Naša stvarnost

DANAŠNJA KONJUNKTURA 55

moraju osfafi kolike su bile 17-X-1936. Indeks proizvodnje srelstava za proizvodnju popeo se sa 34,4 u 1932 na 113 u 1936. (stalistika tu stavlja sve željezne proizvode pa i topove), a indeks stelstava polrošnje sa 76,3 na 98,7 (lu je uračunata i proizvodnja eksploziva). lako se broj stanovnika povećao za nekoliko miliona, proizvodi se manje za potrebe živofa. Njemačka konjunktura je konjunktura čelika, (indeks 1932-–35,50; 1936-–120). Iz ove polazne tačke njemačka konjunktura prenosi se i na druge grane industrije. Od profita rainih indusirijalaca može da živi i izvjesna luksuzna industrija.

Osobenost ovakve konjunkture je u fom, da se ona može prekinuti jednim potezom: kad bi prestale državne narudžbe. Zalo

- što su polrebe rata beskrajne, a zaslarjeli topovi i aeroplani sirovina za nove, ralna konjunktura može se protegnufi u beskonačnost bez opasnosti hiperprodukcije i krize. Konjunktura rafne privrede imala bi da se slomi kad društvo ne mogne da podnese njene socijalne posljedice.

Pored ova dva suproina lipa konjunkture uzećemo srednji, američki. Njemačka konjunkturna politika mogla je poći i u fom pravcu da proširi individualnu polrošnju. Na foj strani nije ležao političko-ekonomski inferes kapitala. Međutlim u S.A.D. dobar dio

„izdafaka državne kas išao je za podizanjem kupovne moći pohrošača. Ali sa konjunk turnog stanovišta fo je nedostatak. Kao što smo rekli, normalno je da konjunkiura započne od proizvodnje sredstava za proizvodnju i invesficija. Američka kriza bila je toliko duboka da su izvjesne grane bile zapušlene i koncem 1936 fehnički bile ispod 1929. | pored racionalizacije u toku krize, došlo je do degeneracije jednog dijela proizvodnog aparala. Repariranje je moglo da bude osnov izvjesnog oživljenja, zajedno sa državnim pošporama. Ali u S.A.D. nema osnova za jednu ftakovu racionalizaciju, koja bi dala pune ruke posla ogromnom fehničkom aparalu. izgledi na punu konjunkfuru su mali. Američki kapital proizvodi organizujući potrošački kredit, koji je već 1929 bio jedan od uzroka ošlrine američke krize. Procenat prodaje za golovo pao je 1936 na 41,3%/o prema 42,69 u 1935, a na otvoreni račun skočio je sa 44,6 na 44,7 i na olplafu sa 12,8 na 14%. Prosječno na kredit se prodaje 58,7%0. Automobila je prodano preko 2 miliona 1936, od tog 42,5% na olplalu i 21,1%0 na ofvoren račun. Tako današnja konjunktura cvate na račun polrošnje za mjesece i godinu unaprijed. Samo fako moglo je doći do pojave da u američkoj konjunkturi predvodi indusirija sredstava polrošnje. U martu 1937 njezin indeks je 103,6 a sredstava za proizvodnju 93,8 (1929=100).

Oživljenje privrede agrarnih zemalja došlo je do izvjesne mjere pulem izvoza agrarnih proizvoda, od kojih su neki na cijeni

i mogu se za njih dobiti devize. U ovim zemljama može se zapa-