Gledišta

no dovodi u situaciju da sumnjaju u stabilnost sopstvenog položaja, što se, svakako, negativno odražava na radni moral i učinak zaposlenih. Đrugi momenat, koji se negativno odražava proizlazi iz prethodnog. Dug rok primene odluke podstiče veći broj Ijudi da prihvati raskidanje radnog odnosa na ovaj način, A kad god se kadrovske promene odnose na više od 10% Ijudi, to ima značajne posledice po socijalnu klimu u kolektivu. Napuštanje kolektiva odjedanput u procentu većem od 10% deluje kao stres na zaposlene, bez obzira na to što je napuštanje kolektiva pripremljeno, što je to urađeno bez konflikata, bez radnih sporova, i što se kolektiv rastao od svojdh članova pomažuoi im i finansijski da prelazni period privikavanja na nove poslove što lakše prebrode. Pomenuti negativni efekti, u prvom redu negativni po radni moral i psihičku stabilnost zaposlenih, mogu negativno da se odraze i na produktivnost, ekonomičnost, pa i na kvalitet samoupravljačkog odlučivanja o pitanjima iz radnog odnosa, o pitanjima iz oblasti rada i raspodele. Znači, negativni efekti otpremnine uglavnom se ispoljavaju posredno preko negativnog dejstva na tzv. subjektivni činilac proizvodnje, odnosno preko negativnog dejstva na zaposlene. Mislim da se tu primećuju trajnije posledice negativnog dejstva, ukoliko raskidanje radnog odnosa uz novčanu naknadu nije dovoljno dobro pripremljeno, ukoliko se prema strukturi kolektiva nije našao vremenski optimum primene ovakvog načina raskidanja radnog odnosa i optimalni broj radnika kojima će na ovaj način prestati radni odnos. Za naše uslove mislim da taj optimalni broj raskinutih radnih odnosa u kraćem periodu treba da iznosi 5 —7% od broja zaposlenik, jer preko 10% odlivanja iz radnog kolektiva za kniustriju sa stabilnom radnom snagom predstavlja ozbiIjan psihološki stres za zaposlene, što može imati dalekosežne posledice po radni moral, a posredno i po društveno-ekonomske rezultate rada. Stepen i način organizovanja industrije kao što je naša ne može, po mom mišljenju, da podnese veće odlivanje radne snage odjedanput, a da to ne ostavi negativne posledice na efikasnost organizacije. SOCIOPSIHOLOSKI EFEKTI OTPREMNINE SA STANOVISTA RADNIKA Zasnivanje radnog ođnosa je sigumo jedan od najznačajnijih momenata u životu čoveka. Zasnivanje radnog odnosa se kod čoveka uvek prelama kroz prizmu nadanja i očekivanja boljeg. Raskidanje radnog odnosa, kada znači prestanak rada u tzv. dmštvenom sektom, po pravilu, kod čoveka se prelama kroz prizmu neizvesnosti, pomalo bojažljivosti, a nekad depresivnog raspoloženja, razočaranja, i pored toga što ti Ijudi imaju obezbeđenu egzistenciju i druge mogućnosti za sticanje dohotka. Podaci dobijeni intervjuima pokazali su da je doza neizvesnostd bila prisutna kod svih koji su prihvatili ovakav način raskidanja radnog odnosa.

593

OTPUSTANJE SA OTPREMNINOM