Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., S. 220

Palestinu niije se nikako moglo. Odanle stizavahu loše viiesti. Novine pričahu, da u Tel Avivu imade 20 nezaposlenih! Protiv volie, neraspoložemi ostadosmo u Carigrad, Pokušavasmo, da popravinio naše stanic. Osmovao se ogranak Hehaluca. Opst se Trumpeldor afirmirao kao organizator i čovjek reda. Stvorio ie malene koopcerative za svakovrsnu produkciin j za preuzimanie nadničarskoz rada. Jedna crupa pode ı Mesila hadaša, rodi se posredni zavod — lTrumpeldor biiaše duh i motor svega ovoga rada.

U dva muieseca, što biiaše ı Carigradu. USDIO Je da stvori veze s Evropom i Palestinnom: slao ie vijesti u Kusiju. A zatin pode brzo u Erec i naloži drugovima, da se svladavaiu i da ostanu u Carigradu, sve dok stignu od nieca Vijesti. Htio ie da ostane u Erecu tek kratko vriieme, nekoliko mieseci, pa da se brzo vrati u Kusiju. Niie izvršio misiju svojih nalogodavaca. Morao ie da obavi drugu: misiiu onih dana ı Tel Haiu.

Tri sfepena

U članku »Tri stepena« govori J. H. Brenner, čitačima »Hanoara« pozmati hebrejski pisac-radnik_ haluc, koji ie poginuo za pogroma u Jafi, ponaipriie o prosvietnom pokretu »haskala« zatim o teoriiskoni »nacionalizmu~, Čiji period sliledi iza haskale. a nakon toga o etapi u židovstvu, u kojoj se javlia poiedinac sa lozinkom rad! Haskala sa svojim krila_ ticama: »Zašto da propoviicdamo Židovima? Propoviiedaimo narodima . . «« i »Budi Židov kotkuće, a čoviek napoliu« ne podaie vrijednost židovstvu i nije vrijedna sama o sebi, DOdesna da daig neku sadržinu narodu: pored nie Židovstvo ie rasijano stado. Nacionalistički smier, koji jie izbio kao zov nove generacile nakon haskale, bio ie suviše teoretičan: znanošću se dokazivao nacionalizam, a nicdie ni traga stvarnom pregnuću, da se obnove narodne snage, koje su iz dana u dan postaiale slabiie. Dalie veli Brenner:

A kad se konačno otkrila zabluda moderne nacionalističke ideologije, došao ie Židovski poiedinac iz naše generacije i DTOSOVOTIO ovu Jjedincatu riječ: rad.

Ne smiješna sentimentalnost i ne površno prosviećivanie naših pređa, što se izricahu u bibliiskim frazama a gdiekad i nezemaliskoi, neplodnoji »Ciionskoi liubavi«.* a jednako mne ii one hrome nacionalne teorije i duhovne konstrukciie naših otaca izricane Il irazama midraša a gdiekad n malograđanskoi filantropskoj Dalestinofilnosti — nego popravak našera stania židovskim radom. Židovska zbilia ne čeka revoluciiu: ona ie iznutra revolucionisana i uništena. Iznova, ispočetka treba da se počne. Samo elementarii rad daje prava, stvara sadašniost.”* Ne: »budi ovakav« ili »budi drukčijii« — nego: ia, Židov poiedinac čoviek sam u svoioi kući i čoviek kad polazim protiv mepriliatelia... Coviek po svom Ččovie-

* Ime iednog diela A. Mapu-a. ”, ee i ** Nacionalistička strnia raniie Seneraciie zocvorila ie tek o Dprošlosti i budućnosti. Op. ur.

220