Jugoslovenski Rotar

no smeće ı 7) životinjske lešine. Količina tih otpadaka proračunano po čovJeku ı godini iznaša 56.000 kg. kućne prljave vode. 46 kg. izmetina. 400 kg. mokraće ı 110 kg. čvrstih kuhinjskih otpadaka.

Ti gore spomenuti otpaci sadrzavaju u sebi sledeće sastavine: 1) mineralne sastojine kao kuhinjska so, kalijev fosfat i razne druge anorganske soli. Tako na primer izmetine imadu 3.5% fosfata a mokraća 05%. Neke nečiste vode iz tvornica sadržaju takodje u sebi mineralne otrove. kao što Je na primer olovo i arsen. 2) Organske sastoJine većim delom one koje u sebi imadu sastojina sa dušikom. Tako na primer nalazi se u ljudskim ekskrementima 2% dušika a u mokraći 1.4%. Velika količina organskih sastojina nalazi se u otpacima kuhinjske vode. te u otpacima iz klaonica. tvornica šećera, kože. vune ı t. d. Za mast se uzima da Je ima poprečno 170 gr. u Jednom kubnom metru. 5) Sa-profitičke bakterije. One nalaze n organskim sastojinama naročito povoljno hranilište, te se množe u masama i rastvaraju pomioću vrenja i truleži organske materije. Osobito intenzivno rastvaraju se mešavine mokraće ı ekskremenata kao i otpaci iz tvornica koje preradjuju materije organskoga porekla. 4) Patogene bakterije. Uzročnici gnojenja. tetanusa, malignog edema nalaze se esto u takyim otpacima. no izim toga mogu se u takyim otpacima na¢éi ı bacili tuberkuloze. tifusa, dizenterije, kolere, pneumonije i tako dalje. U tim otpacima retko se te patogene bakterije umnozavaju a ako da onda samo na komadiéima évrste supstance, koja pliva u otpacima. Slabo ili nikakyo umnozavanje tih patogenih arterija u ovakim otpacima ima svoj razlog jos i u tome što Je obično temperatura takvih otpadaka dosta niska. Najglavniji razlog Jeste u tome, što u tim otpacima imade mnoštvo saprofita koji oduzimaju hranu bakterijama a dolazi u obzir i štetno delovanje produkata izmene tvari tih saprofita. koji preče razvijanje patogenih bakterija. Ipak više otporne vrsti mogu se u ovakim zagadjenim vodama držati na životu nedeljama pa ı mesecima.

Prije se mislilo. da najviše patogenih bakterija imade u ljudskim izmefinama. Istina Je da se kod ljudi. koji su bolesni ili su nedavno preboljeli neku trbušnu zaraznu bolest nalazi u fekalijama dosta bacila kolere. tifusa ili dizenterije. a istina Je da se ı u mokraći mogu naéi uzroénici gnojenja. milcbranda, tifusa i t. d. Nu najveéu mnozinu infekcioznih klica daju baš kućni otpaci. Tu dolaze u obzir sve one klice koje se nalaze u kući na podu. na posudju. na rublju ı na ostalim predmetima koje Je bolesnik upotrebljavao. pa kod pranja ı čišćenja takve bakterije u velikoj množini dolaze u doticaJ sa vodom i na taj način znatno uvećavaju infekciozitet tih kućnih vodenih otpadaka.

Kuhinjska i kučna prljava voda prema tome Jesu u pogledu opasnosti zaraze mnogo opasnija nego ı same fekalije.

U suhom kućnom smeću dolaze sa prašinom ı bacili tuberkuloze. stafilokoki, uzročnici akutnih ekzantema i t. d. nu većina tih klica jeste oslabljena usled toga, što su se klice osušile a delomice usled delovanja sunca i uništile tako, da se suho kućno smeće smatra kao manje opasni izvor infekcija. Ki8nica sa krova, uliéno smeée imadu u pravilu u sebi dosta malo uzročnika infekcije. Takova vrst otpadaka postaje opasna samo onda ako je neka prije spomenuta vrsta otpadaka pohranjena na nekom mestu na primer u nekom uskom dvorištu. pa sa toga mesta može lako da se raznese u okolinu ı tako postane opasno vrelo infekcije.

242