Nova Evropa

prijatelj Dra, Sitona-Vatsona, i družio se s njime, naročito za svoga boravka u Londonu, sve do smrti: stoša je sve što ovde sledi nesamo autentično nedo 1 iz prve ruke, i beleženo neposredno iza kazivanja Supila,)

U svom ranijem članku govorio sam o Supilu pre пебо što je došao u London, i rekao sam, da smo ga u Londonu dočekali raširenih ruku, jer do mnjedova dolaska је bilo u Velikoj Britaniji Jugoslovena koji bi mogao poslužiti kao živ svedok težnje za ujedinjenjem, Rekao sam još, da je Supila uveo u Forenj-olHs, kao pravog predstavnika HrvatA, G. Stid, tada urednik »Tajmsa« za spoljne poslove, čovek potpuno nezavisan od svakog zvaničnog uticaja,

Supila je u Forenj-olisu primio Askvit, i on je ovome izložio Jugoslovensko Pitanje, I na Askvita i ma načelnike Еогепј-оНза učinio je Supilo snažan utisak, i da je tadašnje Srbijansko Poslanstvo stajalo za njim, on bi još mnogo više mogao učiniti, Ima ih čak koji misle da bi on, da je ostao tada u Londonu, bio u stanju da parališe celu akciju koja se svršila tajnim Ugovorom od 26, aprila 1915, To je, dabogme, stvar mišljenja; ali je već dosta značajno i ono što je on uspeo da učini inače, van Londona. Juna 1915 vratio se u Rim, a otuda je onda otišao u Niš i u Petrograd, Njegovi sastanci sa Prestolonaslednikom i sa Pašićem bilo je prva prilika da istinski jugoslovenski predstavnik iz Dvojne Monarhije konferiše sa glavama Srpske Države, Oni su se u svemu složili, i sporazumeli su se da se povede zajednička akcija za ujedinjenje u jednu državu, Pašić je dao Supilu sve potrebne preporuke za visoke ličnosti u Petrogradu, savetujući mu (što je karakteristično) da izbegava dodir sa grupama levice već da se drži krugova konzervativaca, Supilo, koji je, — pri svem svom urodjenu političkom smislu, i svojoj lukavosti kojom se ponosio, — bio u duši najivan i pristupačan utiscima, bio je ushićem prijemom u Nišu, i istinski je verovao, u ono doba, da G. Pašić isto misli što i on, i da radi u istom pravcu kao i on, Ali mu se u Petrogradu povratila mjeđova urodjena ртотиćurnost, Atmosfera u Rusiji bila je sasvim druga nego što je on iščekivao: njegovo bistro oko spazilo je ubrzo da je »mnogo šta trulo u državi Danskoj«, i pre svega uvideo je odmah koliko nepoznavanje, da ne kažemo indifereninost, vlada u pogledu Jugoslovena, a i Čeh4, u svim nadležnim krugovima, uprkos izvesnim neodredjenim strujama sentimentalnog panslavizma; uvideo je, da je to nepoznavanje isto tako temeljno kao i na Zapadu, samo mnogo opasnije. U isti mah video je, da Poslanik Srbije (G, Spalajković) nema gotovo mikakva uticaja {nama je poznato, iz nemačkih dokumenata, da ба je još prilikom krize u julu 1914 Sazonov smatrao neuravnoteženim — »dćsćqui~

349