Nova Evropa

1920 i 1921, ali je i sada još veći nego što je bio pre Revolucije; to se najbolje vidi iz sledećeg fakta, priznatog od svih u sovjetskoj literaturi: podizanje seljačke privrede ide brže nego dizanje industrije,

Nije mnogo manji ni značaj seljaštva u dinamici ruskog života, u njenu istorijskom toku, Izazvano od nomad4 u ruskoj davnini, kretanje seljačkih talasa po istočno-evropskoj ravnici dovelo je do prenošenja sela sa Jedno8 mesta na drugo mesto, še uz njih i do pomicanja središta državnog života. Rusija jugozapadna, Kijevska, pretvorila se u Moskovsku Rusiju. Potonji pokreti, u pravcu juga i jugo-istoka, izazvani podjarmljivanjem seljaka, prvo od strane države, kasnije i od strane spahije, doveli su do širenja male Moskovije, koja postaje velika Rusija, jer je seljaštvo, prelivajući se preko državnih granica, ujedno ove i širilo, »Istorija Rusije«, veli najbolji ruski istoričar, Ključevski, »to je u stvari istorija zemlje koja se naseljava«, Seljak je bio glavnim poslenikom ove kolonizacije, dakle i dlavni činilac spoljašnjeg rasta Rusije, — Druga navala seljaštva nije dopuštala unutarnjim oblicima ruskog života da se ustale: oni su se menjali, postajući sve slobodniji i sve po= kretniji, Izrazom, i pobedničkim svršetkom, prve od ovih navala bio je akt od 19, februara 1861, kojim je seljaštvo, nakon duge borbe za lične i gradjanske slobode, oslobodjeno kmetske zavisnosti, Posle kratkog zatišja, pojavila se i počela da se širi seljačka borba za osvajanje spahijske, privatno-carske, i državne zemlje, S početka pod vidom legalnog uzimanja pod zakup i kupovanja spahijskih poseda, raskrčavanja i oranja državnih šuma, i tl, d., ova se borba početkom tekućeg stoleća izvrgla u revolucijonaran pokret, koji je šireći se izazvao prvo Prvu (1905—07) pa onda i Drugu (1917) Revoluciju. Borba za svu zemlju takodje je dobijena od seljaštva, kao pre pola veka borba za ličnu slobodu, Pobedjen je iz te borbe izišao spahijski stalež, a zajedno s njim pao je i carski presto, koji se suviše javno i odlučno angažovao na strani spahija u njihovoj borbi sa seljaštvom,

Za vreme Revolucije, dinamička uloga ruskog seljaštva Javlja se mnogo jasnije, Odgovarajući na dekretiranje komunizma od strane Vlade, ono se upustilo u napornu i krvavu borbu za svoje dospodarske interese i za svoja prava, i to na prvom mestu braneći pravo slobodnog gazdinstva, te vezana zanj slobodno obrta. U znaku ove borbe, selo je s početka pomagalo »beli« pokret, dok nije opazilo da su organizatori i pokretači »belih« frontova restauratori pred-revolucijonih odnosa, Kada je ono to uvidelo, ono je odbilo da dalje pomaže beli pokret, te je ovaj usled toga propao. Selo je onda dizalo vlastite »zelene« ustanke, ponekad veoma široke, kao more; ono je stvorilo u svojoj sredini stalnu oružanu snagu, koja je,

117