Narodna milicija

=IZ NAUKE

GENERAL-MAJOR MAKS BAĆCE:

Stagadišjica „Hiawifesta kamuwističke battije“

Pre sto godina, u februaru 1848 godine, veliki učitelji proletarijata Marks i Engels izdali su »Manifest komunističke partije«.

Taj manifest bio je izraz potreba čitavog društva, a naročito proletarijata. On je proletarijatu razjasnio pro-

Karl Marks

šlost, analizirao savremenost i pokazao put borbe i budućnosti. »Та mala knjižica — rekao je Lenjin — vrijedi koliko čitavi tomovi: njenim duhom živi i kreće se i sad sav organizovani i borbeni proletarijat civilizovanog svijeta«.

Manifest je »pjesma nad pjesmama marksizma« kaže Staljin.

Ideje »Manifesta komunističke partije« Marksa 1 Епgelsa postale su pre sto godina program borbe medjunarodnog proletarijata, s njima su Marks i Engels udarili temelje ekonomske, političke i idejne borbe radničke klase, sa osnovnim idejama »Manifesta«, razvivši ih u širinu i dubinu, Lenjin i Staljin su pobjedonosno završili socijalističku revoluciju na jednoj šestini zemlje, pod zastavom osnovnih ideja »Komunističkog manifesta« ostva– rena je i Nova Jugoslavija, pod istom zastavom medjunarodni proletarijat i svi slobodoljubivi narodi vode i danas boru za slobodu, mir, sreću i napredak u čitavom svijetu.

Jedna od glavnih strana »Manilfesta« i čitavog rada Marksa i Engelsa uopće, jeste da su oni stvorili nauku o

Š

društvu. I prije Marksa i Engelsa govorilo se i pisalo o društvu, ali prave nauke nije bilo. U »Manifestu« su Marks i Engels otkrili osnovne zakone koji vladaju društvom, i to u prvom redu savremenim, buržoaskim дгиštvom. Oni su potpuno jasno ukazali iz kakvih se djelova društvo sastoji, kakve su suprotnosti koje unutar društva vladaju, i koji faktori uzrokuju da se društvo kreće naprijed i razvija. ·

To otkriće bilo je od sudbonosnog značaja za čitav svijet, a naročito za proletarijat. Marks i Engels su naučno dokazali da buržoaski poredak, radi svojih vlastitih unutarnjih suprotnosti, ne može dalje da traje, on mora da se uništi i zamjeni drugim, boljim, socijalističkim poretkom. Oni su ujedno dokazali da to može učiniti samo proletarijat. Oni su otvorili proletarijatu oči i ukazali mu da je samo on pozvan i sposoban da sruši buržoaski način proizvodnje i buržoasku vlast, i da sam organizuje novi socijalistički način proizvodnje i socijalističku vlast. Marks i Engels su dali radničkoj klasi svijest o njenoj historijskoj ulozi.

I prije Marksa i Engelsa bilo je ljudi koji su kritikovali postojeći poredak, čak se u svim društvima i u svim vremenima može naći umova koji su sanjarili o jednom pravednijem i boljem poretku. Sa te strane gledajući, može se reći da su Marks i Engels ispunili težnje svih najboljih umova prošlosti i da su ukazali put kako se to zaista može ostvariti, Ali izmedju svih njih i Marksa i Engelsa postoji ogromna i bitna razlika. Marks i Engels su pretvorili socijalizam iz utopije u nauku. Oni nisu poput utopista predlagali društvu programe i davali planove za razvitak svjetske historije, oni su društvo i njegovu. historiju toliko samo izučili da su uspjeli sa punom točnošću otkriti zakone njegovog razvitka, poreći sve glavne položaje i suprotnosti u kojima će se buržoasko društvo naći i odrediti proletarijatu konkretne i jasne zadatke, čijim će izvršenjem proletarijat završiti svu dosadašnju historiju, historiju klasnih borbi i započeti novu ljudsku historiju, formirati novo besklasno društvo. Oni su stvorili naučni komunizam. Upravo je sto godina od kada su Marks i Engels u svom »Manifestu« prorekli takav razvitak. Nikakva predvidjanja ljudi u prošlosti nisu se izpunjavala sa takvom sigurnošću i točnošću.

No Marks i Engels nisu u svom »Manifestu« dali samo osnove društvene nauke, oni su u njemu analizirali sve glavne pojave u društvu, oni su u njemu definisali pravi smisao društvene ideologije uopće države, prava, morala, proizvodnje, trgovine, klasa i partija. Po prvi put ljudi su mogli da na naučni, materijalistički način posmatraju društvo i njegovu historiju. Historijski materijalizam postao je moćno oružje u rukama proletarijata, on mu je pomogao da upozna sve glavne zakone društvenog života, da se po tim zakonima snalazi i u najtežim pitanjima i da na taj način osigura pobjedu. Upravo su smiješno slaba oružja buržoazije u idejnoj borbi sa proletarijatom. Proletarijat je u komunističkom »Manifestu« i u daljim radovima Marksa, Engelsa, Lenjina i Staljina dobio novo, svestrano i nepobjedivo oružje — historijski i dijalektički materijalizam.

' Govoreći o »Manifestu«, Lenjin je rekao: »U ovom djelu ocrtan je s genijalnom, jasnošću i bistrinom nov pogled na svijet, dosljedni materijalizam koji obuhvata i oblast društvenog života, dijalektika kao najsvjesnije i najdublje učenje o razvitku, teorija klasne borbe i svjetsko-