Narodno blagostanje — dodatak

· Додатан „Народном благостању

"БРОЈ 37

Садржај:

__БЕОГРАД, 10. СЕПТЕМБРА 1938,

ГОДИНА Х

»Zorka« prvo jugoslovensko društvo za hemisku industriju na deonice, Beograd—Subotica—Šabač Алдриа-Бауксит, рударско и индустријално д. до Загреб—Сплит

Kačerski rudnici a. а. Веогтад Херцегновска банка д. д. У Херцегновоме

»ZORKA« PRVO JUGOSLOVENSKO DRUŠTVO ZA HEMISKU INDUSTRIJU NA DEONICE, BEOGRAD-SUBOTICA-ŠABAC

Kao što je našim čitaocima poznato, »Zorka« spada medu naša najveća preduzeća hemijske industrije, a sa gledišta produkata koje izraduie ona je kod nekih jedini a kod nekih najveći proizvodač. Nijezin proizvodni kapacitet iznosi preko 10 hiliada vagona raznih hemikaliia godišnje, odnosno preko 30 vagona dnevno. »Zorkina« fabrika u Subotici postoji već preko 9 decenije, ali ioi je proizvodnia pre rata bila ograničena na sumpornu kiselinu i veštačka dubriva, a njezin proizvodni kapacitet bio je takode znatno manii. Posle 1920, u kojoj je »Zorka« postala samostalno akcionarsko društvo, prelazilo se je postepeno na proizvodnju sve уесео ђгоја гатnih hemikalija, važnih za našu poljoprivredu i industriju. U toku 1936 »Zorka« je pristupila podizanju nove velike fabrike u Šapcu, u kojoj će se proizvoditi u dovolinim količinama i čitav niz novih artikala, koje smo do sada uvozili. Inače, blagodareći povolinom geografskom položaju Šapca, potrošači će se ubuduće moći snabdevati potrebnim hemikalijama uz znatno niže transporine troškove.

Najvažniji proizvodi »Zorke« su sumporna kiselina, superfostat i plavi kamen. Sumporna kiselina se dobiva iz pirita, kojim se »Zorka« snabdeva kod rudnika Trepče. Znatan deo proizvedene sumporne kiseline upotrebliava sama »Zorka« za proizvodnju superfosfata i plavog kamena. Druga sirovina za proizvodniu plavog kamena (bakarnog sulfata) je bakar, koji se nabavlia iz Borskog rudnika. »Zorka« izrađuje i druza sredstva za zaštitu bilia, kao bakarni kreč, Ortostan, sulikol, arsokol, morbafin, polibarit itd. Od veštačkih dubriva, pored supersofata, treba spomenuti kalijevu so, nitrofos, nitrofoskal i kas. Za negu i lečenje vina služi dobro uvedeni kalium-metabisulfit »vinobran«, a ža potrebe industrije proizvode se još, pored obične sumpofne kRkiseline, dimeća sumporna kiselina, akumulatorna kiselina, solna Hkiselina, Glauberova so, gorka so itd.

Osvrćući se na prošlogodišnie poslovanje uprava »Žorke« veli, da je potrošnia veštačkih dubriva u toku 1937 bila nešto bolia nego ranijih godina. Tako isto bila ie veća i potrošnia plavog kamena, sumporne kiseline i ostalih artikala, koje proizvodi »Zorka«. Inače, potrošnja veštačkih dubriva u zemlji nile još ni izdaleko dostigla rekordne cifre iz godine Dre krize. Ona ije iznosila (u tonama):

1928 65.460 1933 13.533 1929 77.695 1934 14.126 1930 43.191 1935 15.592 1931 34.023 1936 25.276 1932 16.437 1937 97.257

U poredeniu sa rekordnom potrošniom iz 1929 prošlogodišnja je iznosila samo 35,1" odnosno 2795,7 уасопа. Ко-

liko je to neznatno, vidi se po tome što Nemačka troši preko 250.000 vagona, Francuska 140.000 vagona, Italiia 160.000 vagona, a mala Holandija 50.000 vagona. Suviše mala· potrošnia je jedan od glavnih razloga relaiivne skupoće veštačkih đubriva, jer su zbog proizvodnje maniih količina 1 Dproizvodni troškovi srazmerno veći.

Naša ukupna potrošnia plavog kamena iznosi oko 900 vagona godišnje. Govorilo se ie, da je kod nas i plavi kamen suviše skup. Medutim, domaće cene su otprilike. iednake onima u jnostranstvu. Prošlogodišnie poskupljenje ie bilo izazvano porastom cene bakra. Prodajna cena plavog kamena kretala se kod nas prošle godine čak i ispod proizvodnih troškova, blagadareći tome što su fabrike jedan deo potrebnog bakra nabavile ranije. Naiveći deo odnosne uštede pri kupovini bakra ustupljen jie potrošačima plavog kamena, da bi se na tai način izazvao porast potrošnje. | Pre nego što predemo na detalinu analizu bilansnih cifara, moramo napomenuti da »Zorka« ima važan udeo i u novoj пагјој izgradnji jugoslovenske metalurgije. Između nič i »Trepče« je ostvatfen sporazum o saradnji kod rafinirania cinka. » Frepčin« cinkov koncentrat ima oko 50% cinka, 0,799/a olova i 35% sumpora. Rafiniranje cinka, čiji rentabilitet zavisi od iskorišćavanja sumpora u koncentratu, vršiće se u dve etape. Prema zakliučenom sporazumu »Zorka« podiže u Šapcu fabriku za ekstrahiranie sumpora iz cinkovog koncentrata. Posle toga vršiće se potpuno rafiniranjie cinka u fabrici koju »Trepča« podiže takode u Šapcu. Inače, poslovne veze između »Zorke« i »Tfrepče« nisu nove, jer je »Тгерса« već odavna prodavala »Zorki« najveći deo svog koncentrata pirita (koi sadrži oko 50% sumpora i oko 449/5 gvožđa).

Glavne bilansne pozicije »Zorke« za četiri poslednie zo dine ovako izgledaju:

Aktiva 1934 1935 1936 1937 u hiliadama dinara

Nepokretnosti 9.061 9.111 8.991 9.393 Mašine ı uređaji 26.992 27.303 97.949 32.149 Вођа i sirovine 18.571 20.931 22.340 30.758 Dužnici 12.284 16.276 28.717 44.064 Menice 1.439 1.349 3.304 852 Hart. од vrednosti 199 230 991 950 Blagajna 128 141 109 179

Pasiva Glavnica 5.750 5.750. ' 5.750 15.000 Red. rez. fond 59 32 133 256 Valortiz. rez. топа 5.105 5.105 5.105 5.105 Fond kurs. razl. novca 2.884 9.884. 2.884 2.884 Fond kurs. ražlike 2.898 2.898 4.519 4.519 Rezerva kurs. razl. hatt. 338 38 29 58

Glavn. i fondovi 17.007 16707 | 18890. 927899