Nova Evropa

problemima хапозе Meštrovića religijozne ideje Staroda 1 Мо“оба Хамјећа, i naročito problem Hrista, evangjeoske slike, Б1еdanje drevnih proroka, i Otkrivenje Ivanovo. Postoji veliki ciklus njegovih religijoznih skulptura u drvu i mramoru, koji danas rese dvorane američkih muzeja, - Karakteristika je Meštrovićeve umjetnosti monumentalnost i fo nesamo u unutrašnjoj. duhovnoj sadržini njegovih figura пебо i u kolosalnim njihovim dimenzijama. Prije dvije godine bijasmo u Egiptu, Nekoliko dana nakon povratka posjetih Meširovića u njegovu atelijeru, Zaprepastih se: »Po Bogu brate, Tvoj Grgur Ninski, dok mi bili na putu, narasao do Memnonova Kolosa!« — »Ja šta, — tamo smo vidjeli kako treba da se radi. To su spomenici, Hiljade gčodina i svi varvari ovoša svijeta nijesu mogli misirskih statua da unište, a Fidijinih je nestalo, — Mi se borimo, kako da uredimo prostor pred zagrebačkom Katedralom —: postavi kralja Tomislava u memnonovskim dimenzijama sjedeća u os crkve, a postrani Ćirila i Metodija u istim omjerima stojeće, pa je pitanje savršeno, misirski riješeno...« Ja sam se zadivio ovoj viziji. Pred ovom umjetnošću svi prigovori muče, Meštrović ima još mnogo svojih vidjenja da objavi, . Svefozar Rilig.

O mestu Meštrovićeva „Grgura Ninskog“.

(Borba za Peristil, i protiv.)

_ Diskusija, ili bolje pojave i dogadjaji, oko izbora i odredjivanja mesta na kome će biti postavljen spomenik Grguru Ninskom, što ба je Ivan Meštrović izradio i poklonio Splitu, ističu opet jednom vrlo jasno krupnu i dalekosežnu činjenicu: da se ova naša južnoslovenska rasa i zemlja nalazi u svakom pogledu na sredokraći izmedju Istoka i Zapada, — niti može još da зе обпе sasvim nesavremenom uticaju orijentalskog mentaliteta, niti uspeva da se uvek izvuče ispod neiskrenih ili pomodnih tendenc4 lažnog zapadnjaštva, Doživljujemo, da Milan Begović uči »pijetetu prema lepoti i veličini nekadašnjih бепеracija« — Ivana Meštrovića, i da protivu njega ustaje Javno u odbranu »naše kulturne Баз пе«!,..

Ali, pre nego što prokomentarišemo malo taj više čudni i karakteristični nego ugodni razgovor naroda slovinskog povodom Meštrovićeva »Grgura«, preštampaćemo podatke o pregovorima oko smeštanja Spomenika, kako ih je izneo {u splitskom »Novo Doba« od 23. maja 1929) bivši Načelnik, a sadašnji Prisednik Opštine Splitske (G. Dr, Ivo Tartalja), :

38