Ekonomist

358

Ovo opadanje, ako se preračuna na dnevni kurs dinara prema dolaru, gotovo se potpuno podudara sa promjenama cijene 1 Čhicagu, odnosno Newyorku i Liverpoolu, gdje su riajViše cijene bile pod kraj januara sa 200 cenis, odnosno sa 73 sh 9 p. Ako bi irebalo da se ispostavi suglasnost ili bolje reći ovisnost našiH cijena od svjetskih, možemo da nanižemo čilav niz brojeva, koji će svi dokazati jedno: cijenu naših poljoprivrednih proizvoda me opredeljuje ponuda i tražnja u našoj državi samoj, već zalihe i potrebe čitavoga svijeta. Taj vanjski faktor može dakle da upravo odlučno utječe na cijenu naše najvažnije produkcije. Njegov upliv je međutim mnogo manje odlučan na naše mnutarnje- iržište 1 pogledu predmeta, koji posredno ili neposreano služe produkciji: željezo, koža, pelrolej, sukno, platno на. на. Fluktuacije cijena vumi Se mHnogo manje osjeća u cijeni sukua, fluktnacije cijena bakra mnogo manje u cijeni kazana za rakiju, nego snižene u cijeni pšenici. U prvim predmetima mi smo samo u maloj mjeri interesirani kao producenti surovina, dok smo u pšenici svi interesirani kao bilo producenti bilo kao. konsumenti. Promjene cijena pšenice na burzi u Novom Sadu se osjeća za par dana u Bitolju ı Mariboru ı Cetinju u jednakoj osjetljivoj mjeri. Nesrazmjernosti u padanju cijene poljoprivrednih proizvoda s jedne, a porastu ili bar stalnosti cijene pojloprivrednih i životnih potrepština, osjeća se kao jedna ekonomska nedaća i socijalna nepravda, a izrazuje se u padajućoj konzumnoj snazi seljaka, s druge sfrane. Naše čaršije ječe od jadikovka trgovaca i obrtnika, da se ne može ništa prođavati, jer težak ništa ne kupuje. Čak u vinu i rakiji je konzum opao za 30—40%/, prema onom ı prijašnjim godinama. Nu ove dosta poznate činjenice: koliko se je za 100 kg. pšenice moglo dobaviti prije rata opanaka, plugova, kafe itd., a koliko sada, ma da su one od presudne važnosti za naš ekonomski razvitak — ne marimo ovđe osvjetljivati, mas ovđe mora više zanimati: koji je uzrok, da su cijene Žitu u svjetskoj trgovini tako niske, da dolazi kod nas do nesrazmjerja između proizvodnih troškova ı prodajne cijene? Jedan od glavnih uzroka jest, po mojem naziranju, porast proizvodnje pšenice na zemaljskoj ruglji, #o/i prelazi u većoj ili manjoj mjeri konzum, — već prema ispadu ljefine. Najbolje se to razabire iz uporedbe zasijanih površina i priroda iz vremena prije svetskoga rata .ı današnjih. Prema publikacijama Institut International dagriculture u Rimu (koji danas obuhvaća