Nova Evropa

težnom bilancom razumemo celokupnost novčanih obaveza i potraživanja jedne privrede prema celokupnom inozemstvu, Sva ova poiraživanja, i sve ponude, imaju tendencu da se medjusobno balansiraju i kompenziraju: ako je konačni saldo povoljan za dotičnu privredu, tojest ako ova više potražuje od inozemstva nego što ovome duguje, onda će kurs valute te zemlje biti povoljan, ili bar neće pokazivati tendencu padanja, Ali kod ovoga moramo odmah razlikovati dve vrste bilance: konačnu bilancu, pri koncu jedne perijode [obično godine), i momentanu bilancu, koja je naravno podvrgnuta stalnim oscilacijama, te koja se menja svakog dana, čak i svakog sata. Ova je deoba apsolutno potrebna alkto hoćemo kasnije da dovoljno jasno ocenimo ulogu i funkciju spekulacije, koja uglavnom ide zatim da iskoristi baš ove momentane disparitete, Jer dodđadja se, da bi. lanca jedne privrede, koja je u svom konačnom efektu aktivna, tekom godine, za izvesno vreme, može da bude i pasivna, i obratno,

Tačan sastav platežne bilance jedne privrede teško je utvrditi, Tek neke stavke takove bilance daju se bar donekle statistički odredit, dok se za većinu stavaka, pa prema tome i za konačnu cilru, daju postaviti tek približne kombinacije, Moramo dakle biti, pre svega, potpuno svesni poteškoća pri utvrdjivanju naše platežne bilance, Čak ni one stavke za koje imamo statističke podatke {spoljna irgovina) nisu sasvim upotrebljive, a kamo li one za koje nemamo nikakvih podataka nego smo upućeni na skroz proizvoljne kombinacije, Treba, usled toga, biti spreman da ovde podaci mogu varirati za kojih 100% i prema gore i prema dole,

Glavni deo platežne bilance jedne države otpada naravno na irgovinsku bilancu dotične države, Sva izvezena roba {uz iznimke koje ćemo kasnije spomenuti) dolazi u platežnu bilancu kao aktivum, jer nam inozemstvo mora da plati za fu robu, Potpuno je svejedno na koji će se način ovo plaćanje da obavi: da li će naime inozemstvo vani kupovati našu valutu i naše devize, ili ćemo mi na našim i stranim berzama prodavati strane devize i valute, Uvezena roba sa druge strane predstavlja pasivum u platežnoj bilanci, jer protuvrednost uvezene robe moramo mi da isplatimo inozemstvu,

Prema statističkim podacima, naša spoljna trgovina kretala se ovih zadnjih godina ovako {u milijonima dinara);

Godina: Uvoz: Izvoz: Deficit: 1919 2,982 686 2,296 1920 3,465 1,320 2,145 1921 4,122 2,460 1.661

Kako vidimo, stalan deficit oko dve milijarde godišnje, Ove cifre, crpene iz službenih podataka, nisu sasvim tačne i pouzdane, i variraju pouzdano za nekoliko stotina milijona dinara godišnje; ali ako pretpostavimo, da se slične greške dešavaju i kod statistike uvoza kao i kod izvoza, ostaje zaključak, da deficit ipak iznosi Sodišnje na dve milijarde dinara, Za godinu 1922 nemamo konačnih podataka; ali ako uzmemo u obzir da je uvoz kasnijih meseca bio znatno veći nego li

147