Nova Evropa

živi, da li imade škola, novina, prosvjetnih institucija, trgovačkih veza sa domovinom, i uopšte vezš koje bi ga održale da se ne odrodi i da ne zaboravi sasvim na svoje, Naše unufarnje političke borbe i zadjevice bile su uzrokom da smo prenebregli to važno pitanje, koje je onda za vreme rata postalo značajnim faktorom u našoj nacijonalnoj borbi, Od politički neorganizovanih narodnih gdrupa u Južnoj Americi, naprimer, dobili smo za kratko vrijeme dobro organizovanu masu, za koju se može mirne duše ustvrditi da je bila nacijonalno najviše svjesna svoje dužnosti prema otadžbini, Na njoj se želimo ovom prilikom poglavito i zadržati, i prikazati ukratko njem rad, uzimajući polaznom tačkom veliki. Narodni Zbor u Antofagasti (Čile), održan dne 21,—23. siječnja 1916,

Na samom zboru primljena je rezolucija usvojena od svih Ju'oslovena na velikom kongresu u Nišu dne 23, IV 1915, i delinitivno je provedena organizacija Jugoslovenske Narodne Obrane«, fiksiran je njezin politički i radni program, i izabrana središnja uprava i senai, te odlučeno, da »Jugoslovenska Narodna Obrana« prima na svoj teret čitavo izdržavanje Jugoslovenskog Odbora u Londonu. Financijalna osnova predvidjena na Zboru ostvarena je do najmanjih sitnica od »Jugoslovenske Narodne Obrane«. Nijedna humanitarna ustanova koja se obratila za pomoć nije odbijena, Tako je, pored članova Jugoslovenskog Odbora u 'Lodonu, te svoje unutarnje i vanjske propagande, potpomagala Srpsko-Crnodorski· Crveni Križ, zarobljenike i internirce, bjegunce, srpsku školsku djecu u Ajačiju na Korzici, ranjenike u Dobrudži, Odbor Srpskih žena u Parizu, savezničku svečanost u Santjagu, srpsku siročad u Parizu, Britanski Crveni Krsti t, d,, i t, d. Može se reći da je »Jugoslovenska Narodna Obrana« u Južnoj Americi izdala za naše narodne stvari u vrijeme rata do stotinu miliona jugoslovenskih kruna.) sE 0

Medjutim, »Jugoslovenska Narodna Obrana« razvija пађтхо širt program i pokreće druge osnove koje bi nakon rata privredno donele koristi domovini, U tu svrhu organizuju naši ljudi u Punta Areni, koncem godine 1917 Jugoslovensku Banku (sa današnjom glavnicom od 20,000,000: pesosa čilenskih ih 400,000:000 jugoslovenskih kruna), u svrhu da prikuplja oko sebe sav naš tamošnji jugoslovenski poslovni elemenat, da daje snažnog policaja trđovini i mdustriji. u našim rukama, te da doprinese što jačem gospodarskom napretku i procvatu naših iseljenika diljem Južne Amerike, Centrala Jugoslovenske Banke nalazi se u Valparajzu, središtu naših kolonija i Južnoj Americi, Dosađa broji ona 5 podružnica a brzo će doseći glavnicu od 50,000.000 pesosa čilenskih {jedan pesos = 20 jagoslovenskih kruna, dakle preko: jedne milijarde jugošlovenskih kruna). Ovo će imati za posljedicu, da će i ostali naši ljudi, koji su dosad slajali posfrani, prići organizaciji, To vrijedi osobito za ArgBentinu w kojoj ima više od 1500 naših poljodjelaca, koji nijesu đosad pfte-

· 1) Potanje o ovom- predmefu' vidi: u- mojoj štampanoj raspravi »Jugosleveni u Južnoj Americi u radu za svoj narod«, Zagreb, 1920. Мера 15 5

721