Jugoslovenski Rotar

D ROA GVA BRAC Oo!

Stojim pred dugim putem na Konvenciju R.I. koja se odrzaje u Mehiku 17.—21. juna ı Како се угабат и дотоvinu tek sredinom mjeseca jula, a r. jula imadem da preuzmem častnu, no tešku i odgovornu dužnost guvernera našeg distrikta, to neću doći u prigodu, da se Javim braći kod nastupa moje službe.

Stcga sam slobodan, da upravim par riječi na Vas, draga braćo, već sada u vezi sa našim dosadanjim radom i onim koji nas čeka u rotarskoj godini 1935/36, a u kojem radu imadem prama Vašoj želji, izraženoj na distriktnoj konferenci, biti ja spona.

Rotarstvo Je kod nas relativno mlado, pa ne smijemo zatvoriti oči pred činjeni-

(OE IPO ROSIĆ com, da svaki novi pokret, dok se uputi,

imade da prebrodi izvjesne tesko¢e u na-

činu svoga rada i sastavu svojih saradnika s jedne strane, a sa druge strane treba da prebrodi nepovjerenje kojim se u javnosti prihvaća.

Te teškoće su u nas danas u glavnom prebrodjene hvala osnovnim pogledima rotarstva, kao ı radu Vašem i naših dosadanjih guvernera.

Mi smo stvorili iskreno drugarstvo medju nama. Nedeljni sastanci naši daju nam pobude i odmora, a godišnje konference dobru prigodu, da se u ličnom kontaktu sa Rotarima drugih klubova sprijateljimo.

Nedeljni sastanci naši moraju nam postati potrebom našeg: dnevnog Života, rotarska braća iskreni prijatelji i onaj koji se u njihovoj sredini ne osjeća dobro, ne može biti rotar. Mi možemo žaliti, što ne vidimo ljude, koje smatramo vrijednima u svojoj sredini, no ne možemo biti zadovoljni, da imademo u klubu drugova, kojima je članstvo teret, ili ih bilo koji drugi razlozi, osim onih koji leže u biti rotarstva, zadržavaju u klubu.

Kada se klubovi sastoje samo iz vrijednih ljudi a koji ćute zadovoljstvo, što mogu biti članom naših klubova, tek onda mogu dobro funkcionisati.

Pobude što ih dobivamo u našoj prijateljskoj ı drugarskoj vezi presadjuJemo sa naših sastanaka u naš rad. Kod toga ne poznajemo medjusobno pomaganje rotara, već Jedino pomaganje svake djelatnosti, koja može svome bližnjemu ı ljudskom društvu kao cjelini da koristi.

Da spomenem samo neke teme kojima su se naši klubovi pozabavili, n. pr. aktuelni ekonomski problemi, potreba društva protiv prosjačenja, stvaranje mjesnog muzeJa, zbrinjavanje djece itd. ı vidimo doskora, da se u odnosnom gradu stvorio muzeJ, ostvarile karitativne institucije itd,

6