Nova Evropa

milijona funata, i k tome od super-taks4 јо5 58 пи Пјопа, a nezaposlenost staje naciju godišnje na 68 milijona funata. 5

Višak uvoza nad izvozom postojao je i prije Rata ({i913: uvoz 768, izvoz 634); ali tek poratne brojke predstavljaju stvarno poremećenje ravnoteže, Predratni višak uvoza bio je primjeren domovini velikih kapitala, dok poratni manjak trđovačkos bilansa zaustavlja prirodni porast nacijonalnog kapitala, бшајис! veći dio prihoda od spoljnih investicija. Godine 1920, uvoz u Britaniju skočio Je na 1932 milijona, dok je izvoz iznosio 1557 milijona funata, Ove ekstremno visoke brojke (opravdane skokom robnog indeksa) padale su iz godine u godinu, i od 1924 su se stabilizovale na prosjeku: uvoz 1,200, a izvoz 900 milijon4, Za dodinu 1928 tačni su brojevi: uvoz 1,195,598.413 funata (od #оба ограда 44% na hranu i duhan, 28% na sirovine, i 28% na ostalu robu), a izvoz 843,862.333 funata {od toga 68% gotove industrijske robe, 14% reeksport, itd,). Dakle, pasiva od preko 350 milijona funata, Ova se slika mijenja, kad se posmatra Britanska Imperija kao cjelina: za Imperiju je trgovački bilans aktivan, 1 nesamo [0, пебо 1 ргосеп а! по, и иКирпој svjetskoj trgovini, Imperija kao cjelina паpreduje! Predrafni izvoz Imperije iznosio je 1,020 milijonš funata; poratni (1923) je skočio na 1597 пнШјопа, Trgovinski napredak Imperije, dakle, više nego naknadjuje pasivu matice.

Utješna je, isto tako, za Britaniju i statistika interimperijalne trgovine. Od britanskog uvoza 1913 {768 milijona funata) otpadalo je samo 190 milijona na uvoz iz Imperije, dok od uvoza 1925 (1,320 milijona) na Imperiju otpada 429 milijona iunata: Imperija je dakle više nego udvostručila svoju izvoznti trgovinu prema materi zemlji, Ili posmatrano s britanske strane: višak britanskog uvoza poslije Rata {354 milijona) veći je za 220 milijona funata od predratnoga viška (134) uvoza nad izvozom, a taj je porast potpuno adekvatan porastu uvoza iz Imperije od 190 na 429 milijona funata poslije Rata, Zaključak je dakle prost: svu korist od pasivnosti matice vuče Imperija.A ako se još doda, da se i oporavljanje britanskoga izvoza imade pripisati jačoj trgovini s Imperijom {od britanskog izvoza išlo je 1913 u Imperiju 37%, a 1928 — 45%), onda postaje jasno, da je ekonomska zavisnost izmedju matice i njene Imperije danas veća nego prije Rata, veća nego ikada u istoriji,

Završujući ovu političko-ekonomsku sliku Britanske Imperije, zaključci se nameću sami od sebe: Svjetski Rat uskorio je industrijsku krizu u matici; ali za Imperiju, kao cjelinu, značio je ipak konjunkturu, uglavnom radi agrikulturnog sloma Rusije. U političkom pogledu, Rat je alirmirao unutarnju koheziju političkog sistema Imperije i uskorio razvitak u smjeru imperijalne demokracije. Kriza u materi-zemlji radja ideje o carinskoj uniji

114