Nova Evropa

Ekonomski pregled. Naša privreda u 1927.

Pasivnost trgovinske bilamce, delicit u osnovi državmog budžeta, glavna je karakteristika naših privrednih prilika prošle godine, Znači da proces definitivne konsolidacije naše privrede i državnih finamsija u prošloj godini nije napredovao. Jedma agrarna država, kao što je naša, mora imati aktivnu trgovinsku bilancu, i jedino znatnim viškom izvoza nad uvozom u stanju je, bez trzavica, podmiruiti ostale stavke platežne bilance, koje su u fakovim državama redovmo pasivne, Mi smo prvih godina posle Rafa, s obzirom na opštu nesredjenost, imali pasivnu trgovinsku bilancu, Godine 1924, ta je bilanca postala prvi put aktivna, da prošle godine opet postane pasivna, i to znatmo pasivna, Po podacima Generalne Direkcije Carina, za prvih 10 meseca 1927, pasivnost iznosi 712 milijona; a budući da mi u dva poslednja meseca prošle godine nisu mastupile bitne promene, pasiva će preći i 800 milijona dinara, pa možda meće biti daleko ni od čitave milijarde! Ako uzmemo, da smo 1924 imali alttivnmu trgovinsku bilancu za 1,300 milijona dinara, a da će 1927 biti ova pasivna za preko 800 milijona, onda vidimo razliku od preko dve milijarde, za same tri godine,

Razlog ovom znatnom podoršanju naše trgovinske bilance moramo potražiti u mepovoljnim žetvama dveju poslednjih godina, Dok smo pre dve godine samog kukuruza izvezli za preko dve milijarde dinara, godine 1927 izvezeno je kukuruza tek za par stotina milijona, Što nije izvezemo više, uzrok leži jedino u slabijoj žetvi, Slabija žetva nesamo da je loše delovala na našu trgovimsku bilancu nego je uglavnom bila uzrokom i teške krize u kojoj se danas nalazi naš seljak, I nesamo da je žetva bila slabija, nego sm i cene bile daleko niže od cema polučenih pre dve do tri godine, Prvo zato što su cene pale na internacijonalnom tržištu; a drugo, što se je taj pad cena, s obzimom na porast naše valute u dimarima, ispoljio u daleko većoj meri, Produkcijoni troškovi ostali su isti a žetveni prinos, usled elementarnih nepogoda i usled padanja cema, bio je daleko podbacio, i to je glavnim uzrokom zašto je seljak upao u tako tešku krizu,

Naš seljak uspeo je bio da se za vreme inflacije potpuno oduži, Ali za poslednje dve-tri godine, a pogotovo 1927, on se opet toliko zadužio da je damas gotovo u istim jadnim prilikama и Којшпа је Њео рге Rata, Samo, dok je pre Rata plaćao kamate od 10 do 12% (u mnogim krajevima i znatno manje), danas plaća dvostruko, Prema tome, ostane li ovako stanje — a ništa se ozbiljno nije učinilo da omo prestane —.,

30