Književne novine

MTS O

N

ž

Me i Antoan Burđel: Herakles strelac

Od . IZLOZBA BURDELOVIH DELA ad ai U MORTOBANU ; 0. muzeju »Engr« u Mortobanu otvorena ___je značajna izložba skulptura Antona Bur____dela. Izložena su dela »Umirući Kentaur, »Slobođa«, »Snaga«, »Pobeda« i četrdeset ____radova u bronzi. Izložbu upotpunjuju uspoi mene i dokumenti iz života velikog fran{7 cuskog vajara. Ovom izložbom grad Mon____tobm odužuje se Antonu Burdelu, jednom ___Od najslavnijih svojih sinova. Posle zatva___ranja izložbe jedna dvorana u muzeju biće __posvećena stvaranju Burdela. Na 7 LOGIKA JAPANSKOG IZDAVAČA | ___Nijlednom piscu, ma gde on živeo, nije lako kada od izdavača primi negativan ođgovor. Međutim, evo kako ie iedna japanska izdavačka firma odgovorila piscu koji fr joj je poslao svoju knjigu na štampanje:

»Pročitali smo vašu knjigu sa neopisivim zađovolistvom i kunemo se uspomenom naših predaka da još nikad nismo imali i prilike da pročitamo ovako interesantno

delo. Kađa bismo ga obiavili, car bi vašu knjigu svakako proglasio primernom i zabranio bi nam da Šštampamo iiednu drugu knjigu za idućih 10.00 godina. Iz toga Tazloga primorani smo da odbijemo vašu božanstvenu knjigu i da vam je pošaljemo pred vaše noge. Drhtimo od strašnog suda koji će nam izreći buduće generacije zbog ovakvog kriminalnog stava sa naše strane. O

NOVI ARGENTINSKI FILMOVI

U Argentini je snimljen film »Život ie kao san«, prema jednoj od najboljih drama Kalderona de la Barke. U programu je snimanie niza filmova prema delima Lope de Vege i Kalđerona, među kojima i »Ovčeg pojila« (»Fuente ovehuna«). Argemtina ima osam velikih studija i snima preko 40 dugome+fražnih filmova godišnje.

INDISKI FILMOVI SA MOTIVIMA IZ STARIH EPOVA

Indiski reditelj Udaj Šankar snimio Je film »Kalpana« sa motivima iz Indiskih narodnih epova. Značajno mesto u filmu posvećeno je indiskim igrama, koje delom interpretira sam Šankar, inače poznat igrač, Istovremeno se u Madrasu snimaju filmovi sa motivima iz indiskih epova »Mahabharata« i »Ramajana« &I prvi indiski fim »Harišandra«, proizveden 1913 godine, snimljen prema jednom narodnom epu.

ITALIJANSKI FILM »VILJEM TEL«

'U Italiji je preneta na film Šilerova đrama »Viljem Tel«, u režiji M. Pastine. U glavnim ulogama igraju Monika Orban, Paul Miler i Danijela Benson. Zapadna filmska štampa veoma hvali snimatelja Galea zbog izvanrednih snimaka, naročito prizora u Alpima.

NOVI ŠVEDSKI FILM

Kristijan-Žak, reditelj filma »Čovek čoveku«, snimio je u Švedskoj film »Singoala«, prema švedđskoj narodnoj legendi. U filmu se prikazuje velika kuga, koja je opustošila Švedsku u Sredniem veku, kao i ljubav između Ciganke Singoale i mladog viteza Erlanđa. U naslovnoj ulozi igra Šveđanka Viveka Lindfors, a Erlanda igra Mišel Okler. Ovaj film je proizvela francusko-švedska kompanija »Tera«.

FILM O GALILEJU

U Italiji jie snimljen film o životu vellkog naučnika Galileja. Čarls Lafton, Dpoznat po svojim ulogama iz filmova »Zvomar Bogorodđičine crkve« i »Henrik VIII, igra u naslovnoj ulozi. U filmu igra takođe i Lea Padovani.

Ovo je prvi film nove englesko-nemačke kompanije »Elizabetan-film«, kola će se prema izjavi njenog direktora Roda Galgera — posvetiti snimanju života velikih ljudi. Š

DELO GERHARDA HAUPTMANA NA FILMU

Poznata komeđija Gerharđa Hauptmana »Dabrovo krzno« snima se po treći put za film, u režiji Friha Engela. U glavnim ulogama igraju Vemer Hinc i Kete Hak. Tilm se snima u berlinskom pređuzeću Defa. Ranija dva filma, snimljena prema ___ovoj komediji, bila su nema.

u

| __Konkurs za dečju _ _dramsku literaturu

| Ministarstvo za nauku | kulturu Vla| đe NRH raspisalo Je konkurs za ___dječju dramsku literaturu. Teme mogu biti iz svih područja narodnog života u prošlo__sti i sadašnjosti, borbe za slobodu, socija| lističku izgradnju itd. Glavne uloge treba da imaju djeca. Sadržaj i forma treba da 3 odgovaraju dječijem uzrastu i to treba pi_ sati za djecu od 4 do 8 godina i za djecu __od 8—14 godina. Djela treba da imaju naj|___manje dva čina. ___ Nagrađe su slijedeće: Scenska djela za ___Pionirsko kazalište nagrađiće se: I, nagra__Gda 30.000.— đinara; II. nagrada 15.000— dije" nara? 2. scenska djela za Kazalište lutaka

IL nagrada 30.000, dinara, II. nagrada 15.000 dinara. Rok dostavljanja rukopisa je 1. XII. 1950 godine. Rukopise slati pod šifrom sa naznakom na koverti »Za konkurs« na adresu: Ministarstvo za nauku i kulturu Vlađe NRH, kazališni otsjek — Zagreb, Opatička br. 10.

Kole Čašule:

NARODNI HEROJ:

STRAŠO

Baka je tihim glasom završila priču o zmaju koji je hteo da ugasi sunce i o hrabrom čoveku — »ni kralju, ni gospodaru, već prostom čobaninu sa srcem vrelim kao oganj i čvrstim kao kremen« — koji je pobedio zmaja.

— A ima li kod nas takvih junaka, bako? — upitao je poluzaspali mališan u bakinom naručju.

— Bilo je i biće ih, sine. Glavno je da imaju srce vrelo kao oganj i čvrsto kao kremen ...

Zaista, bilo je takvih junaka. Junak

je bio Strašin otac, makedonski revo- .

lucionar, koji se borio i pao za slobodu svoga narođa, a koga je mališan znao samo iz bakinih priča. Postao je takav junak i Strašo Pindžur i uhvatio se u koštac sa fašističkim zmajem. O tome skromno ali toplo priča ova mala knjiga.

Veliki ljudi i borci, veliki su pre svega po svome srcu, koje sagoreva u ognju ljubavi prema narodu, u spremnosti na žrtvu. To je poanta koja izbija iz svake stranice monografije koju je napisao makedonski pripovedač Kole Čašule. Pisac je iz bogatog, intenzivnog života Straše Pindžura izdvojio samo nekoliko epizođa koje su naročito ulicale na formiranje njegove ličnosti. Osećajan kada se radi o ljudima koji pate u nečovečnim uslovima jedne obespravliene zemlje, žestok premaz neprijatelju i mračnj)n snagama koje zadržavaju , progces i guše svako plemenito stremljenj» ka dobru i slobodi — to su osobine koje je Strašo Pindžur poneo u svomz Vulikom srcu jcš iz detinjstva i ra?Vic dc svesne vclje aktivnog borca za bolji život.

Mnjiga Kola Čašula o narodnom heroju Straši Findžuru pretstavlja Dpo· kušaj da se romansirano ispriča Život istaknutog rukovodioca ušjtanka makedonskog naroda. I upravo na ta· kvim stranicama gde se sredstvima

Nekoliko nanpmena 0 izdanjima 70 ŠRI

Priimedbe koje iznosimo ustvari su pitanja ređakcije i odnose se na izbor, jezik, pravopis i tebničku opremu dela — izdavačkog preduzeća

· »Novo pokoljenje«.

Zamerke izbor udela dvojake su prirode. Prvo: u izdanjima za decu („Biblioteka pionira«, potonja »Dečja sveska«) ima slabih stvari, ponekad is pod prosečnog; ovde se mjsgli u prvom ređu na originalna dela. Drugo: dela često ne odgovaraju uzrastu kome su namenjena (tako, na primer, Glišićevo} »Glavi šećera« nikako nije mesto u »Dečjim sveskama«).

Problem jezika i pravopisa u delima namenjenim deci, tj. čitaocima koji tek stiču u toj oblasti znanje, osećanje i navike — od izuzetnog je značaja. Ovđe bismo ukazali prvenstveno na kolebljivost ili nedovoljnu požnju ređakcije, odnosno korektora, pri izdavanju naših narodnih umotvorina. Pitanje je za sebe. da li je potrebno davati autentičan tekst u popularnim izdanjima, a sigurno je da u izdanjima namenjenim deci freba dati tekst jezički čist (u pesmi »Kosovka devojka«, na primer, lepoti pesme ništa neće smetati ako se m1logi zameni sa mnogi i sl.). U pravopisu bi se, možda, mogli činiti izvesni ustupci (ovde lebom umesto hlebom), ma da je i to od štete za utvrđivanje pravopisnih navika. Sem toga, u ovome ima nedđoslednosti: izostavljanje glasa h negde je obeleženo apostrofom (što bi po našem mišljenju trebalo uvek činiti), a negde ne: »do beli' lakata — leba«.

Nije manje važna oprema knjige, pogotovu kad je reč o izdanjima za decu. Ostavljamo na stranu ono što od ređakcije ne zavisi, ali bi u svakom slučaju {irebalo prekinuti s praksom slova u boji (bar pri ovom kvalitetu hartije i veličini slova), jer se ovako dečji vid kvari.

O umetničkoj vređnosti ilustracija treba posebno govoriti; ali redakcija svakako mora da obrati pažnju na vezu ilustracija s tekstom, na što naši ilustratori često uopšte ne obraćaju pažnju, a kamoli da se uživljuju u tekst. Ilustracije ovđe tekst đopunjuju i nikako ne mogu biti u suprotnosti sa njim. Tako je na primer Kosovka devojka sva »zakukuljena«, đok se u pesmi jasno kaže: Zasukala bijele rukave — Zasukala do beli' lakata., — Ova praksa udomaćena je i u našoj dečjoj štampi, a najizrazitiji primer je ilustracija uz narodnu pesmu »Prvo junaštvo«, gde se sve i kreće oko foga kako je Marko rasterao Turke bez oružja, Šarčevom »strunjicom« (zobnicom) u kojoj su bile potkove, a na slici — poteže sablju!..

Jovanka HRVAČANIN

P 7 | jakog lirskog pripovedanja iznose e.„ bizode iz života ove snažne ličnosti, monografija dostiže pravu snagu delevanja na onoga koji je čita. Takve su, na primer, stranice o Pindžurovom detinjsFyu, zatim o prvom borbenom krštenju, o borbama na Beogradskom univerzitetu gde Pinđdžur izrasta u svesnog pcliičkog borca, a naroči) zajisi iz zatvora na Adi Ciganliji ko“ je pisac daie u obliku dnevnika. Na žalost, Čašu!e ne ostaje dosledan Ovom priprwvedačkom tonu do kraja, i knjiga je u tom pogledu prilično neujednačenma, Ima u njoj i takvih otstupanja koja se mestimično graniče sa najobićnijim hroničarskim boeleženjem događaja, i to u onom delu gde su dogadaji najjačeg dramskog intenziteta — u periođu Narodnooslobodi. lečke borbe Borba Straše Pindžura i Mrugova protiv oportunizma tadašnjeg partiskog rukovodstva u Majodoniji, za pobedu borbene linije KPJ, njegovo herojsko držanje i herojska smrt u rukama noprijatelja, njegov organizatorski rad koji svakako obiluje zanimljivim detaljima, obrađeni su u monografiji suvoparno, bez dđubine — koja inače karakteriše pret. hodne stranice — čak i onđe gde pisac ponovo koristi oblik dnevnika. Kao da mu je ponestalo đaha u žurbi da što pre ispriča zaista burne dopađaje iz prvih godina ustanka. Ovaj nedostatak donekle umanjuje opšti utisak koji na čitaoca ostavlja ova u svome pretežnom delu uzbudljiva knjiga.

Monografija o narodnom heroju Straši Pindžuru još jednom otkriva veliku istinu: koliko se materijala, plemenitog i blagođarnog za književnu obradu, krije za pisca u svakom našem borcu, koji se u očima savremenika uzdigao svojim životnim primerom! Jovan BOŠROVSKI

Ljubica, Sokić: Crtež

Više pažnje u transkripcliji stranh imena

Čitajući predgovor našeg prvog potpunog izdanja »1001 noći« naišao sam na mjesto gdđje se govori o sličnosti okvirne priče »1001 noći« sa biblijskom pričom o MBEsfiri. To mi je ime zvučalo strano, i zato sam morao da razmišljam časak, dok se nisam sjetio da se radi o Estiri (Jestira, Estera) i da je uzrok greške bilo, naravno, grčko »theta«, koje je u ruskom postalo »fita« i danas se piše i izgova– ra »f«, dok kod nas tome odgovara »t« (oma — Toma, Fjodor — Todor, TPjokla — Tekla itd.) Da previđ u pred govoru nije bio slučajan, svjedoči to što se nesrećna »Esfira« uporno Dponavlja još četiri puta.

Mislim da je dobro upoznati sa Ovim slučajem naše prevodioce sa ruskog da bi se ubuduće bolje čuvali slič nih »malera«. Ovakve greške bile su inače dosada prilično česte. Pored »fitee najčešće je u pitanju h koje Rusi transkribuju sa g, a naši Drevodioci ga, mirne duše, ostavljaju netaknufto. Tako sam na primjer u II knjizi »Kako je čovek postao div« (Novo pokolenje, Beograđ 1948) našao poznatog astronoma »Tiho de Brage« (Brahe), a na drugim mjestima moglo se naći i »Golbajna« i još gore sivari.

Ima osim ruskog i u drugim jezicima takvih podvodnih gFrebena na koje katkad nalijeću nedovoljno savjesni prevodioci. Takvo je možda špansko »z« koje kod nas ponekad postaje »c« (po njemačkom uzoru), nekad se ostavlja kao »z«, a najrjeđe franskribuje pravilno kao »s« (i to je samo približno, jer taj glas odgovara engleskom »th«). Tako sam neđavno u TI knjizi Plehanova našao španskog slikara koji se zove Bilbao Goncano, a u raz nim našim izdanjima može se još naći Martineca, Gomeca, Ramireca itd.

Dušan POHALO

Kao plamen silni...

(Nastavak sa druge strane)

Povratio se Geno malo, o::vestio, vidi sve ćm još na dobro izići, a hitre je pameti — ume i da kaže i da mu buoe na mestu. 3

— Ništa, veli, kud bih ja smeo misliti! Da je drugačije zar bih se u nemi čka kola uprezao?

— Sve će to proći, ali vama i nama valja ovde zajedno živet', zajedničku kuću graditi. A kako te možemo pod Wlov primiti, ako posle opet Dpostaneš nočiji izmecar? Ti treba da b iieš svo na svome, a ne da te sutra neko» Jrug: uzjaše. Ž

— Neće, vala, niko više!

—- Videćemo! Kako “ad'š, tak» će ti i biti. Samo jedno ·zapamti: ko te protiv rođenog brata podbada — zlo ti misli. Taj iz tvoga u svoje pretače,

— Zna se, naravno. Tako je to bilo i dosad.

— Na tebi je da više ne bude. A sad, hodi za mnom!

Ustađe on i krenu, a vojničić smerno za njim. Uđoše u drugu odaju, svu u crnom kamenu, okruglu kao pogača iz nje vode šestora vrata. Otvori on jedna, druga, treća, a unutra riznica: sve sam suv dukat, cekini, lire, napoleondori, taliri, bele medžedije, drago kamenje — nebrojeno blago, nasuto od poda do tavana kao da je lopatom zgrtano. ·

— To je narodno imanje, kaže, njegova muka i znoj. Sve smo to preoteli od gotovana, krvopija i okupatora da zemlju oslobađamo, da sutra srušeno iznova gradimo. Tako će se blago vratiti onima koji su ga i privredili. Uzmi, veli, koliko možeš, ponesi!

Gleđa vojnik ono čudo, zaviruje u svaki kutić, sve računa koliko može tu da ims i nikako račun da uhvati, premišlja malo, pa će tek:

— Blagodarim! Kad bi to išlo tako brzo bi se ovo rastočilo. Ako nemam šta da dodam, neću ni da smanjujem.

— To sam hteo da čujem, kaže. Nego, dede, da se počastimo.

Popiše onđe po jednu mastiku, prihvatiše sc. Geno zamoli za dopuštenje, va sruči još jednu. Ohrabrio se čovek, pribrao; najednom se odluči, sastavi pete, isprsi se.

— Dozvolite mi da nešto pitam!

— Slobodno „vojniče!

— Kako ćemo sa ovim neđelima aarodu Miće gore, životi se ne štede. Zato valja odgovarati i štetu plaćati!

— Krivcima nećemo oprostiti, a za štetu — videćemo!

— A su čim ćemo mi u tu zajeđnicu? Bratsku krv smo prolili, za dđušmana ratovali!

— % to tebe muči! Znači — razmišljao si! E ,ovako ti je: pozdrav svemu bugarskom narodu nosi da se na borbu diže. Došlo je vreme da spere ljagu sa sebe, da svoje mesto pored braće nađe. ,

-— Mn. vidi narod to i hteo bi, ali ko zna kakve ćemo sutra upravljače dobiti? Zle smo ti mi sreće s njima, zar bismo insče dovde doferali!

— Upravljači bivaju i prolaze. Glavno je da narod savest svoju ne izgubi, IO pouke iz prošlosti pamti. Eto to-

TKOJA!e

Na rastanku mu je i ruku kao čoveku pružio i još mu petokraku od žežena zlata dao.

— Evo, ti, kaže, za, uspomenu, pa pričaj što si video i čuo...

... I tako taj Geno sad — puna mu usta, ne prestaje da govori. A narod navalio kao na ćabu — okupe se noću u bostaništu, pa udri u razgovore do svanuća ,a ona zvezda, vele, preko Marice svetlom bije...

Dovršio je priču Georgi i ućutao. Ne vidim mu lice u mraku, ali čujem da se pokrenuo.

— Pa, šta veliš, pitam,

— Ništa. S razlogom je sve rečeno i s bratskom ljubavi. Veliko srce mora biti u toga čoveka — svoj je narod na put izveo, Balkan je uzdrmao, Nemcu zacrnio. Eh, da je nama takav... Događaji su posle još jednom pokazali da onaj vojnik iz priče nije uza= lud strahovao. Bugarski narod zaista nema sreće s upravljačima — ovi novi smogli su samo toliko umenja da ga iz jednog tutorstva prevedu pod drugo. A u onom, narodnom mudrošću sročenom, dubokom humanom razgovoru između Tita i bugarskog čoveka našao sam kasnije, kad sam šstvari mogao posmatrati staloženije, iz veće udaljenosti, još jedno značenje. Od' tolikih vođa bugarskog pokreta otpora nijedno se ime — ni pravo, ni ilegalno — nije tađa moglo čuti u narodu. Čak i u tom zabačenom balkanskom kutku, na domaku Bosfora, bio je "Tito jedini simbol oslobođenja, zastava i poziv na borbu. I stoji on i danas takav u duši i srcu naroda.

Svetozar LJUBENOVIĆ

Koncert Vladimira Ružđaba

Retki su pevači takve kulture kakvu nam je pokazao Vladimir Ružđaš na svom koncertu u dvorani Kolarčeve zadužbine 18 ovog meseca, Već sam program koji ima svoju zaokruženu celinu priča o ozbiljnom shvatanju rada i uloge pevača na koncerinom podijumu. Program kao takav stavio je pred izvođača velike tehničke i interpretatorske zahteve koji se pojavljuju u smislu značajnih stilova iz pojedinih epoha (klasike, romantizma, impresionizma, muzičkog realizma i domaćeg nacionalnog pravca). Te zahteve je Ružđak u pesmama Hendla, Šumana, Musorgskog, Ravela i Gotovca — kako u pogledu svladavanja tehničkih sredstava tako i amalizom i produbljivanjem muzikalne strukture i sadržaja — u potpunosti realizovao na vanredno ubedljiv način.

Ružđak ima čist glas tople lirske boje, koji je izjednačen u čitavoj svojoj skali. Usled pravilnog disanja, sve Visine su mu potpuno zvučne i ne oseća se nikakav napor i forsiranje; on peva S lakoćom i savlađuje duge fraze što je došlo do izražaja naročito u Hendlovim delima gde je potrebna tonska čistoća i jasnost u oblikovanju, Iznenađuje njegova ritmička preciznost, dinamičko nijansiranje koje je uvek tesno spojeno sa logičkim odvijanjem muzikalne fraze i gradnje, i nikada ne prelazi granice preteranosti Jesna mu je vokalizacija i dobra artikulacija. Ružđak je jedan od retkih pevača koji radi i jača tehničku osnovu.

Jasno je da mu ta svestrana tehnička uvežbanost i spremnost pruža sve mogućnosti za suvereno svladava– nje poteškoća u interpretaciji u kojoj se može slobodno predati ostvarivanju fraza i celovite gradnje kompozicija u svim njihovim značajnostima, bilo to u klasičnom recitativu ili ariozu, ili u pesmama Šumana u kojima je dao toliko izraza intimnosti, nemira i tragike — pravog šumanovskog raspoloženja — i stvorio jaku unutrašnju napetost, To svedoči o dubokom i neposrednom muzikalnom osećanju izvoOđača koji ne prelazi u neko sentimen= talno razvodnjavanje.

Istu kreativnu snagu i istu napetost zadržao je u drugom delu programa u delima muzičkog realiste Musorgskog. Sve tri pesme »Kralj Saul«, »Svirač« i »Pesma o buvi« otpevao je usredsredivši stvaralačku snagu u muzici lj. bez suvišnih teatralnih pa čak i jevtinih efekata koji idu na štetu muzikalne plastike, To pre svega važi za »Pesmu o buvi« koju smo čuli već u mno-

Izdanje Instituta za nacionalnu istoriju Makedonije

Nedavno su izašla iz štampe prva izdanja Naučnog instituta za nacionalnu istoriju makeđonskog naroda: »Ustanički pokreti u jugozapadnoj Makedoniji« i »Album makedonskih preporoditelja i revolucionara«.

Knjiga »Ustanički pokreti u jugo zapadnoj Makedoniji« po sećanjima resanskog vojvode iz vremena Ilindenskog ustanka 1903, Slavejka Arscva, pretstavlja dragocen doprinos za proučavanje i osvetljavanje bitnih

momenata iz oslobodilačkih borbi makedonskog narođa kraiem prošlog i početkom ovoga veka. Pored bogatog dokumentarnog materijala koji pruža naučnim radnicima na polju nacio-

nalne istorije, knjiga pretstav:ja i zanimljivu lektiru za čitaoca građa i sela. Na njenim stranicama su prikazani raspoloženje, moral i socijalno stanje makedonskog sela pod jarmom turske feudalne vlasti i uloga Unutrašnje makeđonske revolucionarne organizacije — VMRO, kao mobilizatora i rukovodioca ugnjetenih masa u Makedoniji u njihovoj borbi za nacionalnu slobođu i ravnopravnost.

Istovremeno sa ovom knjigom pojavio se i umetnički opremljen »Album

makedonskih preporoditelja i revolucionara«, U njemu se nalaze slike sto poedest lica, sa kratkim biografskim

beleškama, grupisane u fri otseka: preporoditelji, hajduci i revolucionari. U otseku preporoditelja pretstavljeni su likovi 35 istaknutih makedonskih javnih radnika na polju makedonskog nacionalnog breporoda ili učesnika u preporodu susednih balkanskih naroda — srpskog, grčkog i bugarskog.

Naučni institut za nacionalnu isto-

' riju makedonskog naroda izdaće us-

koro opsežnu stuđiju Danča Zografskog »O radničkom pokretu u Makedoniji do Balkanskog rata«. U štampi se nalazi zbirka prevoda turskih dokumenata ,a u pripremi je i prvi broj periođičnog časopias Instituta.

Georgi ABADŽIRBV

Odgovorni arednik; Jovan Popović Beograd, Franouska broj ? — Gtamparli's wBorbas Beograd, Kardeljeva ŠL

gim nmnajrazličitijim interpretacijama slabijeg kvaliteta. Ružđakova interpretacija tih pesama ne izopačava muzikalni izraz koji ostaje prisan, neposređan, jednostavan —a da pri tome ne gubi dramatske značajnosti Musorgskoga, a ni oštrinu ni kolorit.

Ružđak nam je — svojom snažnom kulturom, sistematskim radom, savremenim znanjem i jakom muzikalnošću pružio jedan 0d najjačih doživljaja iz riznice pevačko-solističkih tvorevina, Njegova pevačka kultura podigla je nivo našeg koncertnog pevanja za jedan stupanj više. Njegova nastojanja i rad u toj muzičkoj grani pokazuju put kojim treba da pođe pre svega mlađa generacija pevača, Samo ovim putem (s obzirom na dosadašnja iskustva iz koncertnih sala, opera i konkursa) moći će se pevačka muzička grana, u celini uzeto, podići do većeg nivoa, kako u tehničkom tako i u muzikalnom pogledu,

Na klaviru je izvođača pratio Andreja Preger. U tesnoj povezanosti sa pevačem razvijao je plastično muziciranje u Hendlovim delima, a ostvarivao značajna raspoloženja u ostalim kompozicijama u kojima se izražavalo duboko osećanje. Njegova pratnja odvijala se u smislu datih &tilskih Osobina što je mnogo doprinelo jedinstvenosti u gradnji kompozicija oba izvođača, Ukratko Preger je postigao ove večeri jedan od svojih najbogati-

jih i najlepših uspeha na tom pod-

ručju. Ivan SILIOC

BIBLIOGRAFIJA

Homer: Odiseja. Izdanje »Matice Hrvatske«, Zagreb 1950 god. latinicom, str. 415, cena 152,50 din. /

Gi de Mopasan: Izabrane novele, prva

knjiga. Preveo Marko Vidojković. Izdanje

»Kulture«, Beograd 1950 god. ćirilicom, str. 9394, cena 55 din.

Gi de Mopasan: Izabrane novele, knjiga druga. Preveo Marko Vidojković. Izdanje »Kulture«, Beograd 1950 god. ćirilicom, str. 354, cena 45 din.

Giovanni Germanetto: Uspomene jednog brijača. Preveo Jakša Bužančić, Izdanje Državnog izdavačkog pođuzeća Hrvatske »Zora«, Zagreb 1950 god. latinicom, str, 273, cena 67 din.

———ec--—— — ______

Ceo eŽee

RESTAURIRANA SLIKA „MAJSTORA VIVARINIJA BIĆE USKORO VRAĆENA U VELIMI LOŠINJ — U okviru Akademije znanosti i umetnosti u Zagrebu nalazi se i Restauratorski zavod, koji ima veliki značaj u radu oko restauriranja starih umetničkih slika, kipova i fresaka.

Sada se u Restauratorskom zavođu dovršava restauriranje poznate Vivarinijeve slike »Madona s detetom“, koja je za vreme okupacije bila sklonjena u jednu grobnicu. Stručnjaci su prišli obnavljanju slike i uspeli da je potpuno restauriraju. Posle završenih radova slika će biti vraćena na staro mesto u Velikom Lošinju.

»Madona s detetom« delo je mlefačkog slikara Bartolomea Vivarinija (1432—1430). Slika je izrađena 1475 godine, a u Lošinj prenesena 1808 godine iz Venecije gde je verovatno bila u crkvi Cassa Gruđeca,

U JAJCU SE OTVARA MUZEJ — U Jaje

cu, značajnom istoriskom mestu iz Narodnooslobodilačke borbe, priprema se otvara– nje muzeja. Muzej će biti smešten u zgradi gde je krajem 1943 godine održano II zascdanje Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije. Pored bogate zbirke predmeta i dokumenata O razvoju Narodne revolucije u Bosanskoj Krajini, prikupiće se i obrađivati predmeti iz istorije Jajca i okoline iz najstarijih vremena.

i DRAGICA MARTINIS, PRVAKINJA ZAGRBEBAČKHEH OPERE, ODLAZI NA GOSTOVANJE U S.A.D. — Ovog meseca odlazi na gostovanje u Ameriku prvakinja Zagrebačke opere Dragica Martinis, Za vreme dvomesečnog boravka u gradskoj operi u Njujorku pevaće glavne uloge u sledećim operama: »Turandot«, »Toska«, »Aida« 1 »Don Žuan«. Osim toga prirediće i nekoliko solističkih koncerata u Njujorku i Vašingtonu. Dragica Martinis gostovaće ove godine u Berlinu, Lozani i u »Tedro Reale« u Rimu,

ANSAMBIL NARODNIH IGARA KOSMETA — Ove sezone nastupiće prvi put u Prištini Ansambl narodnih igara Kosova i Metohije. Na programu ansambla su igre Srba sa Kosmeta i dva spleta srpskih i makedonskih igara. Od šiptarskih narodnih igara uvežbavaju se igre iz okoline Rugova, Gnjilana i Đakovice. Ansambl prati orkestar Rađio Prištine.

OVOGODIŠNJI REPERTOAR NARODNOG POZORIŠTA IZ PRIŠTINE — U svojoj trećoj sezoni pozorište iz Prištine đaće deset premijera. Srpska grupa spremiće »Pokondirenu tikvu« od Sterije Popovića, »Raskrsnicu« od M. Đokovića, »Povlačenje«ć od M. Božića, »Majora Bauka« od B. Ćopića i »Gospođu ministarku« od B. Nušića. Od stranih autora prikazivaće se »Tartif« od Molijera i »Devojka bez miraza« od Ostrovskog. Šiptarska grupa đaće mogućnosfi publici đa se upozna sa scenskim ostvarenjima naših i stranih pisaca. Od domaćih autora izvešće »Vatra i pepeo« od M. Pucove i »Narodni poslanik« ođ B. Nušića. Strani piste biće zastupljeni sa komadom »Uobražen, Dr ik« od Molijera i sa tri Čehovljeve đrame „JWwbDilej«, »Medved« i »Prijatelj na drumu«.

PREUREĐENJE NEČUJMA POVODOM PROSLAVE 500-GODIŠNJICE MARKA

MARULIĆA — U vezi s proslavom 500-80dišnjice rođenja jednog od prvih hrvatskih pesnika i pisaca »Ju 'te«, Marka Maruliča, predviđeno je đa se, osim restauracije Papalićeve palate u Splitu, uredi i zakutak u Nečujmu na ostrvu SŠolti gde je Maruljić proveo dve godine (1510—15i2) u pustinjačkom stanu svoga kuma Dujma MBalistrilića kome je i posvetio svoj spev »Juditu«.

RAD SPKCIJE ISTORISKOG INSTITUTA CRNE GORE U ZADRU — Sekcija Tstoriskog instituta Crne Gore, koja od jula 1948 godine rađi u Državnom arhivu u Zadru, đosađ je izdvojila, obradila, prepisala i prevela oko deset hiljada originalnih đokumenata iz istorije Crne Gore. Veći deo tog materijala sadrži podatke o životu i radu Petra Petrovića—-~Njegoša, Petra Prvog Petrovića i knjaza Danila. Jedan deo dokumenata već je naučno obrađen u »Zborniku za proučavanje Petra Drugog Petrovića—~Njegoša«. Do kraja 1951 godine, stogodišnjice Njegoševe smrti, biće prepisani i prevedeni na naš jezik svi dokumenti iz Zađarskog arhiva koji se ođnose na Njegoša. Taj materijal biće prenesen na Cetinje gđe će se čuvafi u Njegoševu muzeju,

\ i

SAVRZNI INSTITUT ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE — U cilju unapređenja rađa na zaštiti spomenika kulture u FNRJ osnovan je pri Savetu za nauku i kulturu Vlađe PNRJ Savezni institut za zaštitu spomenika kulture. Zađatak ovog Instituta jeste da maučno obrađuje pitania koja se odnose na zaštitu spomenika kulture, da usklađuje rađ republičkih zavođa za zaštitu spomenika i đa im pomaže, da vrše naučna istraživanja, iskopavanja, &on zervatorske rađove itđ .

KNJIŽEVNE VRČERI POVODOM AKCIJE ZA SMIDANJE ZARA — Inicijativu radnika Željezničke rađionice u Sarajevu za đonošenje zakona o zabrani nošenja zBra i feredže prihvatili su i ostali ftrudbenici širom naše zemlje. Učesnici konferencija, sastanaka i Wećčla traže donošenie zakona, a mnoge muslimanke već na sastancima skidaju zar. ii

TI književnici Bosne i Hercegovine pri družili su se ovoj akciji. Poređ većeg broja mapisa i članaka o potrebi đonošenja Zzakona, objavljenih u raznim dnevnim i nedđeljnim listovima. književnici Bosne i Hercegovine na književnim večerima, organizovanim od strane Udruženja književnilša, čitalu svoje prozne rađove i poeziju sa tematikom iz muslimanskog žvota iz Drošlosti 1 1z savremenog Života.

Na književnim večerima „održanim na Vrafniku, Bjelavama, Kobiljoji Glavi, Širokači, Hriđu, Velešćima 1 u radničkom naselju u Novom Sarajevu čitali su svoje ra– dove: Šukrija Pandžo, Rizo Ramić, Esad Velić, Čamil Sijarić, Mak Dizdar, Izet Sarajlić i Vera Delibašić.

POKRETNA IZLOŽBA LIKOVNIH RA-

DOVA — Prva pokrefna izložba radova likovne umetnosti, organizovana od strane Udruženja likovnih umetnika i Saveza kulturmo prosvetnih društava Bosne i HerceSg0vine, posle Banjaluke, otvorena je ovih dana u Tuzli. Posle Tuzle izložba će biti prenesena u Zenicu, a zatim u Mostar.

Na izložbi učestvuju 18 slikara sa 40 rađova ulja, aWcvarela i cr}eža i dva vajara sa dva kiparska rađa.

ISPRAVKA ·

U prošlom broju mašeg lista potkrale su se dve greške, Na prvoj stranici ispod crteža treba da stoji: crteži Zuka Džumhura a ne Branka Movačevića u vesti o Narođnom zajmu treba da stoji »Makedđonija 138 Rhiljađa« umesto »G61l1 hiljada«.

Redakcioni odbor

Fran Albreht, Jovan Boškovski, Joža Horvat, Dušan Kostić, Tanasije Mlađenović, Jovan Popović, Mehmed Selimović i Risto Tošović,

PRETPLATA ZA KNJIŽEVNE NOVINE

Za našu zemlju na 3 meseca 50 dinara, na

6 meseci 95 dinara i na godinu đana 19 dinara

Za inostranstvo: na 3 meseca 65 dinara, na 6 meseci 130 dinara i na godinu dana 260 dinara

Rukopisi se ne vraćaju

Broj čekovnog računa 101-903305 Poštanski fah 617

WMiub4 iv