Književne novine
BUS OVMA NO OE TN BR MO MB, >
Za O O
~ UZ
- i ie; PdkĆ
bi 'š tim socijalistički,
SS i OšnoyV ali ooo dolje
| BaJa a „do-
i, pozitivna
| 2 oajobaioe koje su tamo , -d „Moračajec 'trebarda žive i na ov isastanku. Ur velikom, '
o Golsta kazati, Therojskom: na
poru, za Izgradnju. socijal; zma:živi'či- '
4 Saga pod vodžtvom| Partije
i ai ka..Na.tom putu naišao vane! ~ preprele;, reoohe koje je to.najmanje: očekiSvima namai,je, pezna'r:faj put, l &u nama. poznate upravo: di Bbo-
2 Đekčali, koje mu. e -čipe da-;bi pokolebao, da bi, sustao.
TO Oena Aa (Da svaki, naš" pra'može gledati OC prošli, periođ s
i: cžišše 18 državno rukovod-
5 Svima
a dzdržalo” Di prešlo najstrašnije
podvale, prepreke, Tojic "9 o slobodno reči ni jedno ni driu-
Pb imukovodstVo ne bi'mogla. u ta-
kvim prilikam8, 'prebroditi, Nama je
ya 88 da. jeto zasluga pravilnošti hiNS puta kojega je jasno uočiLoma Partija vođena naukom marku -lenjinizma, ali je nemoguće ne tati, mimolići.j svijesti volju na-
e narođa da tim putem: ide. ' Uspr-
is mach{avellističke politiške. meha-
mike, kojom. se,:htjelo, i. :daljeose. želi
iti, srušiti, pa, iubaciti u'impe-
PPI tabor našu, zemlju — ona „Hisgrađuje :socijalizam, Povi_ jest je —.da se, tako'zrazim —+posta–
| avu našu malu zemlju-i njeno ru- 'kovodštvo u prvi plan borbe naprednog čovječanstva; ona. danas brani _ princip. ruvnopravnos}i među. socijali_Stičkim ~omljama, a neposredno uve komunistički moral, Iz toga izviru mnogi zadaci, a . jedan od tih svakako je i onaj koji nas 'kao književnike naročito zanima: iz"gpadnja i obrana' kulture socijalistič-
"og čovjeka, Naša iskustva u poslije· rathom socijalistiškom ' &vijetu bijahu
u mnogočemu negativna i naše revo"Jucionarno Vodštvo, a i mi sami, stekli smo uvjerenje, da, se Tn područjima “borbe va socijalizam maramo osloniti na vlastite snage, na, vlastito iskustvo. PI upravo tu, za nas'ljuđe ove zemlje uopće, pa iza naš Knjižavnike, po„Stavljaju'se novi, 6džovorni zadaci.
Čini mi se, da u ovam vidu freba gledati naš rad u prošloj» radnoj gođini kao i ·pferpekKtivanz za našu buduć-B08t. Li
Današ naše društvo broji 73 člana .i 140 kandidata. Kako vidite broj se poWwećao' prema prošloj 'godini za 5 člammava, ali ako'se uzme'u obzir đa žu tokom „prošle godine umrla 2 naša čla„na;:a 1 isključen, cnđa še'stvaran broj naših članova povećao za 8. Novi člamovi, su: Mate Beretin, Mirko Božić, Vesna Parum, Vladen Desnica, Eros
i, Ramgu Pietro Rismohđo i Živko Jeličić, a novi kandidati su: Pero“ 'vić,, Roksanđić, Jelić i-Oblahk;:
Tako „se povećao broj našeg. član 'stva, mora se reći, dn je vrlo važno 'pitanje rađa s omlađincm ostalo,još uvijek u pitanju rješavanja. U našem društvu ne osjeća se' rad i prisutnost mlađih u onom obimu. kako.bi,se mož+ Tralo očeliv:ti, Ovo pitanje nije rije> šeno i ma novom odbomi je da mu najozbiljnije prištupi. Rađ u časopisu »Izvor« ne može iscrpljivati svu njihovu djelatnost, Na.plenumu.i u sek: cijama morao bi se više čuti njihov glas i Življe osjetit mjihov aktivitet, Mislim, đar:bi teu diskusiji morala o ovom, progovoriti, Treba pronbBćimogućčnosti i odgovarajuće: forme„da se ovo pitanje riješi.
2 Naše društvo je u ovoj godini primilo novčane poklone i to ođ drugarice. E. Nazor, sestre pokojnog naše počasnog predsjednika MWladimira. Nazora, 100.000 dinara, od M. Krleže 135.000 dinara, u obliku Obveznica dršavnog:zajma i 50:000 dinara od Matice Hrvatske, Uprava; ta. mislim” đa mogu. govoriti, u, ime „cjelokupnog
va oviri putem se, najljepše zahvaljujemo darovateljima, Društvo je fa evoje!strane u'ime pomoći dalo potrebnim. „članavima,- njihovim: udovama, ili dieci 100.000 dinara..
Život u Društvu odvijao. se u-sekcina radnim, Đlenarnim sastancija ovđje tu stvar ne bih ni spokada ne bih smafrao pofrebim. da še i.o tim formama našeg rat:
"baš ovdje povede riječ, jer smaim, da organizacione forme nisu ne-. važne za”bolje; pravilnije razvijanje
ra, što je predmet:rasprave, razgo„naših. sastanaka... Da- bi. se: rad društva što, · bujnije., razvijao,
'avni odbor razradio ie i predložio, početkom ješeni novi'plah'našega ra-
VRLO „galje:i: prihvatio.: Prema: „planu plenar tanci. se, održa vaju dvn puta” mjesečno, Rad u sek“
cijama”! je predviđen nešto elastič-
ije, tj: “voditelji sekcije su "odlučili_o DASE ON Ošepnna OP ma materijalu Koji su ji raz! i. Upravni od g bor je nađalje predi formulirao u općim linijama ceri metođ-rađa lu &čkcijama. ej „da smo” po ,sekcije:: · filmsku: OJ 8mo „to nU=, je jer «mo misli, da ćemo tako ae potrebi.,za. jačim :sudjelovan naših književnika. mipisanju:scenarija, za poboljšanjem; naše. pravi dilačke djelatnosti. „. «&4n · Kakvi su rezultati 1oga: lidaš Hrall smo uspjeha,-ali:j neuspjeha. 'Mora-6e doduše istaknuti, đa je rad oko kon-
gresša ipomutio meštć ređovan radu
POZ ana i a. do. ; ljih:selkcija svakako cfnladinskay" 'atozaadila ZO oni njen najezn
| Tap edakcijom PŠ o pitas aditaes
j Bvojifi
skutira : Je, IpoiboljBpn j ; o Sura=
Donosiepo ma TN Ž ii Ja š i age SVB to: idupočneo PM svom izveštaju, koji dou roba eu je. S avna g
ta on vođi .bitku”za dosto- ·
POS Društva Književ“ avio Kolar, · a zatim
"'đuju u njemu, Ozbiljne 0 čini
34“ O proze, Tali je is- vtaknu da SekCijć 0 dial ei ea "dei u OSa njim metecima, kao što |
su ta radile prošle godine, _,
No Tnajkritičnije, je stanje u sckciji poezije, »)vije nove, SĆRCIJE, lačka i 'filmska, ozbiljno traže putove
za rađ i, naročito, ·soRGija Za filmi bo- -
kazuje 'vitalnost, "Ne bih htio" ovdje \laziti pođrobno u analizu uzroka koji gu "uvjetovali o-
{ Šafko waznolik” ad, ušpjeh" i neuspjeh
naših sekcija! ali mi.se čim, da bi se moglo 'težiš(e položiti na subjektivni faktor: tamo 'Bdje je volja i interes
~ vođa. sekcije. živ, dn daje.život” i sa·pmoj sekoiji, a tamo. gdje iga:mema i ·jPag!:jeecmrtav. Vierujem, dabi se živ-
ljim radom u seMhcijamarmoglo prido-
ern:ieti mašem”ivlastitom*razvoju, alttın
i našoj; kulturnoj ja”mostio “Po pbokazuje :primjer SololiFi zar omtadinsku literaturu.! }
U. tone oe/ PROSR godine TURA smo 18 plonazrnih:sastanaka, od kojih velika_.večina, bijahu radnji, Na, njima.su ge „disku tirali razni đenrelski; i, praktični problemi. Našoj širokoj,. javnosti
„taj rad, mije poznat, i mi: bismo — kako _.Bam. barem Cuo..s nekoliko stana. van
Društva, a_i „u, samom Društvu padali šu prijedlozi za to GRA morali „objavljivati taj rad u našim revijama.. ,
Rad, našeg članstva u našam javnom kulturnom životu.; je višostruž „i 0Ožemo, a đa ne budemo lažno skromni,
"kazati značajan. Upravni odbor ie za-
ključio da Društvo me rasipa, snage i ne Oduzima jonako malo slobodnog vremena našim Kknjiževnicima nngnžirajuć; jh u Književnim priredbama, smatrajući da '"Književnici, kad ' već nastupaju, naštupe | 'kao Društvo i da “tom svom nastupu đadu OodgovarajuOči značaj” Ali”i pored topa naše je ·članstvo šudjelovalo vrla živo u javnim Kulturnim priređbama · našega građa, Ono'je priredilo nekoliko 'knjivževnih večeri i u n8šoj provinciji, samostalno iu šklopu priređaba za našu Armiju. 'Grupa naših članova posjetila · je NR Sloveniju 'i u:hekim mjestima održala Književne večefi. Druga grupa: je posjetila Banju Tuku. „Treba imati ma umu, da velika većina našog , članstva, radiu, našim“ javnim ustanovama mposlovojakojj, nisu: nikako ilj tek :indirektno Mezani sa:,kmjiževnim radđom.i prigovor „koji se ponekad čuje, da naši, književnici ne:rađe:· dovoljno, ne uzima,u obzir ovu činjeni-
· Cu, oslanjajući se na. privid kao da,bi
Svj, naši, članovi, bili pošVe NW "slobodni
XKmjiževnici,.,
„Rad naših izdavačkih kuća ne bi se.
mogao danas. ni zamisliti,,bez našeg članstva,,
Neposredno u vezi s ovim ı rađom svakako je naš stvaralački rad, kojega smatram) najyažnijim, On: je,,ma ka+ ko bio intiman, posvečen. našoj. jav» nošti, preko njega naš pisac uspostavlja živu vezu s našim ljudima, to. je onaj živi krvotok u kojemu se vrši najvažnija društvena fiumkcija pisca, Putem svoga djela on djeluje na naše ljude, a | naši ljudi djeluju na nj. I upravo' zato, jer život gledamo u ćjelini Kao đijalektičari, svijesni smo odgovornošti maše kao pisaca,
Evo pregleda stvaralačkog rada našeg članstva:
"Poezija!
1) Gustav Krklec: Tri poem.
2) J. Kaštelan: Pijetao na EroMUd (izlazi ovih dana iz štampe) :
Proza: . 1) TI. aszvski: Vranjara ' 2) 1. Baković: "Iz borbe i izgradnje 3) M. Beretin: Reportaže iy KVopRIČSB8n života 3) N. Simić: Miškovići . 5.8. Singc: O sramoti besramnih 6 VIL. Nazor: U zavičaju „|. 0) VI Nazor: LO INO ii sjemenke
E Kritika i esej: 1),B. Sinko: Književne studije 9) M. Mafković: Dramaturški eseji
Omlađinska literatura1)J. Pavičić: Renkjin izvor 2)1. BRNO VET i _SPBSČRO „svijet
Dramat a Mo Mafković: Dvije dramsise epiaode . Zrinski: Za pravđu|(i, dvije aktovke) 2 wo AO Seđam gomolja \ 4) M. – : Povlačenje 9) s. ODO Laczi Bacsi
Za naš kulturni i i jnvni život od prvorazredne je važnosti štampanje cjelokupnih djela nekih”"naših pokojnih i živih članova, koje izdaje nakladno. poduzeće. »Zora« — bivši . Nakladni zavod Hrvatske, Izlaze djela TI; Gorana Kovačića, Vladimira Nazora i Miroslava Krieže, . O tim djelima, ili još bolje, o tom djelu u mašoj, javnosti uopče sene govori. Mislim, da je pofrebno' upozariti ha Tu, možemo reći, nezdravu pojavu... Sva, iri, :6u pjesnici, njihovo »oetsko djelo označava datu<
me u DO "rulturi, ra bi bilo potreb-
no y DEIStOV ti ocjeni, tog rada.
U okviru mnogo jače. naše: opće“ izdavačke „djelatnosti, Wožju nisam: htio ovdje navođiti, ne' bišmo mogli reći đa je ovaj rad” kvantitativno veći od onog prošlogodišnjeg, O. kvalitativnam stupnju- ovih rađova;w' uskom prošto-”
ru ovog: referšta, mogao. bih reči Ssli-,
jedećet Neosporan su uspjeh naše poezije Tri poeme.—~ Gustava Krkleca i zbirka Pijetao na krovu 7. Kaštelana., Obje zbirke su rađene iz neposrednč, naše .stvarno&ti, „kreir:ne specifičnim poetskim: izrazom; koji je 'svojstveh svakom ođ tih pjesnika, a obje zbirke" dopunjuju naš opći. literarni. izraz kojemu je naša” PPC SHO stvarriost dala sigurnu.i živu .p gu. U prozi se javilo novo ime. o zovskog romanom: »Vranjara«. foaaı sumnje, đa je OVO. ozbiljan” doprinos · našoj kulturi, i kritika će, nađamo se,” dati. mjesto: ii ocijeniti“ 'uspjele strano. ovog djela, E apo NANO naštavlja Vi "mapočetim: m” poku= a ad a IERS na našem E E WayNB sektoru, kao upravo 'na ov području, nije, bilo. td živog. borbe= nog; Mildara mišljenja. ali plođovi nisu izostali; Ne bismo Tnogli govoriti O. nekim čudesima, ali, je svakako. istina,;da „&e pored:
M. Božić d; da
lenfirani dr
-Ob92IBM 3!
„prevodi- -
·Oradi, da se iInia'1 radova, ali
Pefička :
ven pomrnatog: dram“ skog SOM M. OI javio movi ta” . Moski piža
je njegova drama »Povlačenje« sva-.
_Pkaka ozbiljan nastup mladog pisca,
' Tako su dvije knjige kritike i eseja PF. Pinka i M. Mafkovića 'sabrani radovi "već! uglavnom poznatih mam rađova, ipak u 'njiži!(prerađeni i 'dopunjeni) | 'imaju maročito djelovanje u 'našoj sre- | dini, Bilo bi 'pretenčiozno s moje” Strane, da ovdje ulazim u Gdcjenu tih ra-
S đova, ali jedno Se svalako' mora” za-
"bilježiti kao uspjeh ovih djela? ona su teoretski! pokušala objasniti 'Bnlttuel„ne kulturne probleme i kulturan žiLvot našeg "društva, Omladinska ljtcraBg nažalošt nije kod naš bujna i ta
cblem kojem ı ireba. “ozbiljno | prine8 Ne' bi se mcglo reći da se ne radi, mzprofiv iz života sekcija 7nam da se 'na .ovom ! području gdje: 'didaktička komponenta
ima narnčito i meporžednijć djelova· nje,štvari još nisu' dovoljno. pročišće-
ne ni k64 samih autora: a cjelokupno naše Članstvo tom Pitanju nije posve= 'tilo phi pažnju “koje: ona zaslužuje.
· Već u rrošlogodišnjiem referatu na= "'Blašio' sam uspjehe našeg, članstva na - prevođilačkom poslu, moram istaći. da su še fi napori nastavili i da su dali vidljivih rezultata. Pjesnički prijevodi Puškina, 'Getća Gorkog, Ivanskijcvića, Bezruča. 'Sekapira. i Prešerna Fadavi G. Krkleca, · M. Kombola, D. Gešarića, Benešića; 'Padijanovića,. S35, JrerBešića, GG Vjiteza.i Anđelinovića 1 svakako su vrijedan i Zamjeran a našoj kulturi i značajan u-
pjen' kujllure našeg jezika.
PB je i na stvaranju filmslcih-scenarija. Dosta naših drugova„se, dalo na taj posao. Ove god:ne smo mogli vidjeti nagr ađeni film J. Horvata »Zastava, a. Scenarjj VJ. Tfaleba., »Vrata AOČUP grada« je neposredno pred. snima* njem. SI. Kolar iN. Simić završavaju švoj& scenarije. . ;
„Neposredan. javni alttivitet- našega članstva: manifestira. se. u mašim: revijama, Mnogo. 8e .o njima govori: i,lu privatmim i Gq daEa društvenim di-akusijama, Izmjene oblika, ciljeva, pa ·iredalkcija, znak je: svakako da nismo zadovoljni, da se traži nešto bolje: Ma što se kazala, to. su pozitivni, napori. "Ne bih želio ovdje prosuđivafi taj rad. "Naglasit ću samo fo: mi nismo velik narod:po broju; mi: naš šloj kulturno izobraženih · ljudi nije 'jaky, to r:.mnogo više obvezuje nas i pojedince i samo društvo! »Republika«, naš najvažniji -literanni'čašopis, pojavit će se u novom: obliku ove godine, -a toje! žrialc da se želi i tim putem razbiti izvjesna ustajalost, koja se ukazivala na .našem revijskom području. Redakcija »Hivatskog: kola«, ošjećajući patrebu konoentriranije:" usmjerenosti: Jnaših snaga na pojedine probleme ;javnog kultumog života — odlučila, je. da pojedine brojeve posvećuje takvim problemima, Izašli su brojevi posvećenih borbi, protiv, Kominforma,” hrvatskoj drami,..a u štampi je broj, posvećem socijalističkom ~ preobražaju našeg, ser la: Mehi se čini, da je takav put po= treban, pa zatoli pravilan: Vaše snage; odrazi; će. se! i. a. Da bi sesve objektivne mogućnosti iscrple za,omor gućavanje našeg stvaralaštva, Matica Hrvatška pokreće novi "časopis,
Na kraju ovog odlomka moram naglasiti, daje naša suradnja u Saveza nom. organu . »IGnjiževnim. novinama« slaba, i. to. je neophodno. potrebno.;u osnovi izmijenifi, Nije samo na redakciji, nego je i naše Društvo i naše članstvo. zato” odgovorno.” I
„Na naše: Kongresu diskutirali'8mo a, raznim problemima, otvoreno:su iz-
. nesene.i teškoće koje priječe bujnijem
razvoju naše literature, Pa makar sve što'smo tamo čuli i ne bilo još jasno fomiulirano: i jasno uočeno kao posljedica: i,kaoa uzrok, što znači, da još uvijek u osnovi, stoji pred nama, kao problem — ipak smo mogli osjetiti, da se. vim! našim pitanjima počelo pristupati:šife i šlobodnije:'Naša narodna socijaljstička ivlast stvorila jezuslove i svaki dan:ih sve više izgrađuje, koji u našoj sredini omogućuju takav Život pisca, kao što mu to nikađa prije nije» bilo omogućeno. ·Pa ako še poneki temperamenat, -noneki talenaf;-o% sjetio skučen u svom specifičnom. na. činu i u svojini osobitim mogućnostima? litetariog stvaralaštva danas sei tim'djudima: ukazuju mogućnosti izraza, i razvoja, Subjektivnom-faktoru dižu se i one zapreke koje. &U 50, ponekad” ukazivale kao odlučne, No zato se pred nas kao pisce i ljude ove zemlje: još žače i odgovornije: postav“: lja pitanie, da, li je anoguće da, sezsto»| ga zaboravi naša zemlja i sve ono, što. se u njoj zbiva. svi njet i napori i stradanja, svi njeni uspjesi i herojstvo' u.zoom ·času. Možemo)»li-se zatvoriti u sebe, sjesti, kao što, je ·to, čini, mi, se, Gorki kazao, na hrpicu svoga jada, i, dama se lim preokupirati?, Samo u društvu knoz društvene vrijednosti čovjek:raste: Dostižući naučnu?istinu' čovjek. serdiže sve više, u,slobodu ita: se naučna objektivna, istina, kao stva=; ralačko istražiVanje, ne može praktič-, no"podrediti čak ni' momehtanim in teresima; socijalističke: države >-"hao" šta je rekao drug Kardelj, jer jerona: — takva istina i takav proces .—1 i O”. mogućio socijalističku “državu, Mislim, da se f60"ože primijeniti i ma umjet=” ničku istinu, na:armjetničko saznanje, Ali umjetnički vidokrug.s hrpice 6VOg” vlastite 8, Subjektivističkog „jada „ ne može” zađovoljiti čovjeka. u pravom smislu fe riječi, i čini mi se,'đa. umjet". nik 6amo takvih i to?ikih"preokupacija! niji izgaran. vatrom „pune, umjetničkev sv! ijest., žežnjom. — - svojstvenom sveniu Što je“ \weliko — da obuhvali, sa= gleđa, 'potakne, ozdravi, utješi ljude. Bujna raznolikost našega života iz Osnove, pokrenula- naučnom Bviješću,, koja služi našoj, Partiji u „vođenju lju, diypruža” neobične inajrazno) e mo, gućnosti našim: pišcima: patos onih 'Ko-" ji su sebe posve pređali borbi za' svi-" ebi sutrašnjicu čovjeka, katarza tra=ike onih koji su pali kao žrtve, kae taba tragilke čak i onih koji su se gabilirkao ljudi, komičnost onih, koji" su izgubili čovjeka u sebi i. postali · o · ruđe.| sila regresa,.. Naša. preokupacija! mora. biti Što. | a aa će ljubav, “smijeh, s ·
pademjeh, #uže – 49 — &ve!ono či im dk
linjetniči Peer. r... svijet O
— postati doista. poluga za izd MaLaNA.C) i u
čovjeka, a naučna nam svijest govori
da to ne može. biti drugim::smjerom +. nego pie "soćijal alizmu, kamunizmu.
Ponekad mi se čini da,bi predmetom “rada na našim radnim, saštancima moTalo biti: što je” kod na~ veliko, tra-
:o na smiješno itd.. koji „Su. to ljudi -'
e nas „amiješni, 'tragični, veliki itd. Oni bi morali biti predmet našeg stVa– "rajaštva. Kroz - ašu bi riječ trebalo da _ Sijeva, hag ie je primijetio 'bjesnik,
| sviju stvari OS ai ev
„Koliko u svemu toriie; može; učiniti BŠb, 'Društvo? Jašno je, da ono može
"urpovom:ređu da oranizira: abjektiv„ he aslove, da, omogući našim-članovi-
ma, upoznavanje naše zemlje: i njenih ljudi, oslobođenje od, zaposlenja koja suzuju i; 'onemoguća vaju. stvaralaštvo. Na tome treba„raditi. ali.;je isto tako, barem kako, se, meni čini, istina, dase u našem unutarnjem · društvenom, radu. učenjem, „azgovorom, . prihvaćanjem i produbljivanjem. naučnog. po„Bleda na svijet, može. dzoštriti naš u"mielnički vid. U svom. 'govoru;nagra„đenim naučnim, radnicima. i. umjetniima naše zemlje rekao. je) drug.R. ČoJaković: „Socijalizam, je vjera w čovjeka rada, u njegovu 'stvyaralačku snagu, u njagovu · : sposobnost „da ukloni Sve prepreke s, puta koji vodi. razumnijem, pravednijem i ljepšem. društve-
• nom uređenju; i, dato uređenje Vla
_'Btitim naporima izgradi,
„Jasno je:kao, dan,rda ta velika: fe _kčelnica; /u,historiji, čovječanstva: maBU, biti Tezultatihstvaralačkih | napora svih ljudi umnog i fizičkog rađa, svi.esni :i veličine i žjevote! 5cilja za koji se ~ bore.,
Zbog toga je aelil 'morim1jiVa) đa „upravo socijalizam znači „oslobođenje ličnosti, i, njezino- rascvjetavanje, Naše "kocijalističko:, ošloboćenje: ličnosti ne mnači anarhistički individualizam, ne~
go. slobodu i mogućnost stvaralačkog rada. za. sve one, koji stoje-nazliniji „borbe za; izgradnju, socijalizma, što ljudskoj, ličnosti 1,0 e sadržinu: i đdo·SIRRAVVO: I 1
„IDa: aključimš” tm}olr?? |
U skrbi:;i radu za šbaoanjei i brgiiniL siranjen našeg:"života' na 'jednoj višoj “socijalističkoj osnovi," naše"rukovodstvo:ne:zaboravlja:da se brine'i zanaš kulturni | razvoj. mar:izpradnju naše kulture,» Mudrom:organizacijom objektivnih. uslova: j» ravnomjerno. s tim, a tus interesu. razvoja; čjelokupnog Živo ta, ono stvara sve”ljudske: mogućnosti našega” literarnog *procvata., Na nama ijesdrugovi, da:shvatimo i uvidimo-opravdanost. {og posla: Palkada bi neki naši drugovi i:imali razloga: da:u ime ovoga, ličnog i starog iskustva. govore .o.nevjeri u čovjeka, meni se :čini, da bi sveyone žrtve, svinoni napori, koji se::kod «nas! rađe :od“ljudi za čovjeka, moralj-vrakžiti „vjeru, u»njega. Zaslu» žuju ta naši ljudi. IL kađa se”to dogodi,onda: će iz-najintimnije lirske vibracije-i najširi-realistički zahvat: sa svim bogafstvom.;1judskih; umjetničkih :manifestacijax moći! pomoći u-izgradnji i oplemenjivanju ipravop čovjeka'-— što je danas sinonim za socijalističkog čovjeka. Mi.smoru tom:smislu dužni da proširimo:horizonte, naročito 'kađa iu koliko;nas, hrpica:našeg vlastitog :jađa ili smeća. kako reče Gorki =—vuče natrag. Na-tom putu ćemo. se sigurno sresti & naš m; narodnom :vlasti, 7
Govoreći, 'praktičnije značilo bi:to-i u našem:društvu ipomaću mašeg dru štvarrazvijati :što veći riteres za bolje upoznavanja; našeg narođnog života, da, 5»i maše, stvaralaštvo. bilo: što šire, jače, ljudskije. Mi članovi trebali bi,š ši. naše društvo! i sve njegove Driga“
ebe
Sp: V01 volje.
Ono što nam prije svega mora leŠati na" srcu jest; upoznavanja i uži kontakt s našom omladinom, „našim mlađim \njiževnim naraštajem, Bez
“Robzifa"na to što &u, takoreći, prirodna
| razmimalaženja između novih i stairi generačija, ipak je potreban kon"Ptakt, jer je'i "borba životnija i kori-
šnija od onih oblika kojih se treba
"najviše "bojati, a to su: zatvorenost i "zakukuljenost,, Novi odbor će imati “prvu dužnost da omogući, potakne ja-
"či {jecaj mlađih u našem društve'nom'žiVotu. T još bi na koncu htio nešto 'nađodati. U našoj Republici živi kulturna talijanska manjina, Već su tri književnika lanovi našeg društva. Dužnast je nas i njih đa življe poradđimo
na jačem kulturnom, dodiru,. đa "bi-
smo opravdali osnovne zasade naše socijalističke vlasti na izgradnji bratstva i jedinstva među narođima.
' Posle izveštaja Petra Begeđina IPO NUI se wživa diskusija. Govorio je Joža Horvat koji se! uglavnom” osvrnuo ma referat sekretara Društva. Novak Simić je izneo svoj pogled na izvesna pitanja proznog stvaranja, pa
j* između ostalog rekao:
Pitanje knko "umjetnički izraziti na"Ku! stvarnost i uopćc umjetničkog izražavanija' nije Wamo. u realističkoj "jednoštavnosti i pregnaninosti, kako neki misle, Problem izraza je i &ložen i 'mnogostran. On sadrži i realizam prikazivanja života | mačin prilaženja "motivu { način osvjetljavanja, i pšihološku' analizu i plastičnost slika, i po“'istovećivanje ritma Tečenice & radnjom i depoetizacijom poetizovanog, i 'Bam'" jezik pisca i boju, težinu, elastičnost, i simultanost riječi i fraze, i, upoDOPOV komparacija, metafora, itd, .
Ako pođemo od:togay»»đa u svakam „pov-jestog periodu pravac. umjetnosti, njemu sadržinu. i oblike određuju o'bjektiyni društveni, uslovi«, onda „je „Jasno da,maši .društveni-uslovi, uslavi "izgradnje socijalizma u našoj zemlji određuju iu književnosti njima adekva tan umjeinički izraz.; Mi ne ·možemo + ne. smijemo, bez, obzira prikazivali „prošlost ili đanašnjicu, služiti se: sta'rimv:da ih. tako nazovem, jučerašnjim 'zražajnim sredstvima, I 'tako-še pred nas postavlja pitanje izraza, tj. načina umjetničkog. oblikovanja | sadržajnosti naših. djela., koje danas; stvaramo. Pitanje, izraza je. ujednoy? kako prikazati istinu, života. A. istina, o mašem Živo tu, životu našeg.čovjeka:je da smo mi u nepunih deset, godina-u društvenom smislu, u smislu progresa prešli ·desetine "godina, pa čak,savladali-i čitava stoljeća, Zadatak je. prema tome -- pred našim piscima ,jedan-od najčasnijih. ali_,i od, najvećih i,najodgor vornijih koji,su se ikada postavili pređ ijednu. našu književnu. generaciju. umjefnički reći, onakvu kakva je, isti nu o nama, o našem čovjeku. A na.tu istinu mi možemo biti samo ponosni.
Božena Begović govorila je o potrebi aktHvnijeg Tađa književnika na dečjoj lifernturi, naročito s, obžirom „na edostataic pozorišnih komanda za dedid. Posle nje FOvorio..:je» Marin Mraničević. U svom izlaganju o problemima naše kritike Marijan Pob: je rekao.
"Covjek koji želi biti kritičarom, treba da: uz nužno svladavanje dijalektičkog: metođa ima i široku književnu kulturu, Treba znati masu podataka iz područja društvenih nauka, a kmjiževnošti i umjetnošti napose. ako se želi napisati, dobru Kritiku. Ako se traži književnu kulturu za- beletristuy onda naravno da je ona preduvjet zaikritičarski posao, Treba znati dobro kla&tke marksizma, no istovremeno treba Magi vrlo.dobro i protivnike ma»
zacione forme učiniti &redstvom te | terijalističkog nazora?na! svijet, gra
đanske estete i metafisičare, iz. jede
stavnoga razloga, kojeg češto abati ' nje Lenjin, da se protivnike može'
bijati samo onda kada ih se dobro znaje. Kritičar koji će prožeti voj
· sdstavak dijalektičnom, revolucionar. · nom mišlju, netreba da se plaši da
će 'mu citiranje na primer građan:
pisaca, njihovih misli i dostignuća do. nijeti naziv buržuaskog objektiviste, frojdiste itd. Bilo bi pogrešno ne pri-
_“znati otvoreno đa takvih slučajeva
kritike pod navodnim znacima o kriti. 'kama nije bilo. Bilo ih je mnogo i sa
svojim kvantitetom epiteta kao ko.
.zam,'
smopolitizam, dekadentstvo, formaliimpresionizam, ekšpresion:
epitetima "koji su &se dijelili ša. kom i „kapom. Postojala je već opasnost da se potpuno zamute inače · jasni pojmovi u njievnoj kritici i estetici, neki jasni već više od sto godina, te-da “akvi na primjer i slični kao mođa zaraze mlade gene. racije kritičara, da jm odmah. iz početka. &tvOre formulare za presude i birokratske karakteristike, ·U vulgari. zaciji išlo se često tako daleko da se zaboravljala da kritičar nije ni su.
"dac, a još manje knjigovođa koji pra-
vi bilansu u· brojkama: hladnim i ap. strakinim, nego u prvom: redu umjetnik. Izbaciti taj umjetničko-kreativni elemenat iz kritike znači ubiti kriti. ku. Na. nama književnicima. jeste,. da više ne dopustimo ukoliko smo mark'sisti, ukoliko &mo revolucionari misli da se ponove mnogi slučajevi vulgarizacije marksizma, Vvulgarizacije književnosti i književr.e kritike. Međutim, književni kritičar ne DO. štaje se samo stalnim širenjem i produbljivanjem književne kulture, Pos stoje mnogi kulturni ljudi koji još. uvijek me mogu biti i nisu Književni kritičari, Obično se na ta zaboravlja. Za poetu traži se talenat, traži se artizam, traži se umjetnost — naravno & pravom; mitko neće *vrditi da čovjek
'koji može napisati poetiku, koji je na-
učio &va pravila te discipline, može automatski da bude pjesnik. Sličan slučaj je i #8 Kritičarom. . Književna kritika nije samo znanmstvena disciplina. Ona se ne iscrpljuje samo u in: telektualnoj amalizi Mmjiževnog djela, Kao književna, dakle umjetnička disciplina sw nrvom ređu. ljudi koji se njome bave treba da budu osjetljivi za sve one ljudske. manifestacije, koje zovemo umjetnošću. Kritičar koji ne reagira r ı umjetničko djelo, koji nije u svojoj Mritici stvaralac sa mnogim elementima umjetničko-književnog stvarala*.va, ne može nikađ da se razvije u, pravog, istinskog književnog re: volucionara kritičara. Samo s tim artističkim osjećanjem oboružan kKritik astat će uvijek imum prema intelektualnom doziranju, hirovitam zoključi• vanju eks Fntedra, političkom frazi• anju — prema manama kojima, na» žalost; vrve m9ogi napisi naše kritike unatrag pet godina.
U diskusiji je zatim uzeo reč V}ekoslav 'Kaleb koji se uglavnom zadržao na referatu Velibora Gligorića održanom na II komgresu književnika. OU svom izlaganju Ervin Sinko je, pored ostalog, tretirao pitanje socijalističkog humanizma, istakao važnost savremene tematike s obzirom na borbu koju vodi naša zemlia i ukazao na potrebu a YTažovanja Književnika u radu Raših rađio-stanića, Vice Zaninović je izneo nekoliko važnih problema iz oblasti omladinske književnosti sa osvrtom ma neke nedostatke i slabosti u đosađašnjem radu na tom delu književnosti. Sime Vučetić je maglasio potrebu Veze sa radničkom klasom i radničkim piscima. Zatim se prešlo ma sledeću tačku dnevnog reda, na izveštaj blagajnika i madzornog ođbora b na kraju, na izbor nove uprave.
LC
{JK NOVOG UČIPEHIJ A
- (Nastavak &ša Drve strane)
žitelj je ovdje našao prazno, napušteno selo i dočekao doseljenike iz naših pašivnih krajeva, među kojima je priličan broj boraća! iz NOB. Teškoće #: kojinia We"borio bile"su u tome što nije bilo gospodarskog oruđa ji što doseljenici nisu' DPIJĆ Tadjli na! velikom” plodnom žemiljištu!
“Organizator , uČilelj Je, "govorio · o. svom Tadu 'dugo., 'Njegova., nastojanja od prvih početka radne seljačke za druge do današnjih, uspjeha_ saslušana. su upravo 8 takvim. anima, kako. se sluša Jobra „velika pripovijest,, Ne možemo. avdje” znašati, šve, zanimlji~, ve pojedinosti, ostaće biti ako smo u mogućnosti, zamislili razvoj toga Žži-. vota od đana, 'kad su. naseljenici do=putovali, metloni | pomeli, „dvorište i skinuli Đ' učine napuštenim domovi-. ma' pa'do danas, kad gu već, uglavnom pošagrađene” "kuće kapitalne, izgradnje i kad selo. ima uzorne dječje PR o i sprema se da nabavi kinoaparat, Da Je nefko. bilježio u “obliku suhog dnevnika BE PERO Raa na bo-, ih u Gvoj, seljačko 7 eč to bi bilo Ob NOVI ivo | ii: i proučiti, No opisati, AJ U ivala
ovog novog sela Književnim jezikom bio bi roman o toj seljačkoj radnoj zadruzi. Učitelj je u svom referatu. ispričao vrlo zanimljiv detalj, kako! je| ofkeriven~mladić~koji”je
jiževna djela. On radi u svojoj rad-=
j brigadi, ore, „sadi, . ije, “okopava: kukuruz i krompir, kost sijeno-i žito, ali u časovima odmora povlači se više
ši drugovi pronašli “rukopise, doživeo je neugodnih časova, Bio je iz“ vrgnut podsmjehu i ruglu svoje okoli-
he. Tu je opet,ikao!i uvijek, priskox: u pomoć učitelji, organizator. MUpo“
o je zadrugu gr nnjosnovnijim 'ele-
č _o entima & područja" književnog: rađa,
as zadruga susreće svoga druga
ji piša s poštovanjem, i praogućuje s? da ze u„fom poati razvija. i
Zabilježit ćemo još!jedno'8 OVOg 8a–
vjetovanj&a 'istakriutih- prosvjetnih rađ-
nika.
referirali su i a tome 'kako se služe
dnevnom Ba) "d'dvom OaVaı
eo! pisati. ·
puta u tišinu u osamu i piše. Kad su „
Profesori, nastavnici i učitelji .
&dbnom referatu kako. se obilno u na» stavi služi književnošću za djecu. 'Poslije oslobođenja, kad još nije · bilo udžbenika i čitanki služia se onu školi knjigom. u „kojoj je bila velika pripoviješt.za djecu i to:u drugom 'razredu: osnavne škole. Dobro' literarno' djelo za' djecu potpuno je zamijenilo
čitaniku. Još više, premašilo ju je, Os;
vaj učitelj je u svom referatu pređila gao prosvjetnim rađnicima da se obilno služe dječjom književnošču u praktičnom radu: Djela: u kojima šsu opisani topli ljudski odnosi, djela u koš jima ima potresnih i tužnih stranica, dobro pomažu.u odgojnom 'pogledu, upravo 1. razredima u kojima ima te= že' odgojive djece, On savjetuje da, se književna djela za djecu čitaju. u.ma– stavcima gotovo svaki dan. U razredima gdje-se fako rađi, djeca &u”0
brazovanija, duhovitija, i plemenitija, EE
Djeca su u takvim razređima prijem– ljivija.za sve što-je dob”o.i lijepo, U saobraćaju" s" rogovima { adraslimš su učtivjja. Život ovakvog razređa ima kujturnije Tarakteristike.
žerno zabilježiti, Važnije nam je đa na
Sve referate. ·na „ovom mjestune.mo>
i
„» njih upozorimo..Svi;referati bit:će:od« |
, štamipani: u »Šlkolslkirn novinama, ko.
grebu.
je izdaje: Ministarstvo | prosvjete u Zas ,
Ovako n ožemo' zak?jučiti: "Teme 0 |
.. vog:gavjetovanja "bile su, toliko nove i
:tali tako zanimljivo, da je savjetava~
. osobite, referat "su se 'govorili ili či- |
nje bilo upravo kao nastavak Kom |
greša književnika, Ml "bolje, dodatalc i
[6
– Kongresu, jer se. „doimalo, kao „sastas | ·nak, na 'Kojemnu su še čitale teme iz |
ı
a) Savremnog našeg života oka socijali ·
stičke izgradnje! naše zemlje, · teme niogle i pisanje OE“
koje bi
evi ddčla:
služiti književnicima ŽB |
IZ ADMINISTRACIJE
ADMINISTRACIJA »KNJIŽEVNIH NOVINA« IZVESTAVA DA NE MOŽE VIŠE PRIMATI PORUDZBINE ZA KOMPLETE »*HKNJIŽEVNIH „NOVINA« IZ 199 GOD. POO SU SVI . KOMPLETI RASPRO-
ISPRAVKA
u članku »A. G. Matoš o sebi ı drugima...« od Siniše Paunovića objavljenom u prošlom broju našeg lista potkrala se greška u trećem ođeljiku drugog: stupca, stoji »relativnom slikom« a treba đa buđe »realnom slikomx«., M
- BIBLIOGRAFIJA ·
sadu Samokovilja: Izabrane pripovetke, Sadržaj: Ođ proleća do proleća, - Rata avlija, Jevrejin koji se subotom moli bo"
Ru, Nosač Samuel, Saručin dug, Solomu“ novo slovo, Kako 1e Rafael postajao čovek, Aftara, Mirjamina kosa, Kadiš, Vođa, Pra" zničko veče, Milenkova mladost. Izdanje »Prosvete«, biblioteka »Savremeni. a venski pisci«, Beograd, .1949, ćirilicom, strane, cena 56 dinara,
Branko Ćopić: Surovo učilište, gtujbvuv ke, Na makedonski preveo Vasil Kun izdanje »Nopoka«, Skoplje, 1949, r4raš MM | primeralka, 2837 strana, cena?
Jovan Boškovslti: 'Begalci, ilustrovao. ,, Branko Kostovski, OC »Mladine«, Skoplje, 1949, tiraž 8.000 prime“ raka, 38 strana, cena? ii
Vančo:!Nikoleski: Kraj ognište, pesme za đecu, Knjigu ilustrovali učenici umetničke škole u Skoplju pod rukovodstvom · profe” sora D. Kokotovića., naslovnu stranu. radio M. Čakelja, izdanje »NOVOE bokole lenja, Skoplje, 1949, tiraž 8.000 primerafta,. 51 strana, cena?.
• . . 330
Đr Ivan RilbaF: Politički spisi, druga ga. Ova knjiga, koja je nastavak prve E. ge'»Političkih zapisa« Dr Ivana Ribar, Obuhvafa političko razdoblje. ođ 1929 do 1935 god. Izđanje »Prosvete«, Beograd, 1940, latiaieom, _228 8 Btrana, cena 54 dinara.
'
''Ređakcioni odbor
Ovan Popović, Čedomir Minđerović, Jurković, van Potrč, · zita Kaleb, Isak Samokoviijja”· Tanke,: Đorović i Dmifar Mitrev jj!
PRETPLASA ZA KNJIZEVNE "ya Za našu zemlju na ? mdseca 35 dinirž na 6 mes, 7 đinara | ma. godinu "danš _ 140 đinaram, f Za Inostranstvo: ma 3 meseca 50 đinpr na G m „I 14 đinrra | ne godin dan , 200 dinara, · | alukoplsi se ne vrhčaja.
. 481 „Piton računa alba Pai DODJI | {Poštanski fah 617 i