog postojećeg stanja, neće nikomc doncti trajno dobro“.
Slično je i polazno stanovište profesora Budimira Košutića. On prednost daje Jugoslaviji (fcderativnoj), a za drugačije rcšenje odnosa između Srba i Hrvata (Slovence isključuje), kao jcdan od važnih razloga navodi i „činjenicu da je između hrvatskog i slovenačkog naroda bilo jama, a između Srba i Slovcnaca nikad nije”. Ako ne dođe do sporazuma Košutić misli da hrvatski narod ima pravo na samoopredeljenje do otcepljenja, ali na to ima pravo i srpski narod, dakle, polovina teritorije sadašnje Hrvatske.
Nasuprot Ćosiću i Košutiću, neki drugi intelektualci koji sc takođe nazivaju nezavisnim {(rccimo, dr Veselin Đburetić,smatraju da su jedino mogućc drugc dvc а!tcrnativc — ili integralna Jugoslavija (bcz rcpubličkih granica) ili srpska država u svim istorijskim, ctničkim i duhovnim okvirima, kao jcdinstvcna država Srba pravoslavnc, katoličkc, muhamoedanskc i drugih vcroispovesti. Kao prvi dokaz ozbiljnosti svojc tczc, oni su, u saradnji sa nckoliko stranaka opozicijc (odazvala sc ı Socijalistička partija Srbijc), ncdavno najavili (ponegdc i organizovali) mi tinge povodom događaja u Hrvatskoj u „svim srpskim fedcralnim jedinicama“, kako jc pisalo u pozivu — od Bcograda, Podgoricc, Banjalukc i Ncevcsinja, do Knina , Bclog Manastira i Kumanova...
Oko toga da će Srbi, i u slučaju raspada fcdcrativnc Jugoslavije, živc ti u jednoj državi, mcđu Srbima, dakIc, gotovo da i nema dilcma, ali sc timc otvara novo pitanjc — kako urcditi odnosc u takvoj, opct višcnacionalnoj, državnoj tvorcvini koja bi bila „skraćcna Jugoslavija?
(Nastavlja se) CVIJETIN MILIVOJEVIĆ
NAROD SE MASOVNO NAORUŽAVA
U red za pištolje
i više ne mogu kupiti u Beogradu i svim у je ogromna 0 Mnogi vlasnici
ištolja i municije nema ni-
Lič žanje (pištolji i re Пела 0 „Glad“ za pištoljima je ja obilaze prodavnice, ali p
većim gradovima u zemlji odobrenja za nabavku Bde „ni za lek“
Ovih dana nigde u Beogradu i Većim mestima Srbije ne može da зе kupi bilo kakav pištolj. Za mnoBe kalibre nema ni municije. U su-
otu je fabrika oružja „Crvena zastava“ u Kragujevcu otvorila novu Pbrodavnicu za prodaju sportskog, lovačkog i ličnog naoružanja. Prodavnica ima mnogo veće mogućnosti od sličnih u zemlji. Vlasnik novog oružja, ako to zaželi, može
оги2
odmah i da ga isproba u specijalnom tunelu za gađanje. Kolekcionari mogu da naruče da im se na oružju filigranski ugravira bilo kakav motiv. j
Načelnik servisa lovačkog i sportskog oružja, Radoslav Andrić, ističe da je veliki interes ljudi za izradu gravure na oružju. Ovde se vrše i prepravke po želji kupca. Inače, gravure se vrše u srebru i
zlatu za one sa dubljim džepovima i koštaju čak do 20.000 maraka. Na dan otvaranja prodavnice (kao
što se vidi na slici) bilo je mnogo' više kupaca nego Što je u prodav-
nici bilo pištolja. Međutim, ova prodavnica ima prednost jer se
nalazi u neposrednoj blizini i fab-,
rike.i magacina, pa se tako može
izaći kupcima u susret. Зи Vladimir KRASIĆ
U SARAJEVU PROMOVISAN „NACRT USTAVA REPUBLIKE BIH“
Vlast izvire iz naroda
Nacrt republičkog ustava je deo još ne trebalo da uđe u parlamentarnu proced
ie državno-političko okruženje BiH
Juče je u Sarajevu promovisan „Nacrt Ustava Republike BiH“ koji bi, po objašnjenju dr Zdravka Greba, uskoro trebalo da uđe u parlamentarnu proceduru, zahvaljujući SSO — DS, stranci koja zajedno sa nekolicinom nezavisnih intelektualaca stavlja svoj potpis na ovaj ustavni projekat.
Nacrt republičkog ustava deo je još neobjavljenog bosansko-herce'вомасков тетогапдита, ргојекta za koji, kako reče Grebo, ni Akademija nauka BiH nije pokazala interes, premda su se nezavisni intelektualci najpre njoj obratili. Kako su istakli promotori (osim 'Greba, još i Tarik Haverić, Martin Raguž i Đorđe Latinović), Nacrt ustava polazi od toga da JugoslaIvija i BiH postoje, iako su ugrađena rešenja za drugačije državno-političko okruženje BiH.
Skupština umesto etno-parka
Kako je u ovom dokumentu „oblikovana” BiH? To je demokratska država svih građana koji u njoj žive, zasnovana na ljudskim pravima, građanskim slobodama, vladavini prava i socijalnoj pravdi. Vlast izvire iz naroda i pripada narodu (a ne narodima), kao zajednici slobodnih i ravnopravnih gra-
đana. U ovakvoj građanskoj državi, zasnovanoj na podeli vlasti, zastupljen je polupredsednički oblik vladavine sa jakim ograničenjem predsedničke vlasti („parlamentrarni sistem je ideal kome težimo, ali će trebati još vremena da umesto etno-parka dobijemo pravu skupštinu” — objašnjenje je Haverića). Izvesno je da će veliku pažnju među osnovnim. ustavnim odredbama privući član 7. koji govori o „oružanim. snagama Republike BiH“ i njihovim zadacima, ali valja istaći da bi ova odredba bila zamrznuta sve dok postoji Jugoslavija. Uz grb i zastavu, BiH bi trebalo da dobije i himnu, a kad je reč o jeziku — u službenoj upotrebi bili bi „srpski, hrvatski, srpskohrvatski-hrvatskosrpski“, što je sve pobrojano, da bi se isključila mogućnost uvođenja nepostojećeg „bosanskog jezika“.
Autori ovog dokumenta više su nego ponosni na poglavlje o ljudskim pravima i građanskim slobodama. Tu je, između ostalog, predviđena demilitarizacija BiH (ali kao alternativna republika), zaštita manjina u Republici i uvođenje institucije Onbudsmana (zvao bi se pravobranilac građana i kao organ Skupštine BiH štitio bi ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom)
Verovatno će u javnoj raspravi nešto više pažnje privući i odredba prema kojoj BiH održava veze sa Srbima, Hrvatima i Muslimanima koji žive van ove Republike, radi očuvanja njihovog identiteta i učešća u finansiranju kulturnih ustanova Srba i Hrvata „u drugim državama“.
Treće poglavlje, „ekonomsko i socijalno uređenje“, temelji se na slobodi preduzetništva i slobodnom kretanju rada, robe i kapitala. Garantuje sve oblike svojine, osnivanje privatnih škola i učilišta, stranom ulagaču jamči iznošenje dobiti i uloženog kapitala.
Predsednik republike
Kad je reč o predsedniku republike, on se bira na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na mandat od pet godina, uz mogućnost reizbora, a ne može biti mlađi od 35 godina. Između ostalog brine o odgovarajućoj etničkoj o polnoj strukturi u organima državne uprave. Dok je predsednik ne može voditi ni jednu političku stranku. Odgovoran je građanima, a o odgovornosti predsednika odlučuje ustavni sud republike, pa ako je utvrdi, predsedniku prestaje mandat po sili ustava. Dok postoji Jugoslavija, zamrznut ie član 99. koji daje ovlaš-
ćenja predsedniku da bude vrhovni komandat oružanih snaga Republike BiH. U slučaju ugrožavanja teritorijalne celovitosti i slično, predsednik republike donosi ukaze sa zakonskom snagom, samo ako skupština ne može da se sastane i pod istim uslovima, odnosno uz saglasnost skupštine proglašava vanredno stanje, kad su na delu republike ugrožena ljudska prava, građanske slobode ili kad su državni organi onemogućeni da vrše svoju dužnost.
Predsednik republike može sazvati sednicu vlade zbog pitanja za koja je ona nadležna i može, na predlog vlade, raspustiti skupštinu, u kom slučaju se za dva meseca moraju raspisati izbori. Kad se izabere nova skupština, predsednik je ne može ponovo raspustiti u roku od godinu dana.
U ovom dokumentu je predviđeno da se BiH može udružiti samo sa demokratskim državama i da je i za udruživanje i za otcepljenje propisan isti postupak: pravo inicijative imaju predsednik геpublike, vlada, najmanje trećina poslanika u Skupštini i najmanje sto hiljada građana sa biračkim pravom. Odluku o raspisivanju referenduma za udruživanje ili razdruživanje donosi skupština, a konačno odlučivanje događa se na
objavljenog bosansko-hercegovačkog memoranduma i, po rečima dr Zdravka Greba, uskoro bi uru 0 Nacrt polazi od toga da Jugoslavija i BiH postoje, iako su ugrađena i rešenja za drugači-
referendumu dvotrećinskom većinom. Najzad, BiH je u sastavu Jugoslavije na čije je organe prenela deo državnog suvereniteta.
To je, u najkraćem, suština Nacrta ustava republike BiH čija će dalja sudbina umnogome zavisiti i od raspleta sve uzavrelijih odnosa unutar vladajućeg nacionalnog bloka u ovoj Republici.
D.P.
e Ko sve „gricka" štednju e Privatnici i penzije e Slaba država jak porez e Kupoprodaja potraživanja
NJ M ~
МЕ роја