Književne novine

KNJIŽEVNE NOVINE

LIST ZA KNJIŽEVNOST UMETNOST | DRUŠTVENA PITANJA

. Kritičari biraju

. knjigu godine

Slično kao i ranijih godina, »Književne

novine« u ovom, poslednjem broju u 1966. godini, objavljuju tekstove kritičara o najboljim, najznačajnijim i najzanimljivijim knjigama koje su se pojavile tokom proteklih dvanaest meseci, Pored kritičara čije tekstove objavljujemo t ovom broju pozivi da učesivuju u našoj novogodišnjoi anketi bili su upućeni'i Slavku Leovcu, Milošu I. Bandiću, Aleksandru Spasovu, Draganu M. Jeremiću, Pređragu Palavestri, Petru Džadžiću, Tomislavu Ladđanu, Zvonimjru Golobu ši Tvanu Slamnigu. ot i

„ZA IMIE BOŽJE, | FRED!“ :

KORISTEĆI SE SLOBODOM koja mi je bila data i prošle godine na ovom mjestu, govoriti Ću: kritički o situaciji iz koje nastaju knjige, a'ne o: samim iknjigama, jer »habent sua fata libellie i ne želim se ovdje poigrati njihovom sudbinom. Živu i istinsku povijest naše suvremene književnosti ne mogu iscrpsti pregledi, panorame i školski priručnici, koje pišu profesori, pa čak ni aktuelne kritike ovih rijetkih kritičara, koji joj nisu izgubili trag 1 prate ie u stopu. Potreban je pisac da je prikaže, da naslika te gomile taštih, naduvenih, neurotičnih

ili iskreno uznemirenih ljudi, koji diskutiraju, govaraju, predlažu, pitaju, odgovaraju, Pri- ·

mjećuju, .daju sugestije, repliciraju,. sl se i bilo da imaju što reći ili ne, bez, prestanka govore, govore, govore... Vrijeme. vatrenih disku-

sija i mlakih djela, Razgovara se u hodnicima .

redakcija izdavačkih poduzeća, wu hodnicima klubova, u hodnicima rađid-stanica i felevizijskih studije, u hodnicima; novinskih redakcija, u hodnicima instituta, sveučilišta i SOdeiiNa Tako je u hodnicima, a u sobama, dvoranama,

redakcijama, salonima, tajništvima, govori se”

sasvim drukčije. U hodnicima se sugovornika vuče za rukav, bestidno ga se moli, psiče mu se u uho otvorena zavist, srdžba i mržnja, a

kad se uđe·u dvoranu i počne veličanstvemi .

magiiski ritus Sastanka, onda se hini briga, za ono'za što nam se svima živo fućka, nastoji. se Pronaći zajednički jezik s ljudima, koje ne možemo žive smisliti, slažemo se s mjihovim pr mjedbama koje pas s maslom ne bi pojeo. lažno je nešto govoriti. Samo zaboga ne šutjeti, ne izgledati nezainteresiram. ij Prije više godina preveo sam novelu jednog od onih osrednje dobrih američkih pisaca, čije ime ne možemo upamtiti. Jedino čega se sje dam jest poneka scena poput ove: coctail-party je u punom jeku. Svi se kucaju čašama i bučno razgovaraju. U jednom kutu žena govori mužu: »Fred, za ime božje, govori nešto, raz Sovaraj s nekim o nečem, jer nas inače više nikada neće pozvatile U redakcijskim kolegi· Jima, upravnim odborima, komisijama, žirijima, delegacijama, predstavničkim tijelima, mo• gu sjedeti samo oni, koji ne mogu doći u opa: snost da nemaju više što da kažu. Ne prestati voriti, ne zamisliti se, ne dopustiti šutljivoj ontemplaciji da nas sama dovede do spasoTosnog rješenja, nego neprestano iznositi nove prijedloge, replicirati na već izložene, opžrati

Se, slagati se — nije važno s čim ili zašto, jel

Je važno jedino me prestati govoriti, govoriti toplim, uzdrhtalim baritonom ili sonormim

temorom, nastojeći što bolje nadjeti šuplje fra-

7e toplom, ustreptalom masom govora... Vri· {ete »manijokalniH brbljavaca«, rekao bi Kv leža.. i što manje imamo pojma o onome, O

mu govorimo, to više moramo svom glasu davati onaj uzbudljivi, simpatični ton krepči ne, zdravlja, životnog elana kakav mora postojati u zdravog, socijalistički prosperitetnog graGđanina. Samo ne prestajati uzbibavati zrak, pa bilo to baritonima, basovima, tenorima ili o nim piskavim, promuklim glasovima, kakvi se u spomenutim tijelima također mogu naći, lako u osjetljivoj manjini. Jer, ako ne budeš govorio, Fred, izigrat će te, ispast ćeš iz upravnog odhora, iz redakcije, iz komisije, iz žirija, Da više nećeš na laki način moći zaraditi moVac, uređujući knjige, listove, časopise o koji ma nemaš pojma ili dobivati s*ipendije za Zemlje o čijem jeziku i kulturi također pojma nemaš. Što ti vrijedi da sad, kad si prestao

Sovoriti (i ono malo) i gubiti vrijeme na .5a5S-. .

tancima, imaš vremena pisati knjigu, kad će gi na njoj zaraditi više nego fi, a.kad izađedočekat će je šutnja onih, koji znaju, govoriti samo o onima koji govore a ne o onima koji te. Za ime božie, Fred, preni se dok još nije Sno i počni govoriti o bilo čemu, o krizi knjige, o financiranju kulture, o preraspodjeli Sredstava, o fondovima, o izdavačkoj dijelatMosti, nije važno što ne znaš ništa o tome, ni rugi ne znaju pa govore, ponavljaj, ponavlja ža njima, nije važno što te ne interesira, ni nji ne inferešira, crkavaju od dosade, povraća im Se-na sve fe pojmove, ali ipak govore, govore 4 ti, Fred? Zar fe nije sram što nisi izdržao?

Dalibor Cvitan

Nastavak na 8. strani

Koja godina, koja zvezda

Nad strašnim svetom ovde. Pod toplom zemljom tamo.

Koji sjaj, koja ruka Odozdo, moja ženo.

Odozgo samo glava pada. | Koja majka, koja suza, | Koji očaj, koja ljubav, .

U podneblju vatra živa.

' Drugovi, legli pre mene u grob.

Sutra ćemo se sresti.

- Dragan

. Kolundžija

LAZAR VOZAREVIĆ:

CRTEŽ

Godina XVIII Nova serija Broj 291 BEOGRAD, 24. DECEMBAR 1966. List izlazi svake druge subote

Cena primerku 50 para (50 dinara)

5

| i S) . \-- | RA ————— /EN ~ ci POI III 8 7

Osuda Saveza bugarskih pisaca

KOORDINACIONI ODBOR. Saveza književnika Jugoslavije na svojoj sednici od 19. decembra 1966. godine raspravljao je o diskriminatorskom postupku Saveza bugarskih pisaca prema delegaciji Društva na pisateliie na Makedonija povodom odbijanja da potpiše dogovor o saradnji ı na makedonskom jeziku, i tim povodom uputio Savezu bugarskih pisaca pismo u kome osuđuje takav stav i ukazuje na nemogućnost dalje „saradnje dok se ovakav stav Šaveza bugarskih pisaca ne promeni.

Koordinacioni odbor je takođe razmatrao i usvojio predlog Drušštva na pisatelite na Makedonija da se u radu Saveza ubuduće u pu noj meri osigura primena ustav-

nih načela o ravnopravnosti jezika

svih narođa Jugoslavije, pa da se, prema tome, i svi sporazumi ili ugovori sa odgovarajućim organizacijama u inostranstvu sklapaju u podjednakoj meri na jezicima svih naroda Jugoslavije.

Saopćenje . Koordinacionog odbora Saveza književnika Jugoslavije

NA SASTANKU održanom u Sara-

rajevu 19. decembra 1966. godine Koordinacioni odbor Saveza knji-

'Žževnika Jugoslavije prihvatio Je

prijedlog nekih članova da se republičkim društvima i udruženjima i pokrajinskim sekcijama pisa-

RA OOKNA

ca, kao i svim ostalim „žzaintereresovanim faktorima, preporuči or

ganiziranje jednog simpozijuma if

lavne diskusije o problemu književnosti narodnosti u Jugoslaviji i njihovom stvarnom ravnopravnom SG OOI u sklopu kulturne sfeve socijalističke Jugoslavije. Koordinacioni odbor ujedno ističe da je svojom neđavnom izjavom u DOVOdu antologije jugoslavenske poezije u Ida talijanskog izdavača Uga Guanda želio prije svega da upozori ma „Sa pomenuto pitanje, koje u proteklih dvadesetak godina u praksi nije bilo uvijek tretirano na zadovoljavajući način. Koordinacioni odbor je smatrao da je novoizašla antologija samo povod da sc u raščišćavanju „principijelnog, odnosa uistinu krene dalje od normativnih i deklarativnih dokumena ta, već otprije afirmiranih i prihva ćenih u našem društvu.

lako Koordinacioni odbor pri tom nije imao namjeru da se upušta u bilo kakve. druge, napose ne u estetske ocjene. ove antologije, došlo je naknadno. do nekih polemičkih istupa pojedinaca za koje se Koordinacioni odbor ne smatra odgovornim. Na. temelju ovog iskustva pokazalo se da je do mneželjenih pojava i nesporazuma moglo doći i zaio što u početnoj fazi konstituiranja i djelovanja na novim organizacionim principima (koji su se inače u punoj mjeri pokazali korisnim), nije sastavljen. precizni poslovnik o radu · Koorđinacionog odbora. Zbog toga je sada izabrana komisija sa zadatkom da pripremi nacrt poslovnika, da bi se u budućnosti moglo efikasnije raditi na

»Racinovi susreti«

POVODOM 25GODIŠNJICE RE- ·kedonske M.erature ı literarnog KOoće ROLLOUDUNRNA EO ao jezika, „obuhvatile niz aktuelnih reroenu od 9. ain eleSU U · pitanja kao što su: revolucija i Grani Su treći „iyidinovi Sagrktie, ražena u stvaralaštvu makedonskih Žž O-DOHLŠkih TodBei Pb: TuŠtVĆ likovnih umetnika, revolucija u ovaj trađicionalni susret otvorio _ ::: je književnik dr Aleksandar Spa- See i MOkedokili Xdo'odtar' ri sov, koji je govorio o značaju dela +olucionarnih težnji, odraz narodne ŠOK i POSSBiAa Duka ler tidje revolucije u makedonskoj narodnoj e :: pras Hi KOR SO O BBaNA dnije poeziji, slobodarska SISE ŠIPEO, ~ večar 1, „le skc poezije, roman za decu s tćSRM koja je, pod upravom diri ·matikom NOB-a, poetika socijalne OOGPNIJAKUO BBLON i WDOMĆO/E ŠOOO TteCature; revolucija kao kriterij : 24 TATOO istine, i drugo. | II Pada i Prdbyanae daniDj 1 Veoma srdačdn susret učesnika o + f. .. : · OSE pepa "NRTO POBGVOKOp: na majkom Koče Racina, kojoj su | okviru »Racinovih susreta ·rum« iz Novog Sada i »Kultura« i aj aiaja E iz Skoplja predali najnovija izda. mskom OTI, OTO TD 63 nja pesnika-revolucionara, kao i PoBnifestocija koje grafiku ma temu njegove zbirkc · su privukle pažnju mnogobrojnih »Bela praskozorja«. B. KK posetilaca, učesnika i gostiju. Tako Je u sali Narodnog muzeja u T, Velesu Or GRr 3 OLOVO Sa Mala pljeva i W »Likovna dela m onskih likov- || nih umetnika s motivima NOB-a Ma veliki vjetar i revolucije a u organizaciji Kul- ; turno-prosvetne zajednice SRM ot U POSLEDNJE VREME. sve se čevorena je izložba makedonske knji- šćc govori o nacionalnim aodnosige. Posebnu pažnju publike pri- ma, o jeziku, o mentalitetu, o povuklo je literarno veče u kome su BI pored odabranih pesama Koče Ra. pravo o svemu onom što jasnije cina, Koleta Nedelkovskog i dru- precizira nacionalno biće. Tome u pih, makeđonski savremeni pesnici Čitali svoje, ISHBOVO Oe 0 su Sa ridružili i pesnici Matej Bor, Tan enović, Mladen Oljača Piletić, koji su vrlo srdačno pozdravljeni od mnogobrojnih ljubitelja literature.

sadržajniji i in

usklađčivanju različitih mišljenja i U okviru ovih susreta održan je prođubljivanju svestrane suradnje i simpozijum na temu: »Revolumeđu republičkim organizacijama · cija i umetnost«. Preko trideset

kulturnih radnika uzelo je učešća u ovom simpozijumu svojim temama, koje su pored rasvetljavanja poetskog lika Koče Racina i uticaja njegove poezije na razvoj ma-

decembra ~ literatura, narodna revolucija jz-

radnika · „s{varalaštvu pisaca-pripadnika tur-

zemlje“ „Racinovih susreta« održan je i sa

predstavnici izdavačkih kuća »Fo-

stojanju nacionalnih Kultura, za-

principu ne bi imalo šta da se pri-

meti, da se, tu i tamo, ne pojavlju-

ju ı takva »shvaćanja« koja, tobo-

že u ime kulture i nacionalnog bi-

ća, čak u ime. pravilnijih međuna-

cionalnih odnosa, dramatično postaNastavak na 2, strani