Gledišta

Z APISI

zorka antonijević

iaši društvenoekonomski uslovi zahtevaju tretiranje fenomcna obaveštavanja na način kojd je imanentan našoj društvenoj praksi. Zato se i postojeće teorije komunikacija ne mogu staviti u naše društvene odnose čiji su fundamenti bitno različiti od onih na kojima su one nikle, razvile se i usa-) vršile. One mogu da skiže dsključivo kao iskustveni materijal za razradu jednog novog modela koji bi izra? žavao naše društvene odnose. ipecifičnost našeg društveno-ekonomskog sistema je samoupravIjanje. Samoupravljanje je politički izraz osnovnog ekoi nomskog odnosa. Jedna od osnovnih tendencija samoupravi Ijanja je ostvarivanje jedinstva rada i upravljanja radom. Ona odrcđuje nov položaj i ulogu proizvođača — koji sada u svojoj ličnosti objedinjuju i funkciju proizvođača i funkt ciju upravljaća. Da bi proizvođači mogli i da upravljaju svojim radom, osnovano se pretpostavlja njihovo pozna vanje proizvodnih i socdjalnih problema radne organizacije. Tako se i obaveštenost o zbivanjima u radnoj organizacijj javlja kao preduslov za preuzimanje i optimalno realizoi vanje funkcije samoupravljača, jer ,,ono što čovek jeste otkriva se u onome što čovek radi" 1 ). Spona između radnika i zbivanja u radnoj organizaciji je informacija. Pomoću nje se dobija uvid u celokupne uslove poslovanja, što znači da ona bitno utiče i na proces proizvodnje. Upoznavanjem sa uslovima i rezultatima rada omogućuje so i kontrolisanje proizvodnje, kao i sopstvenog društvenog položaja. deđutim, nužnost saznavanja zbivanja još nije dovoljno sagle? dana u našoj društvenoj praksi. lako su ciljevi zacrtani, ') Lefebvre: Dijalektički materijalizam, str. 84.

INFORMISANJE U PROIZVODNIM RADNIM ORGANZACIJAMA U USLOVIMA SAMOUPRAVLJANJA

1361