Gledišta

sergej flere

O MILSOVOJ ELITI MOĆI - NAKON DVANAEST GODINA ELITI MOCI NAKON DVANAEST GODINA*

Značaj jedne teorijske studije iz oblasti društvenih nauka u znatnoj meri je u njenoj sposobnosti predviđanja. l U tom smislu zanimljivo je uporediti neke događaje iz najnovije američke istorije sa analizama i ocenama izrečenim u ovoj knjizi, objavljenoj pre dvanaest godina, koja je, možda, najkontroverznija među onima što se odnose na američku političku strukturu. Ne može se očekivati ni od Milsa, niti od bilo kog drugog da egzaktno predviđa pojedinačne događaje. To ne spada u oblast nauke. Pada u oči, međutim, čitajući danas, dvanaest godina posle objavIjivanja, „Elitu moći”, da se neki događaji iz istorije SAD nastali posle pojavljivanja te knjige mogu uspešno analizirati upravo u svetlosti stavova izrečenih u njoj. Tu se imaju u vidu prvenstveno dva događaja, koji su istovremeno od izuzetnog značaja za savremenu istoriju uopšte: dolazak na vlast i pad Džona F. Kenedija i vijetnamski rat. I Prema Milsu, elitu moći koja se obrazovala u SAD sačinjavaju tri osnovne društvene grupe. To su (1) privredna elita, nove i stare više klase, koje se ujedinjuju u vrhovima korporacija kao njihovd egzekutivni rukovodioci i kao njihovi vlasnici, (2) politička elita sastavljena od najviših

*) C. VVright Mills: The Power Elite, Oxford University Press, New York, 1956; srpskohrvatsko izdanje Rajt Mils: Elita vlasti, Kultura, Beograd, 1964. *) JVlilsova teorija elite moći može se danas analizirati, prvo, sa stanorišta promena u personalnom i društvenom sastavu elite nastalih u međuvremenu i, drugo, sa stanovišta posmatranja određenih događaja koji su, javivši se u međuvremenu, pokazali opravdanost njegovih stavova. Ovde je naraera da se osvetle neke pojave iz druge grupe.

1720