Nova Evropa

»dćbouchć«, nego cela dalmatinska obala s ostrovima, od Su-

šaka do Bojane, pripala je nama, sa mnogim lukama i brodo-

vima, sa kupalištima i letovalištima i naprednim gradovima i selima, Kolevka hrvatskog kraljevstva i jugoslovenske kulture, gotovo integralno, postade sastavnim delom nove jugoslovenske kraljevine, skupa sa divnim i bistrim marodom primoraca i dalmažinskih zagoraca, te Hercedovaca i Crnogoraca, za koje sve životni interes beše prisajedinjenje svoje obale i svoda dugog uskog bližeg zavičaja uza svoju novi veliku otadžbinu u zaledju, Nikoji kraj u državi, osim možda Vojvodine, nije imao toliko razloga, iidejnog i stvarnog, da s radošću i raširenih ruku dočeka Jugoslaviju, i da se utopi u nju, te da obnovi i utvrdi svoje jugoslovenstvo, koliko Dalmacija i njeno primorje, Sve, ama baš sve, i prošlost i sadašnjost i budućnost, i Seodralski položaj, i privredne i kulturne prilike, upućivali su je nato, ukazivali su ružičaste vidike зато па toj strani, I doista, oduševljenje pri prevratu bilo je tamo najveće i najiskrenije, i potrajalo je najduže. _

A kako je danas? — Možda je prvobitno oduševljenje oko oslobodjenja bilo i suviše veliko, pa je reakcija utoliko teža i žalosnija, Površnost i pokvarenost, mesposobnost i uobraženost, naših profesijonalnih vodja i političara, i cele naše uprave, od kojih i usled kojih pati danas ova naša lepa zemlja, najteže su pogodili Primorje i čitavu Dalmaciju, jer je ona na najizloženijem mestu, i jer je otud šteta koju svi trpimo. ponajosetljivija. Šta bi se sve dalo učiniti da nismo ovakvi kakvi smo, i da imamo malo bolje 1 зрозођтије ртуаке 1 upravljače!,., Ovako, vreme prolazi, nade frnu, brodovlje trune u pustim lukama, a jugoslovenski dalmatinski seljak, и znak protesta, prelazi k onome koji istupa najoštrije prema ovakoj državi, On vidi nesamo potpuno nerazumevanje, već i potpuno neinteresovanje (osim pred izbore!) za sve što je na moru i s morem u vezi, i ртан зато Како зе niže neuspeh za neuspehom; prvo Istra, pa Zadar, pa Rijeka, pa?,.,

Ali ko da redja teške grehe naše i naših vlada, što ih sagrešismo od prvog dana oslobodjenja, a medju kojima oni prema našem moru {i Primorju najglasnije vapiju na nebo! Bolje je, držimo, da wočimo 1 1апезето pravu sliku stanja i prilika, i da podupremo predloge kako se i šta se još daje spasti i učiniti, te da stručno ispitujemo probleme i potrebe u svima pravcima. Mi smo to i dosad činili, koliko smo mogli; a nastojaćemo da odsad još više pažnje i studije posvetimo, пебето гест пајvažnijem kraju naše otadžbine — jer su nam svi krajevi podje-

dnako važni —, ali svakojako onome kraju i onim problemima za čije se rešavanje traži najviše takta i najviše sposobnosti. С.

98