Nova Evropa

svega, maske dole! Da se vidimo ko smo i kakvi smo, pa svako neka ide pod svoju zastavu. Ko nije doista socijalan, napredan, Jugosloven, demokrata, neka ne ide ovamo, Ne sme se u teoriji ispovedati socijalizacija a u praksi eksploatisati radnike u vlastitom preduzeću; ne sme se pozirati naprednjaštvom, a u praksi ostati pri srednjevekovnim dogmama i adetima, ne sme se danas deklarisati jugoslovenskim književnikom, a sutra sa položaja univerzitetskog profesora reklamisati »Veliku Srbiju«, ne smeju dojučerašnji vodje Jugoslovenstva obnavljati čisto Hrvatstvo; ne smeju teoretski demokrate izraditi najpre za sebe rainu otštetu, ili vladati nepotizmom i partizanstvom. Mohtivi koji po- · kreću, i parole i dela u životu, ne smeju biti u suprotnosti, To neka nam bude prvi princip, i princip nad principima. Inače се propasti ili biti profanisane sve ideje koje se propaguju, такако bile lepe i paradne,

Posle motiva dolaze cilj i akcija, Usvajamo načelo rađa, ali nesamo običnog, svakodnevnog, radničkog, malog, besciljnog, i jeftinog rada, kako se to često i suviše naglašuje, nego svakog pozitivnog rada koji je društvu potreban, neisključujući ni čistu nauku i ume{nost ni ma koju granu čisto praktičnog produktivnog rada, Ali od samoga rada ne dš se, po našem mišljenju, napraviti konačni cilj. Rad, i kada nije samo manitestacija ciničnog egojizma, već i kada nosi u sebi izvesne lepote i radosti, još uvek je pretežno samo napor i teret, borba sa prirodom, a često i sa ljadima, i njegova unutrašnja vrednost i lepota pre su posledicom nego li uzrokom vrednosti težnje i jasnoće daljega cilja, A. taj dalji cilj mi vidimo u progresu, u težnji za ličnim i socijalnim napretkom, u težnji za savršenijim čovekom i savršenijim društvom, društvom sa više morala, pravde, i kulture; u težnji kojoj praktično odgovara rad za ličnim usavršavanjem i općim podizanjem društvenog nivoa, osobito posredstvom odabiranja i jačanja socijalno boljih po načelima morala, sposobnosti, i radinosti, I makoliko puta se ova naša težnja kvalifikovala zastarelim liberalizmom, mi je osećamo iu svetu, u nju verujemo, i kroz nju vidimo lepši i svetliji smisao i ideal života, nego kroz krute materijalističke doktrine, koje ceo socijalni život svode na bezobzirni i brutalni grupizam sa ciljem da se grupe izmenjuju u vlasti i eksploataciji,

I nacijonalna i klasna podela u svetu za nas su realne činjenice, Stoga moramo u svom javnom radu računafi i sa nacijonalnim i sa klasnim momentima, Koji od njih da smatramo pre-” dominantnim? — Rat je delovao u pravcu diskreditovanja pojedinih nacijonalizama. Pojave svetske borbe protiv nemačkog · · imperijalizma, nove Rusije, Vilzona, Lige Naroda4, naveštavale · su posve novu eru u medjunarodnim odnosima, i izgledalo je da se nacijonalno doba preživelo za uvek, Ali je Rat delovao iu.

226