Narodno blagostanje

_.__трана 690

класом, они су путовали у свом аутомобилу. Ти |

ми онда казао, да ћемо ускоро видети њихов жало“ сни крај. Међутим наш ће бити жалостан. |

___RAPOHO БлаГООРАЊЕ

Бр. 44

жена. — (Прилави њежно мужу). Зато су нам.

говорили : пастор. са предикаонице, учитељ у школи, атент Поштанске Штедионице овде у нашој кући

Муж. — А њима иде све боље, Оад кад треба |и Министар финансија, кров парламенат: штедите, да, се сруше под теретом дугова, мораторијум ће их |штедите! Не, расипајте, јер лакомисленима, припа-

ослободити сваке бриге, а пад фунте стерлинга, преполовити дугове.

| да царство земаљско !

m BB M

ZABLUDE GRORGA BERNHARDA

Mi smo već nekoliko puta tvrdili, a naročito u članku, u kome smo prikazali govor irancuskog Ministra finansija Flandena u Ženevi, zatim u kritici Kaselovog članka „Pometnja duhova” i najzad u opisu mera koje je preduzimao Huver za за- | niranje amerikanskog bankarstva, da je zabluda da se današnje: bolesne pojave na novčanom tržištu i tržištu kapitala mogu da leče tehničkim merama. To nisu samostalne ni originalne Dojave, već posledica svetske privredne depresije. Ne mogu se suzbijati nepoverenje prema bankama, visoka kamatna stopa i tezauriranje novca (specijalno zlata), dok se ne omogući DOljoprivrednim zemljama da prodaju svoje proizvode bar uz pokriće troškova, i dok se ne omogući industrijskim državama da zaposle svoje radnike. To isto gledište zastupa Georg Bernhard u članku „Fetišizam novca”, koji je objavljen i u „Politici” od 20. t. m. On kaže da su besmisleni svi pokušaji da se kriza svetske privrede savlada eksperimentima u oblasti tehnike novca. Jer poremećaji u opficaju novca nisu ništa drugo no роjave na površini, koje potiču od teških poremećaja u opticaju dobara. U čitavom svetu su ogromne investicije u fabričke zgrade, mašine, palate banaka, rudnici i t. d. sada izgubile vrednost, jer su postale nerentabilne. Nerentabilne su zbog toga, Što ništa ne proizvode, a ne proizvode zbog (оса, što se roba ne može prodafi. . |

Ali je Bernhard učinio velike greške prilikom kritikovanja teorije Kinsa, Kasela i Fišera, teoretičara, koji samo monetarnim uzrocima objašnjavaju svetsku privrednu depresiju. On veli:

„Svet danas pati od niskih cena. Čudotvorni doktori tvrde da je tome uzrok nedovoljnost novca u oplicaju. Treba dakle samo umnožiti novac, pa bi se cene podigle i povećala kupovna snaga. A Kins je za svoju teoriju sad izvojevao i praktičnu pobedu u Engleskoj”.

Mi smo već jednom konstatovali da engleska vlada nije do 20. septembra ni pomišljala na to, da će posle nekoliko časova morati pristupiti ukidanju zlatnog važenja. Ona je to uvela po nevolji. Na poslednjoj sednici upravnog odbora Banke za međunarodne obračune izjavio je najuticajniji čovek na englesku vladu u monetarnim pitanjima guverner Engleske banke Montegju Norman, da je zlato jedini mogućan valutni metal. Ceo svet zna da engleska vlada namerava ako ikada bude mogućno, da ponova priveže svoju valutu za zlato. Nije se dakle engleska vlada ni trenutka dala povesti za Kinsom, niti je i jedan od članova engleske vlade u trenutku ukidanja zlatnog važenja — u koliko je bio stručnjak u monefarnim pitanjima — verovao u Ктзоуц teoriju. To je manja zabluda Georga Bernarda. Ali je mnogo veća oma ti kojoj govori o današnjem monefarnom stanju u Engleskoj.

„Engleska se brani protiv tvrđenja da je ona zavela inflaciju — ona je samo napustila zlatno važenje. Ali ideja o na-

puštanju zlatnog važenja ne znači ništa drugo no slobodu po-

„SapMunnBuanamBBRnHRBMSHRHBRRRunnmWMnmaumnupHunununpRa gun nmp—=HBRHnEnRDHRHMNMRHHRHNRRuMRRnnnmunnnmRannnHmaRnnaRRnunummanRpBRuHR

НАЈВЕЋА ИЗВЕШТАЈНА ОРГАНИЗАЦИЈА НА СВЕТУ

ва un по па

ТРГОВАЧКО ОБАВЕШТАЈНИ ЗАВОД А.Д. ПРЕЂЕ

· G. DUN & CO.

плавипвавншнининавннивававиланинцидициапакиццимнивникицивиа

чивопменинцо

пи "u пв "a кв a" пи а

Кеез Михајлова 58.

венвипононнини виоввошнипгвилввоопиминининшинвниннаниннивинио

većanja nepokrivenih novčanica. A i kad зе пе želi povećanje opticaja novčanica, ipak nužda natera na to. Ako kurs funte sterlinga padne prema zlatu,!) onda će se pojačati engleski izvoz. Zbog toga će skočiti cene; povećanjem cena robe automatski će se ispostaviti potreba za povećanjem platežnih sreistava. Ali to izdavanje novih novčanica hrabri besiste sa funtom, tako da će vrednost novca u inostranstvu za kratko vreme sve više padati i dati potstreka novom skakanju cena u zemlji. Da taj proces momentalno ostaje prikriven, to ne dokazuje da seon . neće izvršili.”

Bernhard ima originalno shvatanje inflacije, kad tvrdi da će usled povećanog izvoza i usled povećanih cena morati da se poveća i novčanični opticaj. To je sve pre samo ne inilacija. Inilacija je puštanje u opticaj kupovne snage preko pofreba narodne privrede. Opšti nivo cena u jednoj zemlji može da skače samo ako pada kupovna snaga novca. To nije inilacija, već prilagođavanje cena kupovnoj snazi novca. To je vaspostavljeno padom kupovne snage novca poremećene ravnoteže izmeđ nje i dobara u prometti. Tu Kins, Kasel i ostali imaju potpuno pravo. Sledstveno potpuno je neosnovano njegovo dalje tvrđenje, da će skok cena kao posledica depresijacije Tunte, učiniti neizbežnim povećanje opticaja. A kad je to neosnovano, onda je potpuno netačno njegovo gledište, da se time ponavlja isti proces, t |. skok cena, povećanje opticaja i t. d. Engleska mera odista пета i ne mora da ima nikakve veze sa inllacijom.

Isto je tako netačno tvrđenje Đernhardovo, da su čudotvorni doktori, pristalice inilacije, uspeli da povuku meke države za engleskim primerom i da sad vrbuju nove ха угНог devalvacije. Severne zemlje, koje su ukinule zlatno važenje, nisu to učinile iz onih razloga iz kojih je to uradila Engleska. One su samo prilagodile kupovnu snagu Svoga novca novoj kupovnoj snazi funte i time sačuvali stari paritet između jedne i druge novčane jedinice i tako ukionile smetnju za izvoz u Englesku.

Najzad netačno je tvrđenje Bernhardovo, da je predlog direktora Banke za međunarodne obračune u Bazelu, Pjera Keneja, takođe iz oblasti tih devalvacionih ideja čudoitvornih doktora. Taj predloge nema nikakve veze sa devalvacijom (ako on u opšte postoji, pošto je demantovan i pošto o njemu izgleda nije razgovarano na poslednjoj sednici upravnog odbora Banke za međunarod. obračune. Njegov predlog ide na to da se na bazi iste količine zlata, smanjenjem ikvote pokrića, omogući DpOoVećanje emisije novčanica. To nema nikakve veze sa devalvacijom. Čak je veliko pitanje dali je to inilacija. Sve zavisi od stanja opticaja u danom frenutku u dotičnoj zemlji.. Ako je on prezasićen, onda je inflacija. U protivnom ne, već normaliziranje. ·

УВ.

1) On je pao već 21. septembra. — Prim. uredn.

ЉЗАТРЕЉ Бериславићева 7.

БЕОГРАД