Književne novine

PA Pa TE

Jovan Veselinov

DPRV SV

IRNI razvitak naše revolucije traje jednu deceni-

ju. To nije malo godina za generaciju koja danas

stvara, ali je to vrlo kratko istorisko razdoblje ce-

neći dela koja se stvaraju i sve ono što će proizaći iz uloženih napora današnjih generacija.

Revolucionarne promene na-– stale u našoj zemlji najočitiji su istoriski primeri snage jedne revolucije, njenog stvaralaštva. Koliko bi trebalo prostora da se nabroje pojedinosti velikih promena nastalih u oblasti razvitka materijalnih snaga i svesti naših ljudi? Naš demokratski, socijalistički razvitak, nove forme dru štvenog upravljanja u svim oblastima našeg živofa, dostigli su najvišu tačku ne samo u našim okvirima, nego i u svetskih razmerama. Ogromni uspesi u izgradnji industrije izmenili su odnose snaga u ma-– terijalnoj proizvodnji u korist socijalizma. Naš novi društveni poredak već danas ima svoju solidnu materijalnu osnovu. Kulturni život je u neprekidnom porastu, on buja i po obimu i po kvalitetu, a njegovi 'talasi zapiljuskuju čitavu našu stvarnost, sve naše ljude.

Napredni ljudi u svetu cene i poštuju novu Jugoslaviju, vole njenog čoveka. Ko danas ne zna da je Jugoslavija miroljubiva zemlja, da ona daje veliki doprinos borbi naprednih snaga u svetu za mir, slobođu i jednakost svih naroda, za mirnu Moegzistenciju kao

4. 3

U OVOM BROJU

»Književne novine« donose, pored ostalog, članke i književne priloge:

Jovama Veselinova, Koste Angeli-Rađovanija, „Juraja Najharta, Isidore Sekulić, Ota „Bihalji-Merina, „Predraga Milojevića, Tanasija Mladđenovića, Oskana Daviča, „Josipa Tfrlundžića, ~

Ribnikar, Radđomimra Konstantinovića, Veljka Ribana, Dragoljuba Pavlovića, Branka Belana, Miodraga Cekića, Svetozara Brkića Vladimira Petrića, Stamislava Vinavera, Ljubiše PopoVića, Ljubomira Radičevića, Alelcsandra Petrovića, Ro-

berta Openhajmera.

~ 7

OMAJ| ETLO

NAS MAJ

novo je trajanje

Ovoj međi uvek smo se vraćali, borbeni i kao sečivo opasnosti hladni. i

Ako ima krvavog cvetanja, poznajemo i krvoliptanja jeseni. Sve treba znati ili pogoditi. Cvetamo, cvetaj, mesec je pupoljak. .

Nogu pred nogu, tako se ide u susret cevima smrti. Kroz tesnac ljudskoga daha. Sproleća i more nabubri.

Ipak. :

Začuđenost nek je samo ljudska.

Sveže detinje oko mudrog čovečanstva na pragu života.

Oko zagledano u ornament nuklearnih eksplozija.

Udarimo njihov damar pod naše korake. ~

Poznajemo puteve ukroćenih izotopa i vrele izVoOre uzburkanih jezgra i ljudskom rukom izazvane sudare njihovih galaksija.

Novi su ritmovi u naših ključanja.

Talas raste, njiva je seme a seme njiva. O

Putevi naši: okomito, krugom, po paraboli koja širom otvara svoja naručja.

Oslobođeni rad i hrabrost oslobođena, srčani humanizam podupire i mišić i mozak.

Naš maj — novo je trajanje.

Jara Ribnibar |

SK STI

najvažniji preduslov za očuvanje mira i pravilnog rešavanja međunarodnih sporova? Setimo se šta su sve naši radni ljudi morali da učine da bi stvorili ono što danms imaju, da bi postigli današnji ugled Jugoslavije u svetu, kakve su se snage suprotstavljale ovakvom našem razvitku.

kakve su bile teškoće koje su se morale savladati i žrtve koje su se morale podnositi. Mislimo ma to šta je dala ta džinovska snaga jugoslovenskim narodima, našoj radničkoj kla si, da sve te prepreke savladaju i iz svih borbi izađu kao pobednici,

I ranija i novija istorija go vore nam da jedan narod, pod određenim uslovima, može da bude nemoćan i sputan, da zna samo ugnjetavanje i ropstvo ili da u svome razvitku tapka u mestu, stagnira. Koliko je puta po deset godina prohujalo u prošlosti a da se u životu naših naroda jedva šta osetilo. Isto tako, pod određenim uslovima, narod može da pokaže i svu svoju vitalnost, snagu, hrabrost i stvaralaštvo, da veruje u sebe i u svet, da svom snagom ljudskog duha i materijalnog sveta ide napred.

Velikih revolucionarnih dela nije bilo niti će ih biti bez revolucionarnih pokreta, I istorija ima svoje kormilare. Mi ne bismo bili ono što jesmo bez druga Tita i demokratskog revolucionarnog pokreta kome on stoji na čelu. Džinovska snaga druga Tita učiniće i našu zemlju džinovskom, socijalističkom. sa razvijenim proizvodnim snagama, čime će se obezbediti bolji život radnih ljudi. Naša zemlja će ubuduće sve više zračiti u čitavom svetu,

Ove godine naši radni ljudi deseti put su proslavili svoj veliki praznik Prvi maj u slobodi i stvaralačkom radu. Toga dana oni su s radošću govorili o svojim pobedama i naporima koji su učinjen da se do tih pobeda dođe. Šaljući svoje „prvomajske pozdrave svim naprednim ljudima i pokretima u svetu, naši jugoslovenski narodi naglasili su svoju odlučnost da se bore za ravnopravne odnose među narodima i državama, za mirnu koegzistenciju, za aktivnu borbu protiv potpaljivača novog rata i svih mogućih zavera protiv slobode i napretka. Prvi moj nekada praznik ugušivan u krvi, pod jurišom policijske konjice, i ovde i u svetu uopšte (ove godine, u Francuskoj, ponovo je prolivena krv radnika), danas je kod nas praznik velike mladosti. Proleće moja u socijalizmu, to je radost života koji je našao svoj smisao. Razdragana deca u beskrajnoj povorci, moašući rukama i cvećem, deca u cveću pozdriavljaju život i svog najvećeg prijatelja. (Snimak G. Kuđerskog)

Proleferi svih zemalja ujedinile se!

Prvi moj, prazni radnog naroda, proslaplijen je i ope godine mw celoj našoj zemlji u-· znafna friumfa socijalizma i poeliPif radni pobeda

Opo majsfo slavlje dobija za nas sva&e 'godine f simbolično značenje, jor je maj mesec Rada je roden čopo# Moji je oslobodio naš dnuff i dozpao nu naš žipor fepotu ljudsšog pregalašitva,

TITO

Ime naše smelosti i naša oruka budućnosti

Tito u svom rodnom mestiu Kumrovcu

i:

NL

Oto Pihalji- Merin

PONORI | OSTOVI

ROŽDRLJIVE mitske vode povukle su se u svoja korita. Vulkani pravremena su umukli. Mutacije zemljinih doba su savladane. Nove bujice više ne izviru iz božjih ruku. Radioaktivne oblake nad našim svetom proizveli su smrtnici — učenjaci. Hoće li genijalna otkrića atomskog doba ukinuti glad, bedu i bolest, ili samo proširiti njihovu vlast do bezmernosti?

Kada se zamara supstanca misli, zatva-– ra se i kapija savesti. Nauka postaje utopija, a nova vizija lakovernost.

„Zemljotres koji su izazvali relativitet i kvanti može da označava smak sveta“, kaže de Brolji. UOzaludan frud je ukrcavanje u Nojevu lađu. Obesmišljen desant na brdo Ararat. Da li da potop 'z nuklearne retorte pretpostavimo potopu staroga zaveta? Sunovrat uz kubističko svečano raspoloženje; balet himera Henri Mura i zvuk Pikasove magiske violine. Zar da naša zemlja ostaje samo legenda, samo mit o nedovoljnom htenju. I kakva, najzad, razlika, duboko u brazdama zatrovane zemlje, između ostataka rođa ljudskog i ostataka roda filoksere? „Zovem se Niko“, rekao je Odisej, veliki putnik, Polifemu, — tragičan sinonim za čovekovo ime...

Lice istine je prekriveno, reči zamaskirane. Ogromni inkubatori propagandističkih slogana deluju opojno: Slobodni svet — Zapadna kultura — Hrišćanski okcident — ili pak Odbrana svetskog mira. I s jedne i 5 druge strane integracija sile, blokovi nasilja. II.

Samootuđenjem čoveka naziva Marks posledice tehničko-civilizatorskog. razvitka kapitalizma. U etapi totalnog pretvaranja čovekovog bića u aparat pomoću elektronskog mozga, radio-emisija i televizije, po-

(Nastavak na 5 strani)

Starica nu orninmi šapće drugu Titu svoju Doruku tiho i sa poverenjem

Cena ovom dvobroju 40 din.

aka ON

— -—— "—

ai pak

„Ofiružen si čitavom jednom jalangom mladift, smeliff i nadarenif ljudi, tvojift drugova, saradnia i prijatelja Roji Te poštaju ; cijeno, jer su Te gledali na majtežem ispitu, u sitnacijama Bada se gube glave, priznajući Ti jednoglasno Tvoju superiornost dua morala. Našao si se na čelu maroda nu tragičnom fiistorisRom fronariu Đrođofloma i uspeo sč da isplipaš iz fiatastcofe, Roja se, s pravom #rvičinjala onačnom i merinormor, Pobjedivši naše ufeto srednjovjefopije, razvio si danas Dar«= jaft mnopift bitata š tafo spriječio da se socijalističiša zamisao o osloĐbodenju proletarijata ne udavi u medunarodnim omjerima, u: plastitoj firpi“ M. Krleža

U Gračanici, pred starim rukopisima

Slobodni časovi...