Naša stvarnost

OSE E |

RATNA PRIVREDA 33

zapriječila da poslije rata procvjeta literatura o ralnoj privredi. Kad je s ekonomskom krizom u svijelu počela da se zaoštrava i politička, preduzele su velike pripreme za rat i rafna privreda prodirala je sve više kao sistem. „Najprije fopova a onda bulera”, fo je krilafica koja neobično iskreno i jasno izražava smisao a i rezulla? kome vodi ralna privreda. Rezultat je bijeda koja posfepeno prodire u čilavo društvo. Pa iako je taj rezullat neizbježiv, ralna privreda se produžuje i brane je polilički i sa katedre. Neubjedljivo je braniti nešto, a vidjeti da to vodi u propasi. | zalo je poslednja obrana rafne privrede obećanje da će doći rajski dani, kad se svrši obračun.

lako bi frebalo da ima prolazan karakter, raina privreda preistavlja se s izvjesne sfrane i kao novi način društvene proizvodnje, kojim se izvršila promjena svih odnosa u drušivu. Nije rijetko da se čuje sa fribine da je novim metodama proizvodnje likvidiran kapitalizam. Tako se oko fog sisfema raine privrede plete čitav misferij, a sa fim misterijem pokušava se da se sakrije njezin pravi smisao. Zalo postaje i dosta komplikovan odgovor, kakva je njezina prava priroda i gdje su joj granice.

Osnovna je pogrješka suprostaviti rafnu privredu kao neki poseban način proizvodnje onom iz koga ona izrasta. Novi momenfi koji niču sa ralnom privredom ne pokazuju kvalitahivnu razliku prema normalnom stanju proizvodnje, koja se po gdjekad naziva civilnom iako pogrešno. Razlika između njih je samo kvanfitalivna.

Uzevši apsirakfino, svi oni koji proizvode za prodaju čine tc računajući sa polrebama dviju vrsfa kupaca. Jedni kupuju robu da bi je upolrijebili kao srefstvo za proizvodnju, kao što čini kupac mašina i cipelar kad kupuje kožu. Druga vrsta kupaca su koji kupuju sredsiva pofrebna da održe na živolu sebe i svoju porodicu. Pošto čitava proizvodnja radi za ove dvije vrste kupaca, i ona sama pr, “< da se razdijeli u dva odjeljka: prvi, koji proizvodi sredsiva za proizvodnju (mašine i sirovine), a drugi za polrošnju. Normalna bi dakle bila proizvodnja u kojoj postoje ova dva odjeljka, koje ćemo krafkoće radi zvati prvi i drugi.

Međulim, postoji i freća vrsla kupca. To je onaj koji kupuje sredsiva za ral. Zaštita granica je funkcija države i prirodno, ona je taj kupac. Zato se i jedan dio proizvodnje razvija kao rafna indusirija. | onda kad je proizvodnja posvećena polrebama kupaca prvog i drugog odjeljka, jedan dio njezin radiza frećeg kupca.

Koliki je procenat ralne industrije u prilikama dok je ona samo neznani dio čilave indusirije jedne zemlje, moglo bi se odredili samo približno. Moglo bi se kazali samo toliko da je u epohi imperijalizma, u kojoj i počinje veliko takmičenje u naoružanju, udio ralne indusirije rastao iz godine u godinu u ukupnoj društvenoj proizvodnji. Ali fo je uvijek ostala samo jedna grana među ostalima.

Podjelu o kojoj smo govorili mogli bismo izraziti i kao po-

a