Narodno blagostanje

Страна 584

Uprkos poletu koji je svetska Izvoz kapitala na mrtvoj Dprivreda doživela u prvoj po-

tačci lovini 1937 godine, izvoz kapitala ostao je na mrtvoj tačci. Cirkulacija kapitala ograničena je raznim merama, tako da izvoz kapitala ne može da oživi ni u poletu, a politička napetost u Svetu шје dozvolila da se on oporavi sve da su ekonomski preduslovi bili za to. Po podatcima »Banke za međunarodne obračune« izvoz se kretao u mil. dolara iz:

SAD Engleske Švajcarske Holandije 1927 1.337 684 42 139 1928 1.251 720 18 121 1934 0 212 2. 0 1935 48 104 0 0 1936 23 161 0 0 1937 4 164 44 16

U Engleskoi 1937 obrazovan je savetodavni odbor, koji

treba da da pristanak na emisiju stranog zaima. On je odobrio samo 37 miliona funti sterlinga a odbio 31 milion. Od odobrenih emisija 80% bilo je za račun imperijalnih zemalia. Konverzije dugova opadaju od 19934, sa 490 mil. dolara na 351 mil., 298 mil. i 274 mil. sledećih godina. U SAD Džonsonov zakon ne dopušta zaključenje zaimova u korist zemalja koje ne plaćaju ratne dugove i zato je njihov iznos neznatan. Ali konverzije su svake godine veće, 9 mil, 1934, 26 mil. 1935, 129 mil. 1936 i 159 mil. 1937.

Švajcarska i Holandija dale su nove zajmove posle prekida od dve odnosno tri godine. Švajcarska ie dala zajam Irancuskim železnicama i belgiiskoj vladi, Holandija je dala takođe francuskim železnicama u iznosu od 150 mil. funti, a od toga emitovane su dve tranše ukupno 100 mil. forinti. U septembru 1938 ukinula je Holandska banka embargo na strane zajmove, ali privremeno bio je obnovljen kad se pripremala konverzija državnog zaima u januaru o. g.

S druge strane postoji rapatriranie spolinih zaimova od strane dužničkih zemalja. To ie slučai kod Argentine, Belgije, Finske, Kanade, Indije, Južne Afrike. Rapatriranje vrši se ili privatnim kupovanjem državnih obligacija ili епиз от ипиtrašnjeg zaima koji se upotrebljuje za iskupljivanje stranog. U izvesnim slučajevima, gde su već od ranije obligacije stranih zajmova bile uvezene, izvršena je konverzija za Кај 12105 u unutrašnii zajam. Tako je u poliskoi konvertovano za 37 mil. dolarskih hartiia od vrednosti od 7% u 41/»% hartije koje glase na zloti.,

Tereti spolinih dugova smanjivani su sporazumnim obaranjem kamatne stope. Poljskoj je po sporazumu sa američkim i engleskim poveriocima smanjena kamata sa 7%. na 410. Kamata na švedski šibični dug гтапјепа је ха 6759 па 41/»-%. Mađarskom dugu kod Društva Naroda od 71/»% smanjena ie kamata na 41/50/0.

Smanjenje zajmova s jedne strane i s druge konverzije i rapatriranja imali su za rezultat da se potraživanje poverilačkih zemalia smanjilo. Po računu Kindersley-a potraživanje Engleske smanjilo se 1936 za 30 mil. i 1937 za 40 mil. funti sterlinga. Potraživanie SAD smanjilo se 1932 za 95 mil. dol 1933 g. 68 mil. 1984 g. 89, 1935 g. 196 i 1936 146 mil.

Drugi karakter ima smanjivanie potraživania ČehosloуасКе, Маје i Nemačke. U Čehoslovačkoi od 1934 posednici stranih hartija od vrednosti dužni su da ih prijave i ustupe državi. Država ih prodaje da bi došla do deviza, a sopstvenjke isplaćuje u nacionalnoj valuti. Iz Čehoslovačke prodano je раpira u vrednosti od 20—25 mil. dolara, za Italiju nisu objavljeni podatci. Nemačka je od decembra 1936 do februara 1937 prodala hartija u iznosu od 50 mil. dolara. Računa se da je do kraja 1937 prodano američkih hartija u iznosu od svega

)

НАРОДНО БЛАГОСТАЊЕ

Бр. 37

10 mil, a potraživanja nemačkih banaka kod američkih u iznosu od 27 mil. gotovo su iscrpena do kraja godine.

Ukupna potraživanja Engleske prema inostranstvu iznosila su krajem 1937 3,350 mil. funti sterlinga uloženih u ћагtije od vrednosti i oko 500 miliona uloženih neposredno u inostranstvu, a ne pufem hartija od vrednosti. Američki plasman iznosio je krajem 1936 12,500 miliona dolara, od toga 4,750 mil. u hartije i 7,750 neposredno. Ministarstvo trgovine ceni DTinos prve kategorije plasmana na 24 mil. dolara a druge na 295 mil. Japanski neposredni plasmani veliki su naročito u Mandžuriji, prosečno 250 mil. jena godišnje počevši od 1932. Neposredni plasmani povoljniji su i za dužničku zemlju u doba krize. To su uglavnom plasmani u akcije, a pošto se u krizi smanjuje dividenda, manje ie opterećen i bilans plaćanja. Poslednjih godina zapaženo je da uglavnom izvoz kapitala ide za ovim neposrednim plasmanom u preduzeća, a ne u obligacije, dok je ranije bio obrnut slučaj.

ен етен тиште или

Велико кретање светских капитала у току три године, до краја 1937, не може се · сматрати нормалним, — зато што није било изазвано одговарајућим интензитетом привредне сарадње између 32маља, између којих се капитал кретао. То кретање било је нарочит знак да депресија није потпуно савладана, јер су велике масе капитала остале без посла и поврх тога, уколико би га могли наћи, остале резервисане и тражиле сигурност пре свега. Али, пошто је привреда оживљавала, што се одразило и на већој размени добара, кретање капитала 1937 било је одређено добрим делом н стањем привреде у свету.

Кроз три године САД. су непрестано привлачиле стране капитале, укупно у износу 3,410 милиона долара. Од тог 1985 приспело је 1419, 1936 г. 1196, а 1937 г. 902 мил. долара. У последњој четврти 1937 ситуација се обрнула, тако да се 500 мил. долара вратило из С.А.Д. Иначе би ово била рекордна година, јер је до октобра 1937 праспело било! 1300 мил. долара.

Од укупног приноса, 3410 мил., 1618 мил. су капитали банака, и то страних 1169 мил., а повучена средства америчких банака из страних ангажмана износе 449 мил. Салдз аванса маклерима износи за три године 48 мил. Остатак од 1745 мил. дошао је као протувредност ефеката и то 1162 мил. америчких, и 583 мил. страних који су се налазили у америчким рукама. Пред крај 1937 промена смера струјања капитала дошла је иницијативом страних банака. Оне су повукле за три месеца 575 мил. а америчке банке повећале су свој страни ангажман за 69 мил. укупно 644 мил. Али ови капитали нису сви оставили земљу. У последњој четврти купљено је за 127 мил. америчких хартија од вредности, тако да је побегло око 500 мил. Али ни то није све бекство, јер велик део капитала употребљен је за подмирење обавеза које потичу из размене робе, а осим тога, енглеске и канадске банке добиле су од америчких зајмова у износу од 69 мил.

Највећи део пораста депозита код банака у првој половини 1937 потиче од потраживања земаља латинске Америке за рачун њиховог извоза (салдо крајем 1936 r. 260 мил. а у мају 1937 г. 500 мил.). Највише је ипак дошло из Европе. За последње три године из Енглеске дошло је 994 мил. Француске 282 мил. Холандије 312, Швајцарске 608; из остале Европе 458, Канаде 106, Латинске Америке 411 и Далеког Истока 225 мил,

Лондон је био у најживљој ватри код овог кретања капитала према САД. Око 60% куповања и продавања долара за рачун америчких банака извршено је преко фун-

Лутање капитала 1937

вера висини ет

~