Narodno blagostanje

Страна 334

европски листови, већ са Вапсатепса Согроганоп (која се бави трговином ефектима) пошто се шпекулативна банка као што је прва — не може даспоји саемисионом банком, као што је последња. HM cBakH. messenger boy y Wallstreet y току је мотива овога поступка г. Ђанинија. Он лежи ван његових пословних интереса, а у служби његовог патриотизма. У Валстриту је познато да је Банка Блер успела, захваљујући дефицитарној скрупулозности ин великој окретности својих представника у Европи, да у неколико европских држава дође до утицаја, који ни најбогатија машта не може да замисли. Ти се утицаји нормално не могу добити ни уз највеће жртве. Банка Блер има у рукама угледне утицајне личности у неким државама у Европи, на начин да га се не. могу да ослободе до гроба. Ми Американци кажемо да се никада не зна, како ће се свршити први грех, који човек учини. Од провизионаша може се лако постати издајицом отаџбине. Г. Ђанини сматра да треба да метне руку на тај утицај и да га стави у службу своје европске отаџбине.

Transamerica Corporation је основана према првобитном циљу да прикупи акције Bank of Italy, National Bank - Italy Company, Californian Joint Stock, Land Bank H Bank-Italy i Corporation (последња се спаја са Мабопа! Вапк-Њају Сотрапу). Средства којим је располагала ова корпорација 31 децембра 1928 г. износила су 1000,000.000.долара и то:

главница 218 мил. долара (8,745.94 акција по 25 до- дара) а остало резерве.

Данас су средства још много већа. Председник Управног Одбора је сам г. Ђанини. Ове године консерн г. Ђанинија не показује сву моћ експанзије, пошто мора да свари ово што је прогутао. Тек ћете на јесен или идуће године ви у Европи осетити његову моћ.

Ovog proljeća poplaviše naše tržište jabuke iz Kanade, Kalifornije te ostalih država na zapadu Sjedinjenih država. A još i danas, ako hoćete kupiti jabuku bolje vrste morate posegnuti za amerikanskima. Cijena je bila ranije 24 dinara kilogram a danas je već i 30 dinara. Do sada smo držali da smo mi zemlja bogata na voću, a osobito na jabukama. Slovenija izvozi godišnje po nekoliko stotina vagona u Njemačku, Holandiju i ostale države. U zapadnim krajevima države mnogo se priča o čuvenim tetovVskim jabukama, samo što ih nikada ne vidimo na tržištu.

Uvoz jabuka iz Amerike imao bi nas poučiti kako smo ı u produkciji jabuka dosta primitivni. Jer dok smo naše jabuke izvozili uz cijenu od 2—83 dinara po kilogramu, sada plaćamo za uvezene jabuke desetostruku cijenu. Amerikanske Jabuke, osim što su prvorazrednog kvaliteta tako su pakovane, da mogu izdržati duže transporte i da se mogu đugo održati bez da se pokvare.

U svakom slučaju strašno je za jednu siromašnu agrarnu zemlju da uvozi jabuke i drugo voće iz prekookeanskih krajeva.

Kanadsko-kaliforniske jabuke

Риргоуаска рагорјоугађа роvisaje akcijski kapital od 21.5 na 32.25 miliona dinara sa pravom opcije (na dve stare dionice jedna nova). Мопипаја је 125 dinara, a emisioni kurs 300 dinara. One akcije koje ne optiraju stari akcioneri preuzimlje jedan sindikat uz kurs od 500 dinara. Obzirom da je emisioni kurs novih akcija najmanje 300 dinara za 125 dinara nominale, to će društvo ovom emisijom dobiti novih sredstava za 26.4 miliona dinara. Sa fim iznosom ono će moći nabaviti jedan novi prekookeanski

Povišenje glavnice Dubrovačke Paroplovidbe

parobrod ili izgraditi one obalne brodove, koje mora izgra-

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Број 21

diti prema dugoročnom ugovoru o subvenciji obalne plovidbe.

Dionice Dubrovačke plovidbe notiraju na zagrebačkoj berzi nešto preko 500 dinara. Prema tome može se uzeti da je emisioni kurs povoljan za akcionare. Upućeni drže da će i nove akcije notirati 500 dinara.

Interesantno je da se protuvrijednost upisanih akcija ne uplaćuje odmah, što do sada u zapadnim krajevima nile bio običaji. Kod upisa ima se uplatiti, i to najkasnije do početka avgusta, 20%. Ostalih 80% ima se uplatiti do konca godine. Kako vidimo, uplata će se vršiti u ratama. To je provedeno zbog toga, što se 26 miliona ne mogu odmah korisno da upotrebe.

Nove akcije patricipiraju na dobitku tek od 1. januara 1930. Prema tome sve do isplate kupona za godinu 1929, iz.aedju starih i novih dionica postojaće razlika u kursu i to po prilici za iznos kupona koji će se očekivati.

Objavljeno je, da je Vlada 21ključila sa Društvom Tuniskin Fosfata ugovor, kojim je dala pristanak da Sufid prenese sve svoje vodne koncesije na reKama Krki i Cetini na jedno francusko akcionarsko društvo, koje će Tuniski Fosfoti radi toga obrazovati, a kojim mu ie, uz to, dala ioš druge povlastice radi eksploatacije tih koncesija. Čim је Društvo Tuniskih Fosfata zakliučilo ovaj ugovor, odmah je diglo opciju, koju mu je Sufid bio dao, za kupovinu ovih koncesija i svih njegovih preduzeća, i obrazovaio novo društvo pod imenom La Dalmatienne, Francusko Društvo Hidroelektričnih Snaga Dalmacije sa kapitalom od 135,000.000 Тг. franaka. Društvo je registrovano kod Senisko» 'Trgovačkog Suda, a objavljeno u Službenom listu 17. juna 1929. Upravni odbor sačinjavaju g.e. Andre Vincent, Fernand David, Albert Lebert, Frederic Manaut, Dr. Niko Subotić, advokat iz Šibenika, Ivo Tartalia, adv. iz Splita i Društvo Tuniskih Fosfata, Društvo Bozel Maletra, Društvo Acčieries & Forges de Firminy.

Prošle srede, 19. juna, sastali su se u Splitu predstavnici Sufida g.g. Ernest Thomandl i Albert Lichtensteiger i predstavnici La Dalmatienne: N. A. Lebert, Dr. Niko Subotić i Dr. Ivo Tartalia. Posle pregovora sklopljeni su 21. juna pred beležnikom 2. KKatalinićem dva ugovora: ugovor o prodaji svih nekretnina sa zgradama, fabrikama, instalacijama itd. i ugovor o prodaji vodnih koncesija. Prvi ugovor je odmah podnesen nadležnim gruntovnim sudovima radi upisa prenosa vlasništva. I učešće Sufida (15 od sto) u Elektrani Splita prešlo je na La Dalmatienne. Sufid je za sve što je imao u Dalmaciji primio oko 100 miliona lira. To je cena.

Tako od 21. juna pravno ne poseduje više taliianski Sufid ništa više kod nas. Od 1. iula sva njegova preduzeća nastavljaiu rad pod imenom i za račun francuskog društva La Dalmatienne.

Sufid je, pak, uputio predsedniku Vlade generalu pg. P. Živkoviću akt, kojim izveštava Kraljevsku Vladu da je na La Dalmatienne izvršio prenos svega što je imao u Jugoslaviji, da više ničim nije u našoj zemlji angažovan i da, naizad, povlači sva ranija traženja u pogledu naknade štete za smetanje u radu i razvijanju, koje su mu, po njegovom tvrdjeniu, pravile administrativne vlasti i moli Vladu da smatra da ova traženja ne postoje i da nikad nisu bila ni formulisana. Tako je bar rastanak bio prijateljski.

„Sufida“ nema više u Jugoslaviji

Најновија финансијска трансакција немачке државе, јед: ногодишњи зајам од 210 ми: лиона марака, закључен је ових дана. Ако не рачунамо:

Немачки зајам "у Америци

„зајмове по сталном контингенту бонова, које држава ес~