Gledišta

nja (na primer, vožnja motorom) pozajmljeni su iz filmSKOg sveta. Film „Varalice" Marcel Camea poslužio je kao model za jednu banou u maiom provincijsKom grauu, i ona je nosila ovo ime. Sef jedne bande vodio je svoje Ijude da gledaju ouređeni film više puta kako bi naučili razne trikove pre nego što ih je poslao da izvrše krađu. 12 ) U stvari, filmovi d knjige pružaju određeni tip unifomae za članove bande. Medutim, cme bluze, tedi-bojs i buiigani postoje pre filma. Ako film prouzrokuje i stvara reakcije, •to je zbog toga što se dotiče istine koja postoji u stvarnosti. Ne može se reći da je film stvcrio problem. Ali kada je ovaj fenomen projektovan u štampi, magazinima i na filmu, onda mu se oblici i okviri usavršavaju i kristalizuju u stereotip koji služi kao model identifikacije. Ovi stereotipi stiou snagu sugestije jer za omladinu inkamiraju heroje kao što su Džems Din i dmgi glumci. U svojim istraživanjima A. Racine, C. Somerhausen, Chr. Debuyst, G. de Bock i L. de Bray ističu da je banda Wilda Devilsa nastala u proleće 1958. god., i to posle toga kako je nekoiiko dečaka gledalo četiri puta reprizu jednog filma u kome igra Marlon Brando. Sef bande Urbain obojio je svoj motor crveno a to su učinili i svi članovi bande. Prihvatih su nošenje kratkih kaputa od cme kože sa mrtvačkom glavom ufcrašenom zakivcima od bakra. Banda nije imala drugi cilj do sportski. Vozili su velikom brzinom i pravih su buku svojdm motorima. Nisu obraćah pažnju na crvena svetla i težhi su, pre svega, da budu zapaženi. Ali übrzo su počeh da uznemiravaju prolaznike. Tukli su se i pravili nered u kafanama. Tako je i šef bande Urbain izgubio nekoliio zuba. Stvari su se pogoršale kada je nekoliko đečaka koji nisu imali motore odlučilo da ih nabave pa se infiltriralo u bandu i posvetilo krađi. Tako je policija počela da se interesuje za klub. 13 ) Stvaranje maloletničkih gmpa, posebno prestupničkih bandi ima nesumnjivo mnogobrojne dmštvene činioce. Međutim, film može da utiče da se od gmpe za razonodu formira banda ih da već formirane bande za uzor uzimaju junake sa filma, imitiraju ih i na taj način se čvršće konstituišu. Prema tome, agresivnost, akli nasilja, razni oblici vandahzma, teži prestupi i dmge negativnosti prikazane u filmovima veoma sugestivno deluju na formiranje maloletničkih dmžina i podstiču ih na raznovrsne oblike kriminalnog ponašanja. Kriminalni i dmgi avanturistički filmovi predstavIjaju veoma bogatu riznicu odakle maloletničke družine crpu materijal za razvoj i izgrađivanje svoje subkulture.

,2 ) A. Racine, ibid., str. 44.

,3 ) A. Racine, C. Somerhausen, Chr. Debuyst, G. de Bock i L. de Bray, Les Blousons noirs, Editions Cujes, Paris, 1966, str. 122.

238

DR ALEKSAKDAR TODOROVIC