Ekonomist

221

Badi iste te brige za općinski imetak nacrt nadalje predviđa nadzor nad poslovanjem pufem ашопоттаћ olastitih заџеза 51еdionica, Što stari austrijski regulativ za štedionice nije sadržavao. Takovih saveza imade i u Njemačkoj i u Austriji ı u Čehoslovačkoj i vrlo dobro Mankcioniraju. Na taj način biva rasterećena državna vlasi, koja u većini slučajeva ı radi pomanjkanja stručnih sila nije dorasla, da kontrolira rad pogotovo većih ı razvijenijih štedionica. Složan i dogovoran rad saveza štedionica ı pojedinih vladinih komesara onemogućit će makar kakvu zlorabu ili iznenađenje u radn štedionica. |

Ovu tendencu zaštititi općinski imetak da ne bude povučen za pokriće gubitaka štedionica, pomaže i činjenica, što kod štedionica” sav dobitak i poslovanja ide koncem godine u Trezeronti fond, koji na taj način iz godine u godine sve više Taste. Što je taj rezervni fond jači, to općina dolazi manje u priliku da materijalno pokriva eveniualne gubitke štedionice. Treba stoga da se u nacrtu zakona пета. да se dobitak nikako ne smije dijeliti u drugu svrhu sve doile dok rezervni fond ne dostigne barem 10% svih štedioničkih aložaka, a kad i dostigne tu visinu, da зе зтије do najoiše 50% dobitka davati u dobrotvorne svrhe.

Naert zakona predvida i posebni penziont јопа та namještenihe Šledionice, u koji uz zavod ı namještenici djelomično uplaćuju. Sastavljaču ovog nacrta, neznam, da li Je bilo poznato, da su dalmatinske i slovenske štedionice po zakonu dužne za зуоје nam}eštenike uplaćivaki Penzionom zavodu za namještenike u Ljubljani. Ako mu je to doista bilo poznato, tada je za sigurno znao 1 drugu okolnost, da općine lakove svoje namještenike mogu osloboditi obveze osiguranja kod Penzionog zavoda u Ljubljani na temelju istoga zakona o penzionom osiguranju, kako je to učinila već splitska općina. Jer inače kad me bi bilo te mogućnosti, tada bi ovaj posebni penzijski fond predstavljao za štedionice dvostruko opterećenje u istu svrhu. I kad se to može postići, da naime izluči namještenike štedionica 12 ођуеле osiguranja kod ljubljanskog mirovinskog fonda, tada ı ovaj treba da se urazumi, pak. da povrati čitavu premiju novome fondu kod štedionica za one mamještenike, koji su ranije bili kod njega osigurani. Medutim se o tome već dulje vremena vodi spor izmedu ljubljanskopg penzionog fonda i namještenika splikiske općine ı njezinih poduzeća, a da Još ni do danas mije rešem.

Uz hipotekarne zajmove ı eskont mjenica smiju štedionice otvarati i kontokorentne račune, kako, aktivne tako ı pasivne, što је svakako novost, jer o tome nije bilo govora u starom austrijskom regulativu. Međutim to nije tek pokušaj kod mas, koji bi mogao stajati bilo kakve žrtve štedionice. I mimo regulativa uvele su ga austrijske štedionice, a u Njemačkoj Još Je тапаје розеојав, odmah nakon što je čekovnim zakonom: bila priznala ı štedionicama pasivna čekovna sposobnost (1908). O tome da li štedionice sm u otvarati tekuće račune ı davati pozajmice po njima, bio se Joljiš

|5*