Književne novine

VRRANA 4

___DOVA DVAKOLA „OGLEDA IZ KNJIŽEVNOSTI“

Izdavačko preduzeće »Prosveta« /popumilo je svoja izdanja jednom novom edicijom, koja pretstavlja značajmu i korismu movinu u našoj izdavačkoj delatmusti, U serijama od po dvanaest svezaka malog formata otpočeto je sa izdavanjem biblioteke »Ogledi iz Kmjiževnosti«, u kojoj izlaze odabrani člamci i eseji naših najpoznatijih savremenih kritičara. Neki od ovih ogleda o našim klasičnim piscima bili su rastureni po pojedinim brojevima predratnih naprednih časopisa, đo kojih je damas veoma teško doči. U ovoj ediciji ti su člamci prvi put prikupljeni, zajedno sa majboljim Yradovima iz oblasti kritike i književne RO obiavljenim posle oslobođenja. Dvadeset i četiri ogleda, sabrana u prva dva kola ove edicije,,* pružaju već jedan značajan presek, istina nepotpun j frapmentaram, kroz našu istoriju književnosti, prikazujući život i stvaralaštvo mekolicine naših majznačainijih pisaca prošlosti i osvetljavajući istovremeno 'istorisku epohu i kulturno-političke prilike u kojima se razvijala nihova đelatnost. Dok se ne obiavi novi udžbenik iz istorije književnosti. koii je u pripremi, ove knjižice Će MWoarismo poslužiti mnogobrojnim 'čitaocima, a prvenstveno učenicima sredniih škola i studemtima, koji su u svome radu ma upoznavamiu naBče kulturne prošlosfi nailazili na znatne teškoće, ne raspolažući potrebnom liherpafurom U ovoj seriji ogleda iz kniževnosti oni će dobiti koristam priYTužnik u kome će naći uflavnom najtačnije oćeme o stvaralaštvmi klasika noše khnijževnosšti koje je našn kritika do sada dala. a istovremeno u nma*bo-

liim među ovim studijama, — koje nisu sve'ma istoj teoretskoj i književnoj visini, '— i primere · temelinog

proučavanja kulturno-istoriske proble= matike ša savremenog naučnog. stanovišta. Pružajući čitaocima izbor majboliih ogleda naših savremenih pisaca o književnim likovima i pojavama našeg kulturnog razvoja, nova »Prosvetina« edicija pruža, pored ostalog, i vidljivo svedočanstvo o zmatnoj teoreftskoprincipijelnoj višini ma kojoj se nalazi naša savremema kritika, ponikla u žestokim Wpredratnim ideološkopolitičkim borbama za pravilno naučno osvetliavanje savremene književnosti i kulturnog nasleđa, osmažema danas i produbljiena zahvaljujući svestranoj kulturmoj revoluciji koja se DAVAT u našoj socijalističkoj zemji. M.

* Prvo'kolo: 1) Đorđe Jovanović: Humanizam i. rodoljublje. Dositejevo; 2) Milova. Đilas: O Vuku Karadžiću; 3) Radcvan Zogović: Njegoševa poema o borbi i slobodi; 4) Đorđe Jovanović: Epska istina brote Mateje Nenadovića;, 5) Milan Bogdanović: Branko Radičević; 6) Jovan Popović: Sterija i počeci srpske drame; 7) Miroslav Krleža: O Marinu Držiću,; 8) V. Latković: Stjepan Mitrov Ljubiša; 9) Anton Slodnjak: Fran Levstik; 10) Milan Bogdanović: Dečja poezija Zmajeva; 11) Jovan Popović: Đura Jakšić i niegovo đoba i 12) Otokar Keršovani: O Šenoi.

Drugo kolo: 1) Jovan Popović: Svetozar Marković; 2) Velibor Gligorić: Jakov Ipniatović; 3) Đorđe Jovanović: Odlomci 'o L. Lazareviću:. 4) Krešimir Georgijević: Josip Kozarac; 5) Đorđe, Tovanović: Pravi smisao Rankovićevog pesimizma; 5) Marijan Jurković: O Vjenceslavu Wovaku; 7) Đorđe Jovanović: Rađoie' Domanović u svome dobu i današnjici, 8) Boris Ziherl: Ivan Cankar i njegovo doba — Ivan Cankar kao publićčist: 9) Đorđe Jovanović: Mušić kroz peđeret godina srbijanskog društva: 10) Marvin PFraničević: Proza Dimka Šimunovića; 11) Bli Fimci:. Dva. liza (B. Ćosić — A. Cesareo), i 12) Boris Ziherl: Đovođom sedamdesetogođišnjiee Otona Županmčića. . 8. ; AGE

aaa

:_ Druga bulturno-umjetničba | smofra Crne Gore

. Druga kulturno-umjetnička smotra Crne Gore, koja je održana ovog mJeseca na Cetinju, bila je smotra uspjeha na polju. izgradnje socijalističke kulture u ovoj republici.

· Prije osam mjeseci na prvoj smotri bilo je okupljeno svega oko 17 društava i grupa sa oko 700 učesnika, dok ih je sada ·bilo 51 sa 1700 izvođača

programa. Po svim srezovima održane ·

su smotre na kojima je učestvovalo preko 5.000 izvođača. a po raznim sclima, seljačkim radnim zadrugams i mjestima Crne Gore formirano je u toku priprema oko 120 kulturmo-prošvjetnih i kulturno-umjetničkih · društava i grupa. Ovaj snažni polet kulturmo-umjetničkog života doprinio je još čvršćem povezivanju sela i grada. 'Kulturmo-umjetnički radnici iz gradowa pomagali su seoskim grupama, a Narodno pozorište u Cetinju smanjilo je broj pretstava da bi stručno pomoglo seoskim dramskim grupama. Mnoge sekcije, učesnice prve smotre znatmo Su se omasovile i kvalitetno napre= Movale. Dramške šekcije iz Kotora i Nikšića čak su prerasle u sreska namredma pozorišta, · i.

Testivalski dani dali su Cetinju Safvim nov izgled. Ulice su bile ispunjeme pjesmom i šarenilom nošnji a sa lica učesnika izbijala je radost. Graditelji Titagrađa, radnici iz Tivta, gorštaci ispod Durmitora, zadrugari iz Po limlja, Šiptari iz pograničnih krajeva, pioniri i đaci — sve se.to sleglo na Cetimje da kroz međusobno takmičenje pokaže nivo svog. kulturnog uzrasta · kao i da oproba snage na ovom Dpoprištu borbe za socijalizam.

Skoro pet dana 111 raznih sekcija meprekidno ie izvodilo svoj program u Narodnom i Pionirskom pozorištu i reprezentativnom Domu kulture, koji je uoči same smotre završen. Dom je završern prije roka, te su među još svježe malterisanim zidovima odjeknule pjesme dvadeset horova, koji su uzeli učešća na ovoj smotri. Pjevala su i četiri pionirska hora Hor sindikalnng društva »Stanko Dragojević« iz Titograda istakao se kvalitetom 8sVOB programa, naročito umjefničkim izvođemjem kompozicija »Oi sokole« i »Tito nek vodi nas«. Ovaj hor je s pravom odmeo pobjedu ma smotri. Istakli 'Bu se i horovi »Radđoje Dakić« iz Nikčića, »Orjen« iz Hercegnovog, omladin Bki hor »Budo Tomović« iz Titograda i Žemski hor iz Kotora. Po prvi put su Tfia smotvi nastupili ženski horovi i or> keestri, Naročito se istakao ženski mandelimsici · orkestar iz Pljevalja, koji je bio „sastavljen većinom od musli"Na ovoj smotri bilo je okuplieno 19

dramskih sekcija. To su bili samo po- ,

bjednici sa sreskih smotri. Na republičkoj smotri pobedila je dramska Bekcija dwuštva »Stojan Cerović« iz Nikšića, koja je prikažala komad »Rulei ljudi« od Simonova. Dramska sekeija iz Danilovgrada zauzela je drugo

mjesto. prikazivanjem komada » Pamet, uu glavu« od Pavičića, a treće mjesto

grupa iz sela Donja Lastva sa koma'dom »Izimraka« od Feldmana. Seoske grupe. nijesu mmogo izostajale ~ iza gradskih u prikazivanju raznovrsnog repertoara na kome su se nalazili DOBerišnj komadi Nušića, Kočića, B. Stan"kovića, Glišića, M. Bora, Klopčića, I. Ćaće, Dončevića i drugih naših dram> “kih pisaca VA a 979 Nastup 15 folklomih grupa iz raznih krajeva Crne Gore unio je najviše fvježine. i živostiu ovu smotru. Tu se selo najviše anmgažovalo. Tipičan je primer šiptarskog sela Šestani, čija se folklorna grupa. iako prvi put, probila zahvaljujući kvalitetu ovog izvođenja preko sreska na ovu smotru: Na čelu folklore grupe ovog sela nalazi se sam pnetsjedmik mjesnog narodnog edbora i aktivno učestvuje u njenom radu. Grupa je dobila drugu nagrađu, dok jie felk]Jorma grupa sa Crnogorskog Trimorja zauzela prvo mjesto. Sve ove me Otkrile su veliko folklorno bogatstvo Crme Gore i pokazale da PpO-

sboje dobri uslovi za formiPanje pro-

fesionalnog. republičkog amsambla ha= rodnih igara i pjesama. Ansambl bi imao. dobar „podmladak u pionirskim folklornim grupama Kotora, Nikšića, Cetinja i sela Boljevića, koje su.se istakle na ovoj.smotrni. Na Preko 40 instrumentalnih i vokalnih solista, narodnih pjevača i svirača DOkazalo je veliki napredak, naročito u kvalitetu umjetničkog izvođenja, - U okviru ·ove smotre otvorena je i izložba radova učenika Škole likovnih umjetnosti iz Hercegnovog. Gluvonijemi učenik Branko Tomanović nagrađen je za najbolju skulpturu, a takođe su nagrađeni najbolji akvareli i grafike.. Na završetku smotre podijeljene su riovčane nagrade kulturno-prosvjetnog saveza Crme Gore najboljim grupama i bojeđincima, koji su se istakli na smotri, u ukupnom izmošsu od 765.000 dinara, Takođe su nagrađeni pojedinci koji šu še maročito istakli u pripremama ža ovu smotru. . Na smotri se snažno mamifestovao kulturhi. preobražaj našeg sela i grada, kao. posljedica kulturne revolucije koja je zahvatila i posljednji crmogorski zaseok. Smotra je bila i nešto više, jer je.potvrdila riječi druga Vuka Radoviča , člana CK KP Crne Gore, koji je otvarajući ovu smotru rekao između ostalog: o. O) »Ova smotra je ujedno i veliki prilog borbi protiv informbirovštine, tog novog zla na pozornici međunnroćin”~g radnjičkog pokreta, i ona ubjedljivo go vori o. novom socijalističkom životu u movoj. Jugoslaviji, koji se snažno gradi·i koji će uskoro biti izgrađen. .Socijalizam na djelu odražava še i vidđi u svakom kutku naše zemlje, On se

jasmo vidi i kroz našu kulturnu mani- ·

A. B.

PRVA BIBLIOTEKARSKA ŠKOLA U BEOGRADU

Ove godine otvara se u Beogradu prva bibliotekarska škola u kojoj će nastava ftrajati tri godine. U njoj će še izgrađiti prvi kvalifirovami kadar mladih bibliotekara koii će DO zavTšetku školovanja biti ra&poređeni na rad po već postojećim bibliotekama ili u movim narodnim knjižnicama.

Nastavni plan škole obuhvata opšteobrazovne predmete: književnost, fiziku, hemiju, matematiku, istoriju, geografiju i filozofiju. pored stručnih: nauka o knjizi — istorija pisma, knjiga i štampa, bibliotečka tehmika. bibliorrafiia. bibliotfečka obrsda kmiige. istorija biblioteka i rađ sa čitaocima. Osim toga od stranih jezika obavezan je ruski, a engleski ili francuski po izboru. Za sve vreme školovanja učenicima će biti obezbeđen stan i hrama, a siromašnim učenicima će biti dodeljene stipendiie u nmajvećem iznosu koji je dosad davalo Ministarstvo prosvete NR Srbiie. Nastava u školi biće propraćema pralktičnim radom u beogradskim bibliotekama. Učenici će takođe odlpziti u bDzorišta i bioškope. na izložbe i koncerte, izlete i ekskurzije kako bi še upoznali sa našim Wwltqrmim životom.

festaciju«.

RAZVOJ AMATERSKIH POZORIŠTA U VOJVODINI

Na sednici Dramske sekcije Savez: kulturmo-prosvetnih društava Vojvodine usvoOjena su nova pravila za iduće takmičenje amaterskih ppozorišta i dramskih, sekcija kulturno-umjetničkih i prosvetnih društava. Ma sednici je takođe sastavliem blam održavanja kraćih pozorišnih seminara pri :stakmutijim bozorišnim društvima. Semimari će *rnjati do kraja septembra i odrŽoće s najviše u Sremu. Pređavači Na ovim seminarima Wiće određeni iz ređova onih pozorišnih radnika-amatera koji su završili tečaj za rukovodioce amaterskih pozorišta i dramskih grupa. .

Na sednici jie doneta -dluka da se uskoro pristupi izgradnji mastavnog PDlana za rediteliski tečaj, koji *e se održati u Novom Sadu ove jeseni. Na težaj će se prirniti amateri koji su završili kurs za ruk “odioce amaterskih pozorišnih i dramskih grupa i, izuzetno, oni bpozorisni rađmici koji su stekli veliko praktično iskustvo u rađu.

· KNJŽEVNEINOVINE

UTISCI SA AUTO-PUTA,

Na stanici. sedeći na gomili istova–

renih greda, očekujemo dolazak specijalmog voza sa novom grupom graditelja — srednjoškolaca iz Makedonije. Tu je i Đura Vidović, koji se posle dve smene, provedene na Autoputu. vraća kući, U njegovom selu Junuzovcima, kraj Bosanske , Gradiške, osmovanma. je seliačka radna zadruga: »Prvi maj«. Smatra da jeu ovom času mjegovo prisustvo korisnije tamo.

Đuro priča:

— ... U spyakom žitu imaš i kukolia. Dešava se da se među najboljim omladincima nađe. poneki sa manom: sebičan, zavidljiv, lemi. Ali ne može da se održi. Za kratko vreme ga pre-

kalimo Eto, baš. proletos, imali smo

jednog takvog. Jova Pantić iz okoline Melenaca. Muka božja. Ničeg da se prihvati, počeli omladinci da se bune. Šta sve mismo pokušavali: molili, savetovali, grdili, Motiku drži kao od bede. Neće da uči, na konferencije ne dolazi, ništa ga se baš ne tiče. Rešavali šta ćemo, rešavali i najzad se odlučismo. Stavimo ga u najbolju trojku. Sve udamici, Ne znaš da bolji drugovi il' radmici. On po običaju više smeta, no što koristi, Ono dvoje ga ipak hvale, a sami zapeli kao da nisu ljudi mego mašine, Isteraše kao običmo svoju normu i premašiše je. Čak više nego prethodnog dama. — »E, to Jovi da zahvalimo« gasvim ovbiljno pričaju oni brigadistima. Razglasilo se po logoru. Svi mu prilaze: »Alal vera Jovane. Ma rekli smo mi, može on.sx Nekako ga to zbunilo. Sutrađam njegovi drugovi iz »trojke« kao savetuju se sa njim pre početka rađa: »Hoćemo li i danas da zapnemo onnsnko, Jovo?« On ćutke sleže ramenima. Ali, da vidiš, zapeo. Tsterao svoju normu.. Na kraju »irojka« opet prebacila, Sad se i. on smeškao, kaže:· »Prebacismo«. Sutra opet isto... Kroz nedelju dana: bio je među najbolilma. . : i

— Jedne večeri — produžava Dposle malog zastoja — dolazi on k meni. -»Hoću u kamenolom» — veli. Mislim: izduvao se. Hoće da promeni sredinu pa opet. da lenstvuje po starom. Govorim mu: — »Treba -da. znaš da je tamo. najteže raditi i nije lako istaći se. Kamenolom drži vojska, a eni su odlični radnici«. On tera svoje. Hoće:da ide, pa hoće. |

— Posle: dvadešet dana odem ja do kamenoloma. Bio sam u susednom. lo goru pa·rekoh: hajd da· svratim, obiđem drugove i vidim šta je s Jovom., Kad tamo svi ·o njemu najilepše govore. Uči da čita i piše, posećuje. kurs za tešku industriju, ma. konferencijama brvi., Komandant ne može da še nahvali. Ja samo ćutim a Srce ovoliko. »Gde je?« — pitam.·»Tamo iza drobilice« — rekoše mi. Nađem ga. '·Uneo se sav u posao, nikoga ne vidi, Stoji visoko kmno prilepljen uz stenu. Rukama zagrlio bušilica. Od. njenih pokreta trese mu se ·-celo breplanulo telo. Mišice nabrekle i, ohako u onom oblaku uzvitlale prašine, izgleđa kao šlika. Bušilica sve đublje zađire u stenu i ostavlja za sobom poširok kamal. Brojim: 32 kanala,

— Jovane! — vičem ga. Od udara čekića, zujanja kompresora i teškog brektanja drobilice, nemoguće je da me' čuje. Rešio sam da čekam dok se ne okreme. Sumce je već zašlo, drobilica prestala da radi, kamenolom se praznio... · Moj. Jova: je. još bušio. Triestšesti kamal· — odbrojao sam. Tada je stao, pažljivo spustio mašinu kraj nogu i ispružio ukočene udove.

— Jovane! — viknuo sam ga opet. Osmeh mu-je razvukao široko lice, sav je Ssimuo. Ništa mu misam rekao. Zagrilo sam ga snažno i radosno. Razumeo je. Nikad nisam imao lepši dan: doživljavali smo pobede, dobijao sam pohvale,· imam i orden, ali ništa ne može da še poredi sa srećom koju sam tada. doživeo. .

Iz daljime, obmotam sivim oblacima dima, približavao se voz sa omladincima. Kroz miram, nepokretam vazđuh odjekuje njihova pesma praćena ujednačenim huktanjem mašine i lupom točkova. Jedva da je stao, a Omlađinci pokuljali iz svih izlaza, potekli kao mlazevi iz rešeta naglo izvučenogp iz vođe. Oživela je za čas do malopre pusta stamica i razdrmsli se' dremljivi „putnici ma suncu duž stanične zgrade U toi gomili novajlija možda će se naći još koji Jova, On tek dolazi, ide na radilište, na gradilište da gradi. ali... i sebe da izgradi.

* * * '_. Po onome šta. sam sve preživeo, čini mi se da sam mnogo stariji nego što sam — priča Vlada Kunić, zamenik komandanta IX sekcije, visok koštunjav omlađimnc, uzanog crnpurastog lica koje oživljavaju okrugle nemirne oči, Sustigla sam ga na dru-

'mu. Išao je ispred mene sa trougla-

stom zastavicom na ramenu, malo rasklimatanim korakom, kao momar. «Idem na 27 deonicu. — rekao mi je — nosim jednoj njihovoj brigadi prelaznu zastavu«. Koračamo i pričamo o koječemu Vlada se seća:

|... Imao sam osam godina kada sam

„otišao od kuće, Tja. oterala me nema-

ština. Živeo sam s obalskim radnicima, na reci Težak je to život bio. Rad maporanm, stalna tbeizvesnost. zimu dočekuješ. sa strahom. Al da vidiš. bilo ·je ponekad i lepo Kad dođe leto — prava blagodet. Posle rada sediš kraj reke. alası pričaju. Eh. šta

.šu ti sve oni mali. kakvih sam se sve

istorija naslušao. A onda, onda sam radio svakojake druge poslove: dirindžio. služio i polucao se — sve do četrnaeste godine. Četrdeset čefvrte otišao sam u partizane, u Dvanaestu vojvođansku ma Dravi, Srem, zima, poslednji obračumi sa nepriiateljem sdmahuje mikom — to sve znaš, me treba da se priča. Kada je došla slo-

bođa, s njom je za mene došao novi

život. Preda mnom su stajali nasipi, kanali, porušene pruge koje je trebalo popraviti, nove koje je trebalo izgraditi. Dosada sam imao oko 10 rad nih akcija. Radio sam svašta, Ašovom, gurajući kolica i za mašinom — borio se za kubike. učio, učestvovao u kulturno-prosvetnom radu. Svaki dan sam postajao sve jači, doznavao ponešto novo, ošećaD kako rastem svoju školu svršio sam na radilištima. Kasnije sam počeo da učim druge. Bio sam rukovodilac kadrova statistike, instruktor Štaba, rukovodilac SKOJ-a i omladine ma Trećoj sekciji, komandant logora kursističkih brigada Autoputa na Novom Beogradu i stručni referent svih mašinskih brigada na tom kursu. Tamo smo OSposobili preko dve hiljade stručnih i polukvalifikovanih radnika.

Tdemo ivicom trase. Na nekoliko me tara od nas stoji baraka u kojoj je zatvoren finišer. Sulra u zoru, čim se teren malo prosuši od kiše, stupiće u akciju. Ovo je komad skoro završenog puta. Kolona zdepastih crvenih buldožera čeka da krene na nove deonice. Duž ivičnjaka razbacano je nekoliko »ježeva«; na ukočenim bodljama zalepila se zemlja. Obamrle mašine izgledaju još bezživotnije Ovako sred žive šume čija se stabla nadviruiući jedno drugo, kao radoznali posmatrači, ftiskaju S obe strame puta i došaptavaju šuštanjem lišća i zovom zrikavaca skrivenih u rapavonj kori. Vlada je zastao i duboko udahnuo mirisnu paru koja se podiže iz vlažnog fla. Slobodnom rukom napravio je: luk ka horizontu:

— Noću, posle obilaska logora često se vraćam ovim putem. Ništa nije lepše nego zastati ovde ma visini nasipa i osvrmufi se. Svuda po šumi su logori. Eno vidiš.. onmo što se belasa tamo napred, pa ono iza njega, i tamo s druge strane. Subotom i nedeljom, a kad se na rađilištu postignu naročiti uspesi i običnim danom, pale se oko njih vatre. Kad ih pogledaš odavde... izgledaju kao popadale zvez de, zapletene u granju.

Za tren se izmenio. Malopređašnji jednostavni mladić, koji je govorio ujednačeno i mirno, ustupio je mesto drugom, produhovljenom, Glaš

"mu je pun toplih preliva.

Jednom — osvrnu se — baš tu negde, vraćajući se noću, sam, na svetlo-

sti cigarete — napisao sam pesmu. — Lakim pokretom glave odbija da je recituje. — Ja se tek učim, moje

pesme još ne valjaju. "Recitovaću ti jednu drugu, mog druga sa radilišta. Zažmurio je za čas i postepeno polačavajući glas, počeo:

Samo borovi i kamem siv prate me kroz pustoš Brača. Sam u planini, bar neko živ uza me da korača. ı dok žudđih motike zvuk i pticu da cvrkuta Pročitah slova »Staljin—Tito« na stemi iznađ puta. Tađ ođmah postah vedriji, jači, prođe me samoće tuga: Celim su putem sammom išla dva dobra, . velika druga.

— Drži časkom — dodaje mi zastavu i pretura po džepovima. Iz plavo ukoričenog školskog »rečnika« čije su stranice od upotrebe pohabane, čita stihove, misli, lepe opaske, delove rečenica iz romana, Posle svakog čitanja zastaje i proverava utisak, Lepo, a? Čekaj i ovo, još — podigao je prst da bi što jače podvukao važnošt onoga Što će pročitati: »Smisao je života u lepoti i snazi stremljenja ka postavljenim ciljevima i potrebno je da svaki trenutak života ima svoj uzvišeni cilje. — Vidiš, to je rekao Gorki — kaže zamišljeno, — A moj je cilj sada — Autoput.

Kao čarolijom nestalo je mekog izraza ša njegovog lica, glas mu je Otvrdnuo. Klateći se korača visok i pre planuo, zlatne rese prelazne zastavice sijaju se na suncu.

» * *

Na ulazu u logor 27 deonice, smeštenom na ivici šume, srećemo omladince koji rašćišćavaju teren. Smeše se i klimaju glavama. Poneki prstima i mimikom pita kome će zastava. —- Zdravo »Korčaginci«! — maše im rukom Vlada, — To je najbolja brigada deonice — objašnjava — Briga=

da defekinih sluhom »Pavle Korčagin«. Nedavno je postala peti put udarma i Prezidijum je odlikovao Ordenom rada I stepema mBrigadisti nas opkoljavaju Skoro svi sa manje ili više lakoće govore,

. — Više od polovine mojih ljudi su uđarmici — kaže njihov komandant. — Imamo došta učitelia i skoro svi smo. naučili da govorimo

. Njihove barake su izvanredno uređene, Naročito štab, crveni kutić, biblioteka, Po policama kompleti najodabranijih · dela naših i stranih pišaca, pažljivo uređene pregrade sa časopisima i dnevnom štampom. Po zidovima vise umetnički radovi brigadista:. portreti. pejsaži, zidme novine sa literarnim prilozima. Odasvud izbija zadovolistvo brigadista, sreća koja dolazi od uverenja da su korismi, da i oni, uporedo sa fizički potpuno sposobnim omladincima grade socijalizam. — Nekad smo živeli po domovima prepušteni sebi udalieni od drugih liudi Smatralo se da jedino možemo da pravimo četke i nižemo berle pomažući se rukama. sasvim polako ali vrlo jasno — govori devojka, sekretar. brigade.

— Danas nas ima svuda — dodaje njen drug, — U lakoj i teškoj industri ji, na umetničkom poslu, naročito kao fotografi. Naši omladinci su pozna ti kao najbolji radnici.

— Danas je redovan slučaj — kaže njihov učitelj — da gluhonemi samostalno žive i zarađuju. Ne sahranjuju se kao nmekad po domovima kao nemoćni bogalji. Kad se osiguraju mno gi se žene. imaju decu.

- .DBVE PK SPROCIJA

Shvataš li, koliko je to velika stvar — sa skrivenim uzbuđenjem, malo kasnije dok. smo sedeli pred Štabom Zlatarske brigađe — kaže Vlado. Život stoji pred njima baš kao i pred nama — ceo, celcat, bez ograđa. Šta znači samo to što smo njih učinili srećnim, :

To »mi« skriva u sebi puno ponosa, odgovornosti, svesti o podjednakim pravima i dužnostima sviju koji dišu pod nebom slobodne, preporođene Ju-

goslavije. *

Naš pohos su «Korčagimci« i Ajša Hadžibegović — kažu omladinci 6&a 27 deonice. — Gde je Ajša, dovedite je. Vraća se uvek poslednja s radilišta,

'evo, i sad je još nema,

— Pomaže sa četom vojhicima da

· prenesu cement — javlja drug koga

6u poslali po nju. — Treba ga osigurati u slučaju kiše. — Brigađdisti sležu ramenima smešeći 8&e, kao đa kažu: Eto, rekli smo mi, takva je naša Ajša. — Ajša je prva na radilištu, poslednja ga ostavlja. Ajšina četa najbolja je, za. Ajšu ne postoje teškoće.

Kad se vratila, presvlačila se, češljiala i konačno — došla. Slušajući o njoj čovek bi pomislio da će videti snažnu devojku, žilavih ruku i Ččvrsta pogleda, zemlja da se ugiba pod

njiom.·A. ono — dete. Stala je pred +

nas malena, sićušriog lica, pod bujnim crmim čupercima koje češalj nije uspeo ukrotiti. Bela bluza, „gumom nabrana u pojasu, pada do polovine kukova. Boše noge obuvene su u sme= đe fiskultume patike. Na levoi strani grudi sija se na crvenoj pantljici — orden. ~ MORA ORO ar

Ja sam Ajša — rekla je Drošto, umiljato se smešeći. .

— To je biser Prve zlatarške — kaže njen komandant. Ovo joj je sedma akcija, četiri puta je bila udammik odlikovana je ordenom rađa. i

Ajša je rodom iz Sandžaka. Kroz stotinu godina ·žeme iz: njenog kraja nisu, sem u Slučaju teške bolesti, šilazile u varoš. Često čak ni tad — lečile su se same ili uz pomoć vračara 'iz okoline, Iza: rešetaka proticao je njihov život.. U niskim sobamia tinjale su lojanice, žišci, begovske kuće palile su lampe na gas, Sve je bilo mračno „tužno, pa čak-i, pesme koje su pevale. A·.one najviše govore o Onom što je čoveku u duši. Njihove pešme pričale, su o čežnji za dalekim dragamom za koga je meće dati, o uništenoj mladosti, promašenom ŽivoOtu. ·

— Kod naš šu devojke češto skakale u reku — priča Aiša. — Bolje nego da je prodaju starim begovima koji će ih mučiti., Naša borba izsmemila je sve, Moj brat je poginuo. Oni koji su se vratili, doneli su nov život. Po-

· čelo je da se, govori o električnoj cen-

trali, obaveznom . posećivanju škola,

BROJ

osnivanju čitaonica, skidanju feredža, Žene iz naše kuće prve su skinule feredže —- tihim, ponositimi glasom kaže Ajša.

Ona je jedna od prvih koja je izlepršala iz kaveza. Za njom su izletela jata i rasula se po zemlji. Vrata kaveza se više neće zatvarati.

— Danas nas već ima priličan broj po radilištima. u industriji, po školama. Ja sam ma radilištu naučila da pišem,i čitam. I to na pruzi ŠamacSarajevo, gde sam provela dve akcije. Otada „sam mmogo radila, čitala, posećivala redovno predavanja, sama učestvovala u diskusijama. Na No vom Beogradu sam naročito dosta uspela da naučim. Kad sam se po drugi put vratila na Autoput već sam šama radila sa omladincima na kulturno-prosvetnom. polju. — Oslonila je prekrštene ruke na kolena i kritičkim pogledom pratila mad brigadista koji su zastavicama, zelenilom i Sšlikama dekorisali pozormicu improviziranu sped logorškog kruga. — Mislila sam da idem posle u industriju, a» li drugovi smatraju da je bolje da se vratim u Samdžak, pomognem organizovanje i oslobođenje žena koje su još pod stegom. Za taj pošao potrebno naš je dosta. Okrenula je prema meni pogled koji je jračio čestitošću i odlučnošću: — A to je najpotrebni-

je i najbolje što bih mogla da uradđim,

Wledala sam je pošle u kolu. Njenoj brigadi Vlado je doneo prelaznu zaštavu. — Verovatno je da će usko-

ro postati šest puta udarma — kaže On.

— A šta veliš za Ajšu? — pita triumfujući, — Ne znaš ti kakvih šve omladimaca ima naš Autoput. i

Šuma je već postala sasvim mračna, Oko karbitskih lampi, obešenih po granama, skupljaju se mušice i noćmi leptiri. MHarmonikaš u sredini kola svira. Kraj kolovođe, visokog stasitog brigadiste, igra Ajša, Njene noge skoro ne dodiruju zemlju. Gleda u mene i smeši se.

Crna, kratko potsečema kosa razletela še oko njenog zarumenjemog lica.

— Svi ovi ljudi koji igraju, stoje okolo, sede po oborenim deblima oko vatri — govori Vlada — dišu jednim životom. U svima nama kuca jedno srce, Ti i ne znaš kako je lepo živeti na radilištu, kako ovde sve postaje jednostavno i kako je svaki 'čovek dobar.

Kad smo se vraćali za Novsku, praćeni nekolicinom drugova. zastali smo na nasipu. Sa njegove visine logorske vatre, zapaljene duž 27 deonice u znak move pobede. izgledale su zaista kao popadale zvezde, zapletene u graniu,

Nada MARINKOVIĆ

a S O S NI

Maksim · Corlki:. ĐDele Artamonovih, ro» mam. S ruskog preveo Milovan Đilas. Mnjiga XX dela Maksima Gorkog, izdanje »Kulture«, Beograd—Zagreb, latinicom, 277 strana, cena 46 dinara... ' ..

Malcsim Gorki: Djetinjstvo.. Prevod u redakciji Marka Vidojkovića. | Kmjiga XVI dela' Maksima. Gorkog, Pzdanmje »Kulture«, Beograd—Zagreb, latinicom, 200. strana, cena 37 dimara. o_O, OE

Stevam Sremac Pripovetke, Kmijiga IV »Odabranih dela Stevana Bremca«. -Ređaktor feksta Mlađem Leskovac. Izđanje »Matice srpske«, Novi .Sad, ćirhicom, .1949 godime, strana 376, cema?

TBiranko · Ćopić: Nasmijana sveska, izabrame pesme.za decu. Tzdanje »NoVoOgE pokolenja«, Heograd, 1949 godđime, ćirilieom, 35% strama, cena 51 dimar. .

TI. Camkar: Pavličekova kruna. Sa slovemačkog preveo dr Lj. Jurković, Izdamje »Novog 7 kolenja« Beograd, 1%0 gođine, ćirilicom, 21 strama, cema 11 dimera.

T. Seliškar: Mazge. Sa slovemačkog preveo U. Džonić. Izdanje »Novog pokolenja«, Beograd, 190408' gođine, ćirilicom, 953 strame, cina 1? dinara: E 7 n

v. Carić: Boj sa Vrandukom, Tlustrovao Aljoša Josić., Izdamje »NOVOE pokolemja«, Beograd, 198 gođine, ćirifcom, 19 sframa, cena ? . ZO ONIITE 7 i vek

SI. Marković: Posle snegova, pesme. Izdanie »MoVOE pokolenja« Beograd, 1949 godine ćirilicom, 53 gstrame, cema 16 dinara.

Sl. Galogaža: Zore nad cestama, pesme. Tzdamje. »NOVOE pokolemja«, Beograd, 1940 godine, ćirilicom, 50 strama, cema 18 dinara, n:

B. V. Rađičević: Pesme,· Tsdanje· »Svjetiostic, Sarajevo, 1949 godime, ćirilicom, 128 strama, cena 40 dimara, ·

Baš-Čelik. Tlustrovao Aleksandar GYbić, igdamje »Novog pokolenja«, Beograd, 1948. gođine, ćirilicom, 920 strama, cema ?

Početak bune na dahije. Tzdamje +MOVOE pokolenja«, Beograd, 1949 gođime, ćirilicom, 38 strama, cema 19 dimara. .

A. Tolstoj: Aelita. S ruskog: preveo ĐOTđe Rađenković. Izdanje »Movog bokolenja«, Beograd, 19%9 godine, ćitilicom, 152 strame, cena 21 dinar.”

N. Ostrevsii: Rođeni u buri, Prevođ s ruskog u redakciji Aleksandra MD. Đurića. Izdanje »Novog pokolenja«, Beograd, 1949 godine, GMilicom, 206 strama, cena 2 dinara. Sa Day J

T. Leontjeva: Buđućnost pripada njima. S ruskog breveo Aleksanđar D. Đurić. Izdamie »Novog pokolemja«, Beograd, 1949 gOdine, 265 strama, cema 33 dimara. |

O realizmu, članci Stenmđala, Balzaka, Šamfleria, Braće Gonkur, Zole i Mopasana. Izdanje »Kulture«, Beograd, 1949 gođime, latinicom, 223 strame, cema 35 dimara.

Žil Vem: Deca kapetana Granfa, roman u tri knjige. Tzđamje »MOVOE bpokolenja«, Beograd, 1949 gođime, cema svakoj knjizi 22 dinara. , 7 2 :

ĐB. Gorbatov: Trgovac Lobas. S muskog preveo Aleksanđar D Đurić. Izdanje »NOVOP pokolebja« Beograd, 1940 godime, ćirilicom, 61 strama, cema B dimara.

E. Stanev: U tiho veče. S bugarskog prevela Emilija Anđelić. Izđanie »Novog DpOkolenja« Beograd, 1949 godime, ćirilicom, 5 strane, cćema 5 dimara,

B. Prus: Antek. S poljskog preveo B. ĆČirlić. Izdanje »NoVOS pokolemja«, Beograd, 1349 godine, ćirilicom, 43 stranme, Ccema 7 dinara.

J. V. Staljin: Dela, kmjiga prva. Ređakto: prevođa Radovan Lalić. Ovaj tom sadrži ređove napisame od 1901 do aprila 1907 godine. „Izdanje »Kulture«, Beograđ, 1949 godine, ćirilicom, 434 strame, cema 45 dinara. Josip Broz Tito: Politički referat na III kongresu „Narodnog fronmta „dJugoslavije. Sveska' br 5 »Male političke biblioteke«, izdanje »Napriied«, Zagreb, 1949 gođine, 62 strane, cena 5 dimara.

Odgovorni urednik: Jovan Popović, Beogyad, Prancuska, brej 1? «<> Štamparija »Borba« Beograd, Dečanska 38.

Bdvard Karđelj: Put move Jugoslavije,

Tzdanje »Kulture«, Beograd—Zagreb, 1949 godime, latinicom, 549 strama, cena 74 đinara. „Blagoje Nešković: Referat o radu narodđnog fronta Jugoslavije. Sveska br, 6 »Male pol..:ćke biblioteke«, izdanje »Naprijed«, Zagreb, 1949 gođine, latinicom, 31 strana, cena 3 dinara.

Boris Kiđrič: Karakter robnonovčanih odnosa u FNRJ. Sveska br 5 »Male ekonomske biblioteke«, izdanje »Naprijed«, Zagreb, 1949 gođine, 25 strama, cena 6 dinara.

TĐokumenti i materijali uoči drugog svetskog rata, tom I. Dokumenti koji su ušli wu Ovaj zbornih odnose se ma period, od novembra 1937 godine đo decemibra 1938 O dime. Zbornik sadrži protokole razgovora Hitlera, Ribentropa 1 drugih pretstavnika nemačke vlade sa stranim političarima, izveštaje nemačkih diplomatskih pretstavmika u inostranstvu i druge dokumente koji se odmose na pregovore nemačke vlađe 65 vladama drugih država, Biblioteka »Trideset dama«. Izdamje »Kulture«, Beograd, ćirdlicom, 264 stname., 9

Đokumenti i materijali uoči drugog sve skog rata, tom II. U ovom zbormiku objavJjen.je arhivski materijal bivšeg nemačkog ambasadora u Moskvi, Tokiu i Londonu, Herberta fon Dirksema. Ovaj zbornik pyipremila je za štampu Arhivska uprava Ministarstva spoljnih poslova SGSR. Biblio> tekna »Trideset dama, izdanje »Kudturec, Beograd, 1940 godime, 218 sftpmana, cema I i II knjige 6D dinara, ,

- Zorž Soria: Da li će Francuska po!

američka kolonija? Bibljoteka » dama«, izdanje »Kuhture«, Beograd 1049 dine, 186 strama, cena 22 dimara. u

Savetovanje vojvođanskih pisaca-početnika

.Međavno je održano u Novom Sadu sa" vetovanje vojvođansicih pisaca-početnika, koje je organizovao Savez kulturnmo>prosvetnih društaya Vojvođine. Save

je organizovamo povodom literarnog kon-

„kursa ragpisanog od strane Saveza u 28"

jednici sh Maticom Srpskom. Njemu je

· prisustvovalo 15 vojvođanskih hpisaca-po-

četnika zajedno sa vojvođanskim Književnicima Mladenom Leskovcem, Bogdanom Čiplićem, Živolinom Boškovim, Boškom Petrovićem i sekretarom Saveza kulturmo-

prosvetnih društava Bogdanom Crevarom.

Cilj savetovanja je bio da da analizu kon” Wursa i đa ukaže mladim piscima na pu-

teve kojim treba dalje da se razvijaju.

Referat, u kome je data analiza konkur-

sa, ođržao je kmjiževnik Mlađen Leskovac.

aaa rrRIEL Star II REDAKCIONI ODBOR:

Jovan Popović, Čeđomir Minderović, Marijan ·„Jurković, Ivan Potrč, Vjekoslay Kaleb, Isak Samokovlija, Janko Đonović, j Dmitar Mikev

| PRETPLATA ZA KNJIZEVNE NOVIME

Za našu zemlju na 3 meseca 35 đinžra, ma G meseci 70 dimaca i na gođinu dans v 140 dinara

Za inostranstvo: na 3 meseca 50 dinar na 6 meseći 100» dinara i na godinu danš 2%0 dinara.

Rukopisi se ne vraćaju, Boj čekovnog račmna t—9060378 Poštanski fah 517

n ——-—_ e _— — — __ — — –L_---- — . a: :: “

| i

Work!