Filatelista

мака oštrim čeličnim се ата Ш дтиbim šmirgl papirom, stvaraju se udubljenja, nabori u vidu brazda. Prelaskom vlažne, mekane papirne mase preko ovih, ista se utiskuje u pukotine i ureze, ostavljajući otiske na papiru u vidu brazdal. Prugast i mrežast papir nastaje od filca ili sita postavljenih duž trake kojom se kreće papirna masa. Sito je pokretno u svim pravcima i služi za rastresanje, čišćenje i sabiranje papirmih vlakana u homogeniju masu. Pri radu se haba i troši, kao i filc, pa se mora krpiti tankim čeličnim žicama. prelaskom papirne mase preko ovih površina, nastaju otisci u vidu pruga ili mreže. Pruge moqu biti horizontalne ili vertikalno položene, a mreža ukoso ili da ima izgled saća, što zavisi od ulaganja papira u mašinu za štampanje maraka.

Posebne osobine

Odnose se na vrste i karakteristike kao i klasifikaciju po čemu se papir za izradu maraka i razlikuje od ostalih koje susrećemo u svakodnevnom živo{u. Može se podeliti:

a. Običan papir

b. Specifične vrste papira

a. Običan papir

Kako mu i samo ime kaže je onaj koji se koristi najčešće za izradu redovnih, franko maraka i drugih (doplatnih, dopunskih, pomoćnih), redje prigodnih izdanja. Najčešće liči na papir koji je u svakodnevnoj upotrebi, ali ima posebna obeležja, prilagodjen je za izradu poštanskih maraka. Izneti podaci u poglavlju opštih karakteristika mogu se primeniti na običan papir. Podvrste običnog papira su:

- _ рогогап,

- _ сакјазћа

- – тазјап рарп.

57

neujednačenog papira. Običan je po punoći ali češće pripada tanjim i kada se gleda prema izvoru jače svetlosti ima gušće ili redje rupice kao izbušene vrhom igle (na primer redovno izdanje Industrija IV na oblačastom papiru porozne gradje, 1966. god. k.br. 1040/10502 ).

Caklast papir je nehomogen, neravnomemo ujednačen, gledan prema svetlosnom izvoru daje polja caklastog izgleda poput stakla ili odsjaja sunčane svetlosti na snežnoj površini. Kombinuje se često sa poroznim i prugastim papirom: Predeli NDH, izdanja 1941/42. godina2.

Mastan papir 2,3 u suštini nije mastan. Na poledjini marke pojavljuju se manje ili veće partije masnih mrlja. Nastaju iz razjedinjenih masnih sastojaka gume ili boje, prodrle u papir, a redje od spojnog materijala: Marke Kraljevine Srbije 1920. godine K.bir. 172, 175/1772,3.

Izrada i dobijanje nehomogenog papira može biti nehotimična, slučajna ili hotimična, namerna. Naveli smo oblike i način formiranja nenamernog, nehohtimičnog papira: brazdast, prugast i prugasto-mrežast.

Nameme, hotimične izradjene nejednakosti, svetlijih i tamnijih polja sa jasnim oblicima i konturama nekog predmeta znaka, obeležja ili simbola u papimoj strukturi predstavljaju vodoznake4. Koristio se često u starijim izdanjima zbog zaštite od falsifikata.

b. Specifične vrste papira

Ove viste papira su u osnovi i suštini obični samo im se u tehnologiji izrade dodaju materije čime postaju specifični. Mogu se podeliti u:

- – Ктедазћ,

- zaštićen,

- oplemenjen papir.

Kredast papir, predstavlja posebnu vrstu papira koja se i danas koristi za emisi-