Jugoslovenski Rotar, 15. 06. 1934., S. 49

SSE aE članstva. Posećivanje klubskih sastanaka ne sme da bude ni za jednog Clana nametnuta dužnost, nego nestrpljivo očekivano uživanje. Neka svaki bude prožet duhom bratske ljubavi ı neka posećivanje sastanaka bude zadovoljenje njegovih duševnih potreba. Prijateljski razgovori i izmena misli sa svojom braćom pružaće mu razonodu, koja će ga osvežiti 1 uneti Živost u njegov svakidašnji prozaičan i monctoni zivot. Kao Sto je drugarstvo važan psihološki faktor, tako je isto važno u pogledu poboljšanja frekvencije stvaranje jednog dobrog ı spretno sastavljenog radnog programa kluba. Rotary klubovi nisu samo drugarska ili bratska udruženja nego imaju i svoje utvrdjene ciljeve i zadatke, t. J. oni su prvenstveno radni klubovi. Naš rotarski rad može imati uspeha samo u tom slučaju ako svaki pojedini član sudeluje u radu i ako se taj rad vrši po zaranije promisljencm ı utvrdienom programu. Programi klubova moraju biti od opšteg interesa та celokupno članstvo i delovati kao privlačna snaga za svakog pojedinog člana. U okviru ovog referata nije moguće opširnije razlagat: metodu i principe sastavljanja klubskog programa. hteo sam samo ukazati kako važan uticaj ima dobro smišljeni i taspodeleni program na poboljšanje frekvencije. I u klubovima sa najboljom frekvencijom ima članova, kod kojih je neposećivanje klubskih sastanaka kronična pojava. Ovaki članovi, koji ne osećaju blagodet bratske zajednice i koji se ne interesuju ni za rad kluba, po momz= mišljenju nisu za nas a niti za naš pokret. U ovakvim slučajevima dužnost је uprave odnosno pretsednika, da upozna situaciju i ako nema druge mogućnosti, da blagovremeno otstrani iz kluba taj teret, koji ne obećava ništa za naš pokret ı samo kvari klubsku frekvenciju. Za preporučiti je, da se takav član blagovremeno otstrani, i to pre no što druge članove zarazi svojom nemarnošću, jer njegov istup ni u kom slučaju ne pretstavlja gubitak za klub. Ovom prilikom ne smemo gubiti iz vida okolnost koja proističe iz današnje ekonomske krize. Na ovu je okolnost brat guverner već ranije, u jednom od svojih cirkularnih pisama ukazao i naveo kao uzroke izložno preopterećenje članstva. Rotarstvo je i onako skupo te se mora izbegavanjem izlišnih izdataka (kao preskupe večere, iznajmljivanje skupih lokaliteta itd.) ukoliko je moguće izići u susret članovima i olakšati im snašanje troškova. Često! prikupljanje dobrovoljnih priloga, osim prikupljanja za klubsku torbu, postaje vremenom neka vrsta nameta te pored svoga humanog cilja služi i kao sretstvo za proredjivanje broja članova. Gorenavedene dve činjenice imaju ncosporan uticaj na opštu klubsku frekvenciju i samo se ublažanjem njihove oštrine može doprineti poboljšanju frekvencije. Pri kraju svoga referata, želeo bih još jednom istači da su najpodesnije mere za poboljšanje frekvencije: iskreno drugarstvo u klubu i raznolikost radnog programa. Rad i razonoda u pravoj kombinaciji osiguraće uspeh i dobru frekvenciju.”

U diskusiji o ovom referatu uzeli su češća braća СИТ, Alaupovit, Roth, O¢i£144, Krbavac, Ing. Markovic, Knezevit i Gratanin. — Usvajajuci razlaganja i sugesie brata Rotha u megovom referatu, odbor se sloxio, da se, sa obzirom na Stanje 1 prilike u jugoslovenskim Rotary klubovima, mogu smatrati kao Najpodesnije mere za boboljsanje frekvencije u klubu:

1) Intenzivnije staranje uprave kluba o stvaranju raznolikog, interesantnog rada u klubu, tako, da dolazenje na sastanke ne bude ni Jednom članu nametnuta duznost, fiego iskreno Zeljeno 7 prijatno zadovoljavanje njegovih dusevnih potreba.

2) Drugarstuy, odnosno medjusobnom litnom prijateljstun izmedju članova samih i njihovih porodica, mora se takodjer obratiti velika pažnja. S time u vezi ima se povremeno Družati prilika članstvu i za prijatnu zaPav# i razonodu, kao podesne mere za stvaranje i razvijanje iskrenog bratskog duha i homogenosti medju dlanovima. Rad i razonoda moraju biti u pravoj kombinaciji, Jedno ne sme biti na štetu drugoga.

Nastayak na sledeéoj strani