Jugoslovenski Rotar

do stvaranja dvaju blokova u Podunavlju, i čije su posljedice bile tada prenesene i na ekonomsko polje, jasno su upućivale na to da će podunavske države imati da se bore sa mnogim privrednim i finansijskim texkoéama. | kad se pitalo za uzroke tih teškoća, nije se vodilo dovoljno raéuna о tome da to zlo dolazi uslijed pomanjkanja privrednopolitičke saradnje u Podunavlju i njegove privredne frgovačke desorganizacije i desintegracije. Ovakvo stanje bilo je u prvom redu uzrokovano instransigentnim drzanjem Mađarske i njenim revizionističkim aspiracijama. | fako je odmah u počelku, pošto je učinenja velika pocriješka, koja se danas fako leško osvećuje, — olpočela je sa poliilkom zajmova podunavskim zemljama. | kad se konačno uvidjelo da se ovo pitanje ne rjesava finansijskim mjerama, jer one ne rjesavaju problem nego donose samo сазомно olakšanje, bilo je kasno. Jer dug podunavskih zemalja inosfrans'vu iznosi nesto više od 18 milijardi vic. franaka, što olpada na svakog stanovnika: u Mađarskoj 449 šv. {r. u Jugoslaviji 284 šv. fr., a naimanje u Čehoslovčkoj 131 šv. fr.

Kad se ima u vidu, da su Jugoslavija, Rumunija i Mađarska po svojoj strukturi agrarne države, u kojima preovlađuju mala seljačka gospodarsiva, onda je jasno zasto je najteze posljedice u Podunavlju oslavila baš agrarna kriza.

Težak položaj u koji je zapala poljoprivreda podunavskih zemalja u doba opšle depresije ukazuje kod dublje analize, da fa kriza, koliko po svojim uzrocima, toliko i po svom karakteru, nosi specifično regionalno obilježje, i da ona nije samo isječak opšte krize u svijetu, pa su radi foga za njeno rješenje polrebni naročiti preduslovi i naročifa sredstva.

1) Jedan od prvih uzroka agrarne krize u Podunavlju je nesumnjivo rascijep nekad jedinstvenog produkcionog područja. Poljoprivredna proizvodnja Podunavlja nije prije svjetskog rata prema svijefskom #rzi$tu uopte bila orjentisana. Tadanja ekonomska i socijalna struktura Podunavlja bila je takva, da je ono uglavnom pretstavljalo jednu zasebnu aularhičnu cjelinu, koja je sama sebi bila dovoljna.

Posljedica toga je bila da su se cijene na tom podrucju obrazovale samostalno i da nisu stajale pod uticajem fluktuacije cjena na svietskom frziStu, pa radi toga seljacka gospodarstva Podunavlja nisu bila niti su mogla biti izvrgnuta konkurenciji velikih i tehnički naprednih gospodarstva prekomorskih zemalja. | kad su prvi pul, baš u doba agrarne krize, našla pred sobom prekomorske zemlje kao konkurenfe, došla su gospodarstva Podunavlja na rub propasti.

2) Drugi uzrok treba traziti u polifičkim oprekama između dva suprofna fabora u Podunavlju.

_ 3) Једап od faktora koji зе Сезјо zaboravlja, koji takode pretstavlja jedan od bitnih razloga agrarne krize u Podunavlju, nalazi se u seljackoj strukturi poljoprivde ovih drzava.

_Ovaka poljoprivreda nije mogla, naročito s lošim sistemom finansijske i kreditne politike, racionalizirati svoja gospodarstva, kako su to mogle i ucinile prekomorske zemlje, kod kojih su ba’ radi toga troskovi proizvodnje znatno opali, pa im je i pored najnizih cijena proizvodnja još uvijek koliko toliko bila renfabilna.

Ali uprkos toga što je izvoz iz Podunavlja radi konkurencije bio

5