Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

434 GODIŠNJAK KRALJEVINE 5.Н.5.

GLAVA XV. TURIZAM.

. +

TURIZAM U KRALJEVINI SRBA, HRVATA I SLOVENACA.

ф

У .

| Turizam je u mnogim zemljama jaka privredna grana, koja je na pr. i Italiji god. 1922. donela oko 3 miliarde lira a našoj Kraljevini 1924 god. ı 9300—400 milijuna Dinara. — Zbog toga je pitanje turizma svakako od interesa ne.-samo za nadležne vlasti i stručne organizacije nego i za šire privredn krugove. — |

Turizam u širem smislu reči znači celokupni saobraćaj putnika. Motivi za putovanja osim trgovačkih su najrazličitiji: Pofreba čoveka za lečenje i odmor za estetsko uživanje u lepoj prirodi, u umetnostima starih vekova, i t.:d. potrebe putovanja iz trgovačkih, znanstvenih, verskih i drugih pobuda. U doba modernih. saobraćajnih sredstava i hotela vanredno se je i povećao saobraćaj putnika i turista koji zauzima u zapadnim i nordiskim zemljama Evrope visoki stepen razvoja; a poznato je što on znači u Švajcarskoj i Italiji. — U poslednje vreme opaža se jak pritok Amerikanaca u Pariz pa od tamo po celoj Francuskoj, Zapadnoj i Južnoj Evropi. — „Kod nas počela se je šira javnost prvi put zanimati za turizam, kada je god. 19023 dolazilo oko 60.000 Čeha na odmor na naš Jadran. —

·. Unaprediti turizam u jednoj zemlji znači uvećati export dotične zemljes Stranac koji dolazi u zemlju i u njoj izvesno vreme proboravi, troši svoj novac za sve svoje životne potrebe što isto znači, kao da je ova količina exportirana i da za. nju ne treba fražiti strane pijace. — „Neće biti neinteresantno da u ciframa predočimo značaj turizma za privredu jedne zemlje. — Italijanska

hotelska: industrija, podesna da primi veliki broj stranaca došla je u prvim · posleratnim godinama u krizu, koja je pretila uništiti veliki broj preduzeća. ; Bistematskini radom državnih vlasti, oficielnih i privatnih ustanova, postiglo : se, da se je saobraćaj putnika god. 1922 popeo po prilici do predratne visine. : Te godine putovalo je na talijanskim železnicama 1,435.652 i brodovima

317.000 putnika. — Od toga bilo je 740.000 dakle skoro polovinu stranaca i to iz svih zemalja sveta, a najviše iz Amerike (Severne 84.367, Južne 32.904, Engleske 80.907 i Francuske:80.401. i II mi imamo od Triglava do Ohridskog Jezera prirodne krasote, kakvih i a Evropi nema više (Plitvička Jezera i dr.) i mi imamo starina iz rimskih doba i srednjeg veka (monumenti Dalmacije, manastiri stare Srbije) i naša lekovita , vrela (oko 300 termalnih i mineralnih) ravne su stranim, ali nema još posetioca i u broju, koji bi odgovarao tim krasotama. —

„Statistika u tom pogledu, nije potpuna, ali može se za godinu 1924 kazati, da je posetilo naša letovališta, banje, klimatska mesta i gradove do : 120.000 stranaca. — Od pojedinih banja najviše posetioca ima Vrnjačka Banja * (Srbija) sa preko 20.000 posetioca, zatim Varaždinske Toplice (Hrvatska) sa i preko 11.000 a najbolje uredjena banja Rogaška Slatina u Sloveniji imala ie i preko 5.000. — U klimatska mesta i letovališta Slovenije došlo je do 20.000 i stranaca, sa našeg sinjez Jadrana vraćalo se 70.000 oporavlienih, a slikovi-

tosti Bosne i Hercegovine posmatralo je oko 15.000 turista. —

пио

.....