Nova Evropa

koncem Januara ili najdalje u februaru ove godine? Onda bi nas i podaci koje sadrži daleko više interesovali nedo danas, Ipak ovogodišnji izveštaj daleko je doteraniji nego onaj od prošle godine, U ovom bar nalazimo i podatke o minimalnim ı maksimalnim kursevima svih deonica, valuta i deviza, koje su tekom prošle бофте notirale na zagrebačkoj burzi, Osim toga, imamo za sve papire, Valute, i devize, godišnje i polumesečne srednje tečajeve, Šteta što, pri koncu, nije, poput beogradske burze, priložena jedna tabela за роfrebnim krivuljama (kurvama), da odmah, na prvi pogled, vidimo razvitak pojedinih kurseva tekom čitave godine, Nek ovo vredi kao preporuka za buđućnost,

Premda je burza u godini 1919 radila tek nešto više od pola godine, ipak je veoma interesantno praliti razvitak prometa u pojedinim poslovnim granama, Tako je promet bio:

бод:пе 1919; godine 1920: u deonicama novčanih zavoda . . . 124 milijuna kruna 381 milijuna kruna u deonicama industrijskih poduzeća . 13 7 a 197 5 7 u devizama! 1 | | PO M PA A 34 = 7. 1.071 а 7 u valufama : 00 „ „IME а ПИ 3 2) 782 ; 3

Ako uporedimo promet zagrebačke i beogradske burze za prošlu godinu, onda nalazimo veliku razliku,

Promet u Beogradu: Zagrebu: u deonicama Ђапака , . . . . . ,. 4 па јипа dinara 95 milijuna dinara u deonicama industrijskih poduzeća, „3 г 7 49 n n u devizama . „= = i | 0 322 5 i 267 77 7; u valufama „ „. „IN o. 2) MM Š :: 195 n “

Jedan mali pogled dostaje, da vidimo kako beogradska burza ima većinom spekulatlivno-sarafski karakter, dok burza u Zagrebi vrši ı važnu ekonomsku funkciju stvarajući tržište za deonice naših privrednih institucija, čime doprinosi njihovu razvitku., Doduše, ove će godine razmer izmedju promela deviza, valuta, i prometa deonica, biti nepovoljniji, ali zagrebačka burza još uvek vrši važnu ekonomsku funkciju. Viši promet u deonicama na burzi u Zagrebu opravdan je i time, što je privreda zapadne Jugoslavije daleko razvijenija od privrede istočnoga dela naše države, i što spekulativnosaralski duh još nije ovde preuzeo toliko maha kao na istoku,

V. Kamilo Bošnjabh : »Organizacija i fehniba тада u banbama.« Zagreb 1921.

Oskudicu ovakove knjige kao što nam je daje autor davno je osećao naš privredni svet, Dok je o bankama, sa пагодпо-бозроdarstvene strane, tu i tamo ipak nešto publicirano, tehnika tazvoja bankovnog poslovanja nije još nikako obradjena (osim ono malo što se nalazi po učbenicima knjigovodstva i (гбоуасКкоба dopisivanja naših trgovačkih škola),

Razvitak našega novčarstva nije išao postepeno, tako da bi se s vremenom mogla lagano i sigurno odgojiti plejada vrsnih bankovnih