Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

GODIŠNJAK KRALJEVINE S.H.S. 423

hije pripadale su delom pod Austriju (Slovenačka i Dalmacija), delom pod Ugarsku (Banat i Bačka), a Hrvatska ie imala autonomiju prema Ugarskoj. Bosna je bila austro-ugarska okupaciona oblast.

Usled ovakvih prilika novinarstvo nije moglo imati zajednički i jedinstveni razvoj, i bilo je u svome razvoju veoma ometeno.

1) Relativno najbolje organizovano i najsolidnije zasnovano je novinarstvou Slovenačkoi, mada ova pokrajina ima nešto više od milion stanovnika. Neprekidni razvoj siovenačkog novinarstva traje već skoro 60 godina. Prvi slovenački list pojavio se 1796. godine, ali jie posle trogodišnjeg izlaženja prestao izlaziti. Posle višegodišnje borbe i intervencija kod bečke cenzure dozvoljeno je najzad Slovencima da mogu izdavati novine na svom narodnom jeziku, i 1843. pojavljuje se nedeljni list: „Novosti za seljake i radnike“, koji je izlazio čitavih 60 godina, i imao velikog uticaja na kulturan i nacionalan život Slovenaca.

Gođine 1867. izašao je u Mariboru prvi politički list „Slovenski Narod“ koji se posle tri godine premestio u Ljubljanu. Ubrzo posle njega pojavljuje se još nekoliko političkih listova koji svi mahom ioš i danas izlaze.

Pored dnevnih listova u Slovenačkoj postoje i veoma rasprostranjeni nedeljni listovi, koji su imali i danas imaju znatnog uticaja.

U Ljubljani nalaze se dve lepo uredjene književne revie „Dom i svet“ i „Liubljanski zvon“.

2) Daimacija. Ova primorska oblast bila je dugo u kulturnom роgledu pod uticajem italijanskim, te se i novinarstvo na naronom, srpsko-hrvatskom jeziku dugo nije moglo stvoriti. Prvi list izašao je 1837. god. i zvao se Zora Daimatinska“. Docnije se pojavilo više političkih listova, koji su izlazili sve do evropskog rata. Posle ujedinienja pojavili su se novi listovi, koji svi služe agitaciji pojedinih političkih stranaka.

3) Hrvatska. Hrvatsko novinarstvo je mladjeg datuma nego slovenačko. Prvi list u Hrvatskoj pojavio se 1835. godine. Ljudevitu Gaju, tvorcu nacionalnog pokreta; pošlo je za rukom da neposredno od ausrtiskog cara dobije dozvolu za izdavanje jednih nedeljnih novina, koje su dobile naziv „Narodne Novine“. 1860. godine osnovan je dnevni list „Obzor“, koji i danas izlazi. Posle njega počeli su se javljati i đrugi listovi, koji su većinom bili organ pojedinih političkih grupacija. Većina njih i danas izlazi. Pored velikih dnevnih listova zagrebačkih, postoje u Hrvatskoi u većim gradovima i lokalni listovi, koji su najvećim delom u službi pojedinih političkih partija.

U Zargebu izlazi i jedan informativni dnevni list na nemačkom jeziku „Zagreber Tagblatt.“ |

4) Srbija. I ako je novinarstvo medju Srbima rano počelo, ipak se usled teških političkih prilika dugo nije moglo razviti i stati na čvrste noge. Dok je Srbija bila pod Turcima naravno nije moglo biti ni pomena o kakvim listovima na srpskom jeziku. Prvi srpski časopis izišao je u Veneciji 1768. god. pod uredništvom književnika Zaharije Orfelina i nosio naziv „Slavenosrpski magazin.“ Srbi iz Austrougarske (Vojvodine) u više mahova su pokušavali da u Novom Sadu zasnuju svoju štampariju, ali su svi ti pokušaji u borbi sa austro-ugarskom cenzurom propadali. 1813. u Beču su počele izlaziti „Srbske Novine“, ali i ovaj list je 1821. prestao izlaziti, a njen redaktor Davidović predje u Srbiju. '

Tek godime 1830. Srbi u Srbiji dobili su pravo dasmeju osnovati svoju