Narodno blagostanje — dodatak

laže za ројефте 590је komparimane, ne vođeći suviše pc"дано računa ·o likviditefu, koji je inače maksimalan kod pasivnih i tekućih računa — kad oni preistavljaju kredite dobivene od banaka. Skoro 50 miliona dinara depozita po tekućim računima pretistavljiaju vrlo korisnu sumu kad nisu kratkoročni. A io će biti ovde slučaj. Teško da je Prometna banka uzela kredita čak i kod koje banke na strani, a da u zemlji to nije uradila može se unapred znati. Taj će iznos pre biti obrtni kapital afiliranih poduzeća. Afilijacije. Prometne banke su vrlo likvidne. Tu će biti verovatno i poiraživanja osiguravajućeg društva. „Srbije”, Beočinske Tabrike cementa i t. d. A iz toga mogu već čitaoci da vide prirodu tih depozita,

14.027

Aktiva: 1927. 1928. 1929. 1930. u hiljadama dinara Gotovina: u blagajni — 1.404 71.20) 1.809 · kod Narodne banke = 2.032 1.334 728 u stranoj moneti = 57 161 178 Ukupno 2.262 3.494 2.697 2.716 Državni bonovi — = 11.442 21.481 Zajmovi: po menicama 22.151 15.417 11.590 10.285 po zalogama 849 862 457 512 po tek. računima 34.719 33.122 16.005 20.060 Ukupno 58.379 49.402 28.053 30.858 Вапапа ргедитеса: strugare 17.573 16.227 19.129 22.263 Бгодаг о 3.362 5.853 4.578 5.510 fabrika u Kruševću — 12.960 20.846. 11.725 Zbir 20.935 35.040 44.855 39.491 Nepokretnosti 7.019 7.019 7.082 9.837 Hartije od vrednosti 18.886 6.741 7.366 11.727 Vrednost rez. fonda — 16.291 20.429 21.112 Kaucije = 557 592 612. Ostave — 130.802 108.381 108.871 Dužn. za garancije — 26.739 27.661 27.556 Men. prijemi u ostavi — 100 100 – Zbir aktive 107.419 „118.198 121.931 137.234 Pasiva: Glavnica 10.000 20.000 20.000 20.000 Fondovi: stalni rezervni 2.500 3.987 5.000 5.000 osobeni rezervni 10.976 9.244 9.779 11.578 specijalni rez. fond 10.834 2.709 2.709 2.709 Ukupno 24.310 15.941 17.626 19.287 Razl. na kursu hart. od vr. — 3.385 4.626 6.123 Obaveze bančine: ulozi na štediju 18.877 21.075 22.844 26.905 tekući računi 39.400 48.589 47.455 48.482 reesk. kod Nar. banke 10.376 4.106 4.611 10.230 Ukupno 68.653 13111 74.911 85.618 Privremeni računi 1.696 1.387 1.993 3.382 Račun gubitka i dobitka. Rashodi: "Troškovi 2.489 2.658 2.420 2.976 Kamate 4.215 4.393 4.974 5.271 Otpisi :B40 840 3.390 3.017 Dobit 3.763 3.766 3.242 3.192 Prihodi: Od nepokretnosti 2,893 2.591 2.581 2.695 Od hart. od vredn. — 1.127 1.266 1.434 Od kamata 5.534 4.193 5.974 5.095 Od prov. i preduz. 2.580 3,145 4.232 4.329 . Naplać. otpišana potraž. = — = 114 Zbir prihoda 11,008 11.659 14.568

115

Dok tekući računi stacioniraju, ulošci na štednju pokazuju neprekidan porast za poslednje četiri godine. U 1930. godini skočili su za preko 4 miliona dinara, a to je za preko 18%. I to će biti kapital privatnog porekla. Vrlo je verovatno: da se tu nalaze ušteđevine intimnih poslovnih prijatelja i članova porodica organa bančinih. A to znači da je najveći deo depozita dugoročan. Iz tih razloga Prometna banka može da raspoređuje svoja sretstva u pojedine plasmane, koji ne moraju biti likvidni po. pravilima strogo bankarskog likviditeta. Uostalom dok je pasiva gotovo nelikvidna — a za banku se ništa prijatnije ne da zamisliti — dofle banka ima u aktivi nekoliko pozicija koje st prvoklasnog likviditeta. Reda radi moramo pomenuti da banka

| nije iscrpla ceo svoj reeskont kod Narodne banke i da tu ima

jednu rezervu od najmanje 8% celokupne aktive. Međutim ona” ima u svom portfelju 33 miliona hartija od vrednosti, od čega preko 21 milion dinara državnih obligacija i akcija Narodne banke, a skoro 12 miliona su privatnih efekata prvoklasnog boniteta, pa usled toga i prvoklasnog likviditeta. Ako se tome dodadu i državni bonovi u iznosu 21,5 milion dinara, onda izlazi да banka ima okruglo 55 miliona dinara u hartijama od угедnosti, a to je preko 42% celokupnog bančinog obrtnog kapitala. Ako se tome doda još i gotovina u blagajni i na žiro-računti, onda izlazi da je visoko likvidna aktiva bančina skoro 45%. ukupnog obrtnog kapitala.

Na suprot tome stoje imobilni plasmani u ukupnom iznosu 401/, miliona dinara i to: 22,2 strugara, 5,5 brodđarsivo, 11.7 fabrika u Kruševcu i 9,8 nepokretnosti u Beogradu. Kao što vidimo imobilni plasmani su mnogo manji od visoko likvidnih. Između fa dva kompartimana nalaze se čisto bankarski plasmani u ukupnom iznosu od 30,8 miliona dinara, od čega 10,2 eskont i 20 miliona tekući računi.

Tako je Prometna banka po svojoj strukturi jedna od najvećih poslovnih banaka u Jugoslaviji, zbog toga smo podvrgli naročitoj analizi njezin likviditet.

Pri upoređenju stanja bančinih poduzeća sa ranijim godinama konstatujemo da su angažmani u strugari i brodarstvu povećani, a u fabrici u Kruševcu smanjeni. Kod strugare povećanje iznosi preko 3 miliona dinara, u brodarstvu nešto preko 600.000 dinara, a u fabrici u Kruševcu smanjenje iznosi punih 9 miliona dinara ili preko 45%.

Kad posmatramo stavke u aktivi bančinoj koje se odnose na njena preduzeća, onda freba imati u vidu da te brojke ne pretstavljaju imobilni plasman, već ukupno potraživanje po tekućem računu, a ono delimično može i mora da bude vrlo likvidno. Tako na primer celokupno povećanie salda strugare pretstavlja povećanje izrađene robe na stovarištii, a to je, kad je u pitanju drvena građa, likvidniji plasman od menice — naravno kod nas. Koliko može biti veliko učešće „materijala” u ovim stavkama bilansa Prometne banke najbolje nam pokazu'e promena u saldu potraživanja od fabrike u Kruševcu: saldo se smanjio, kao što rekosmo, od 20,8 (1929. godine) na 11,7 miliona dinara (1930. godine). U sumi od 20,8 miliona dinara bio je „materijal” koji je utrošen i koji se zbog toga transportirao и drugu jednu stavku aktive: u „državne bonove”, koji su zbog toga povećani od 11,44 (1929. godine) na 2248 miliona dinara (u 1930. godini).

Pošto smo proučili likviditet i soliditef kod Prometne banke, da pređemo sada na pitanje rentabiliteta. Tu treba odmah istaći da sa drvarskim poslovima Prometna banka svakako nije mogla biti zadovoljna. Strugara u bosaskoi Jagodini potpuno je obustavila rad, a beogradska je radila koliko za mušteriju, toliko i za stovarište. I sa fabrikom u Kruševcu nije Promefna banka mogla biti zadovoljna u pogledu količine naloga, pošto je oha u tome, kao što znamo, u glavnom zavisna od države. Izgleda da je brođarstvo jedino dobro radilo u prošloj godini u Beogradu, pošto je građevinska delatnost bila prilično na visini.