Nova Evropa

godine 1844 u septembru, sastao u Parizu s Engelsom, kojega je bio 1842 u Kelnu prolazno upoznao — a koji je medjutim prošao bio nesamo nemačku filozofsku školu, nego i praktičnu ekonomsku školu Engleske — mogli su njih dvoje utvrditi, da su različitim pulevima došli do istih teoretskih rezultata, U tim septembarskim danima osnovana je tada ta prijateljska zajednica u radu i u borbi, kojoj u istoriji nema ravne, a koju i Marksov jedini biograf, Mering, naziva »jedinstvenom«, Nesamo po osobenosti samog odnošaja, nego i u svakom drugom smislu, ta je veza na svoj način nalik na savez izmedju Marksa i Jeni; u tome, naime, što je i ona preduslovom Marksove radne sposobnosti i izdržljivosti, i što su je mogle sklopiti samo take dve vanredne ličnosti kao što su bili Marks i Engels,

Tih pariskih godina sklopio je Marks Još jedno prijateljstvo, isto tako časno po njega: prijateljstvo s Hajnrihom Hajneom, Njih su se dvoje približili jedan drugome nesamo zato što je Hajne, pored pesnika, bio i političar i revolucijonar, nego i zato jer je Marks bio nesamo naučnik, političar, i revolucijonar, nego je u njega bila i duboko-umetnička priroda, te je i on bio svoje vrste pesnik, Nećemo time da kažemo da je on pravio stihove, nego pesnik u dubljem i širem smislu reči: da je i on nesamo poznavao i voleo literaturu, i znao suditi o umetničkom stvaranju, već da je i sam znao svoje misli iskazivati u savršenoj formi, Nješov je stil klasičan i, bilo delo kakvo mu drago, on suvereno vlada jezikom, Prijateljstvu Hajneovu s Marksom imamo da zahvalimo »Zimsku priču«, »Tkalčevu pesmu«, i one jetkce satire o nemačkim despotima,

Marksov boravak u Parizu nije bio dugotrajan, Već 1844 njega su, na intervenciju pruske vlade, izagnali iz Francuske, Bilo je protiv njega izdano već i naredjenje da ga uhapse, ali je on medjutim našao bio sebi utočište u Briselu, Tu je bio bliže svome prijatelju Engelsu, koji je radio u kontoaru jednog poslovnog prijatelja svoga oca u Mančestru, pa je njihova saradnja postajala sve uža, Pošto su i jedan i drugi zadovoljili svojoj potrebi da obračunaju sa svojim nekadašnjim mlado-hegelijanskim prijateljima, otpočeli su oboje, nezavisno jedan od drugoga, da izradjuju i svoj naučni sistem, Engels je to učinio u svome spisu »Položaj radne klase u Engleskoj«, a Marks je u jednoj polemičkoj brošuri protivu Prudona prekinuo sa maloburžujskim socijalizmom i utopizmom, »Beda filozofije«, kako se zove taj spis, sadrži ujedno i prvo formuliranje misli o istorijskom materijalizmu, kao i osnovu Marksove ekonomske nauke,

Ne manje važne su bile veze što ih je u to vreme u Briselu Marks održavao sa samim živim pokretom, — sa socijalistima i revolucijonarima u Engleskoj, Francuskoj, i Nemačkoj, a poglavito s vodjama »Saveza pravednika« u Londonu, Posledica tih veza bila je, da su obojica, i on i Engels, stupili u »Savez pravednika« (u januaru 1847}, te da je ovaj pretvoren u »Savez komunista«, kome je program sastavio Marks, Taj je program izašao u februaru 1848 kao Kom un ıstički Manifest, koji važi kao krštenica naučnog komunizma i modernog radničkog pokreta.

398