Nova Evropa

уесеб гпабепја, 1д4е, 1 121 се, ч роаипаузке Кгајеуе, а опато naravno ne vodi put preko Jadranskih luka; dapače i onaj dio stoke koji ide u Italiju ići će (barem se nama tako čini) željeznicom, jer je daleko jednostavnije, a i jeftinije, otpremiti jedan vagon stoke iz Zagreba izravno željeznicom u Milan nego li poslati ga željeznicom do Rijeke ili Baroša a zatim tu stoku pretovarivati u parobrode, prenositi u Ankonu ili Veneciju, ponovno pretovarivati u željeznicu, pa onda tek otpremiti u Milan, U ovom rasmatranju uzimamo Zagreb kao centar trgovine sa stokom {a Milan kao centar našeg eventualnog izvoza u Italiju}, no za sve krajeve, koji se nalaze istočno i zapadno od Zagreba, vrijedi isto što i za Zagreb; iznimku čine jedino krajevi koji su bliže moru, ali ovi kod izvoza stoke dolaze manje u obzir, Preostaje drvo, kao jedini artikal koji bi u velikim kvantitetima imao da se izvozi preko mora, odnosno preko luka, Ovdje moramo upozoriti na činjenicu, da drvo, u odnosu svoje vrijednosti prema svojoj glomaznosti, ne frpi visoke tarilne troškove, pa će već zbog toga drvo iz pojedinih naših krajeva da бтаушта ka najbližoj luci: industrija drva Gorskog Kotara i Slovenije upućene su na luke u sjevernom Jadranu, industrija Bosne na dalmatinske luke; jedino će se drvo iz Slavonije moći, pri izgradnji našeg željezničkog sistema, razumnom tarifalnom politfikom da uputi na luke sjevernog odnosno srednjeg Jadrana. Prema tome, za izvoz u većem obimu dolazi u obzir jedino dtvo, no taj se izvoz, iz iznesenih razloga, neće moći koncentrisati na jedno mjesto.

Naša industrija dakle, budući još nerazvijena, neće biti u stanju da povuče sa sobom jedan veći pomorski promet, jer neće biti ni velikog uvoza sirovina, ni velikog izvoza gotovih fabrikata. Iz ovoga je logičan zaključak, da mi u dogledno vrijeme ne možemo imati jednu luku, ili čak više luka, koje bi se po veličini svoga prometa mogle da uvrste ma i medju srednje svjetske luke, Sama konfiguracija naše domovine, kako rekosmo, traži triluke: jednu na Egejskom Moru, jednu na Srednjem, i jednu na Sjevernom Jadranu, Na Egeju je stanje utoliko jasno, što tamo i me graničimo morem, pa prema tome i naše nastojanje mora jedino da ide zatim da u luci Solun, na koju smo silom pri-

lika upućeni, dobijemo što više koncesija i terena za razvijanje

poslovanja. »Slobodna zona« ima ovdje, budući da nemamo vlastite like, stvarno značenje, Na Srednjem Jadranu, pitanje naše luke nije još akutno, jer nam nedostaju potrebne željezničke veze; tek po izgradnji unske željeznice dobiće Split odnosno Šibenik, za kabastu robu sve preduvjete da postane našom glavnom lukom ma Jadranu, dakle uopće našom glavnom uvoznom i izvoznom lukom, i on će to prije ili poslije pouzdano 1 postati,

186